Premijer Andrej Plenković istaknuo je u utorak da je Hrvatska u 10 godina članstva u Europskoj uniji (EU) u plusu od 12 milijardi eura, kada se gleda ono što smo za članstvo uplatili i ono što smo izvukli, a usporedno s drugim članicama, na 14. je mjestu po njihovoj iskorištenosti.
Do sada je Hrvatska u europski proračun uplatila 5,2 milijarde eura, a povukli smo 17,1 milijardu europskih sredstava, rekao je Plenković na otvorenju “Konferencije o budućnosti Kohezijske politike nakon 2027”.
Članstvo u EU nije samo “uzimanje para bogatima”
Istaknuo je da je time Hrvatska u plusu skoro 12 milijardi eura. No, smatra da je pogrešno govoriti samo o uzimanju novca kao jedinoj prednosti članstva u Europskoj uniji, odnosno da to nije samo “uzimanje para od bogatih”.
“Europska unija je prije svega zajednica prava, zajednica vrijednosti, zajednica koja je najrazvijenija na svijetu, zajednica u koju smo mi htjeli ući”, poručio je.
Naglasio je i da će Hrvatska u potpunosti iskoristiti sredstva koja su joj na raspolaganju iz starog financijskog okvira i Instrumenta EU iduće generacije kroz Nacionalni plan oporavka i otpornosti, kao što je to učinila i sa sredstvima iz Fonda solidarnosti.
To će, najavio je, učiniti i u apsorpciji sredstava iz nove financijske perspektive.
U četvrtom desetljeću samostalnosti, Hrvatskoj je na raspolaganju 25 milijardi eura, što je najviše sredstava iz europskih izvora do sada.
Kohezijska politika 🇪🇺 provodi kršćansko načelo solidarnosti za ravnomjerniji razvoj svih članica. Hrvatska je ostvarila 12 milijardi € neto dobiti od članstva. U idućem desetljeću 🇭🇷 prioritet su ulaganja u obrazovanje, dekarbonizaciju, digitalizaciju i demografsku obnovu. pic.twitter.com/VNVidPcvMm
— Andrej Plenković (@AndrejPlenkovic) September 12, 2023
Govoreći o današnjoj poziciji Hrvatske, rekao je da smo trenutno na 14. mjestu po iskorištenosti sredstava, a u perspektivi koja sada završava iskoristili smo do sad 88 posto sredstava.
“Cilj kohezijske politike u Hrvatskoj je da okupimo naše nacionalne razvojne prioritete, da ubrzava transformaciju Hrvatske u svim mogućim segmentima, da pridonese kreiranju radnih mjesta i da pridonese većim ulaganjima”, istaknuo je premijer Plenković.
Danas se, pojasnio je premijer Plenković, kohezijska politika provodi usporedno s Instrumentom EU iduće generacije.
Podsjetio je da je Hrvatska 2013. bila na 51 posto prosjeka Europske unije, 2016. bila je na 62 posto, a danas je na 73 posto. Rast od 11 postotnih poena znači da je Hrvatska rasla brže od drugih i lovi korak s razvijenijim zemljama, dodao je, a prava prigoda za rezime ukupne koristi članstva bit će 2030., nakon što Hrvatska u potpunosti iskoristi pune dvije financijske perspektive.
BDP narastao za 20 milijardi eura od 2016.
Najbolji primjer toga rasta, naglasio je premijer Plenković, su pokazatelji o bruto domaćem proizvodu (BDP-u). On je po stanovniku 2015. bio 10.900 eura, a prošle godine bio je 17.500 eura.
U apsolutnom iznosu, BDP je od 2016. do 2023. narastao je za 20 milijardi eura, s 47 milijardi eura na 67 milijardi eura, istaknuo je Plenković.
Podsjetio je da je Hrvatska 2013. bila na 51 posto prosjeka EU-a, 2016. bila je na 62 posto, a danas je na 73 posto. Rast od 11 postotnih poena znači da je Hrvatska rasla brže od drugih i lovi korak s razvijenijim zemljama. Smatra da će prava prigoda za rezime ukupne koristi članstva biti 2030., nakon što Hrvatska u potpunosti iskoristi pune dvije financijske perspektive.
U novoj financijskoj perspektivi, naglasio je Plenković, Vlada je odlučila dio sredstava, u iznosu od 680 milijuna eura, direktno dati gradovima koji su središta županija jer joj je važna politika decentralizacije i ravnomjernog regionalnog razvoja.
Uz predsjednika Vlade bili su ministar regionalnoga razvoja i fondova Europske unije Šime Erlić, ministar gospodarstva i održivog razvoja Davor Filipović te ministar rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike Marin Piletić, a video porukom u konferenciju se uključila i potpredsjednica Europske komisije Dubravka Šuica.
Hina/Foto: Twitter gov.hr
