Predsjednik Vlade Andrej Plenković najavio je u četvrtak da će Vlada na tragu jučerašnjeg izvješća Europske komisije nastaviti još intenzivnije pripreme za uvođenje eura kao službene valute, između ostalog jer će to pridonijeti dugoročnom održivom gospodarskom rastu Hrvatske.
Na početku druge sjednice Nacionalnog vijeća za uvođenje eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj, Plenković je rekao da je ulazak u europodručje jedan od političkih ciljeva Vlade, podsjetivši da je ugovorom o pristupanju Hrvatske u EU ta obveza vrlo jasno preuzeta.
Ustvrdio je kako je predanost Vlade strukturnim reformama potvrđena jučerašnjim izvješćem Europske komisije, u kojemu se navodi kako Hrvatska bilježi ekonomske neravnoteže, ali ne više prekomjerne.
– Na tragu izvješća nastavit ćemo se intezivnije pripremati za uvođenje eura kao službene valute, jer smatramo da će i to doprinijeti dugoročnom održivom gospodarskom rastu Hrvatske i to zahvaljujući jačoj integraciji u jedinstveno tržište EU-a u svim sektorima gospodarstva te boljom koordinacijom ekonomskih politika s ostalim zemljama članicama europodručja, rekao je Plenković.
Kaže da je u EK-ovu izvješću vrlo jasno potvrđen napredak u četiri preporuke dobivene prošle godine, istaknuvši kako se Hrvatskoj do sada takav napredak nije nikada dogodio.
Napominje da smo na temelju takve ocjene jedina država koja je otišla u viši rang, odnosno izašla iz procedure prekomjernih makroekonomskih neravnoteža, u kojoj smo se nalazili od 2014. godine.
Kaže da je jučerašnji događaj potvrda da Vlada poduzima reforme u pravom smjeru i da se one prepoznaju i od “vrlo detaljnog povećala kojim različite službe Komisije promatraju države članice”.
Ovo izvješće utvrđuje nas u uvjerenju da je naša ekonomska politika ispravna i dobra za Hrvatsku i njeno gospodarstvo, te u konačnici za naše građane”, poručio je Plenković.
Podsjetio je da je u jesen 2017., prilikom predstavljanja strategije uvođenje eura, 2020. godina, kada Hrvatska predsjeda i Vijećem EU, označena kao i godina koja bi prema planu i namjerama trebala biti i ona u kojoj će Hrvatska biti vrlo blizu ostvarenja ambicije ulaska u taj mehanizam.
“Dvije lipe više za kavu”
Plenković tvrdi da će učinak konverzije kune u euro na rast potrošačkih cijena biti blag i jednokratan, kako ukazuju iskustva drugih članica gdje su cijene u prosjeku povećane za svega 0,23 posto.
– To znači da bi vam se prosječna cijena jedne kave povećala za oko dvije lipe, ilustrira Plenković.
Najavio je da će Vlada osigurati mjere praćenja procesa konverzije, što će uključivati obvezno isticanje cijena i u kunama i eurima, kako bi se izbjegle zloupotrebe u zaokruživanju cijena i njihovog neosnovanog rasta.
Hina/Foto:pxll
