Hrvatski premijer Andrej Plenković odgovorio je u petak u Bruxellesu predsjedatelju Vijeća ministara BiH Denisu Zvizdiću, kazavši da je nemiješanje u unutarnje stvari koncept iz 19. stoljeća i da kao predsjednik hrvatske vlade ima odgovornost prema Hrvatima izvan Hrvatske i s obzirom na činjenicu da je Hrvatska potpisnik i jamac Daytonskog sporazuma.
“Te teze i teorije o nemiješanju u unutarnje stvari, to je ostalo u međunarodnim odnosima 19. stoljeća. Sada smo u 21. stoljeću gdje smo za sva krupna i bitna politička pitanja, a posebno ona za koje kao predsjednik vlade imam posebnu odgovornost s obzirom na činjenicu da je Hrvatska potpisnik i jamac Daytonskog sporazuma, zainteresiran da se on provodi i 23 godina nakon potpisivanja onako kako je zamišljen”, rekao je Plenković novinarima nakon završetka summita Europa-Azija u Bruxelllesu.
Predsjedatelj Vijeća ministara Bosne i Hercegovine Denis Zvizdić, koji je Bošnjak, u petak je optužio Plenkovića da se miješa u unutarnje poslove BiH zbog istupa u tijelima Europske unije i tijekom njegovih bilateralnih susreta gdje je upozorio na nejednakopravnost Hrvata u BiH nakon nedavnog izbora Željka Komšića za hrvatskog člana Predsjedništva BiH glasovima Bošnjaka.
“Plenković zlorabeći članstvo Hrvatske u EU nastupa kao da je premijer BiH, a ne Hrvatske, što nije u skladu s dobrosusjedskim odnosima i predstavlja otvoreno i izravno miješanje Hrvatske u unutarnja pitanja u BiH”, Zvizdićevo je stajalište.
Plenković je rekao novinarima u Bruxellesu da Zvizdić, s kojim inače ima jako dobre odnose, dobro zna koliko je Hrvatska osobito od kada je on premijer pomogla u jačanju bilateralnih odnosa i u bržem putu prema EU, što će i dalje činiti.
“Ja ću neovisno o tome staviti u prvi plan ono što i on zna da se dogodilo, a da nije dobro, a to je da jedan narod u Federaciji glasovima svojih pripadnika bira drugom narodu njegova člana predsjedništva. Dakle, ne možemo se praviti nevješti na nešto što je sasvim očito i prema strukturi glasova i prema onome što se u konačnici dogodilo. To je za Hrvatsku ozbiljno pitanje i imamo sva legitimna prava da ga dižemo na međunarodnim forumima i da senzibiliziramo druge”, rekao je Plenković.
“I jučer sam rekao da mnogi akteri ne razumiju te detalje niti ih shvaćaju i zato je važno da naša poruka bude poruka pojašnjenja i apela da se riješi izborni zakon koji bi bio takav da omogućava legitimnu zastupljenost svih, osobito u predsjedništvu BiH”, dodao je on.
Plenković je na rubu summita EU-a imao i bilateralni razgovor s Federicom Mogherini, visokom predstavnicom EU-a za vanjsku i sigurnosnu politiku. Rekao da je Mogherini jedna od onih osoba koje to malo bolje razumiju. Na pitanje novinara da je Mogherini na sastanku šefova država ili vlada EU-a, nakon što je Plenković govorio o BiH navodno rekla da je Željko Komšić izabran po zakonu, Plenković je rekao da on nije ni govorio u smislu zakonitosti.
“Moja intervencija nije bila u smislu zakonitosti nego u smislu ozbiljnog, krupnog političkog problema, gdje se s obzirom na takav neodgovarajući pravni okvir može izigrati politička volja jednog konstitutivnog naroda. Ta jednakost se mora reflektirati u institucijama, ako ćemo ostati samo na retorici da bi bilo dobro da su svi jednaki, onda je to nešto sasvim drugo”, rekao je Plenković.
Plenković je posljednjih dana poduzeo diplomatsku ofenzivu kako bi upozorio na činjenicu da je Željko Komšić izabran za hrvatskog člana predsjedništva glasovima Bošnjaka, izigravajući duh Daytonskog sporazuma.
U utorak je u Parizu o tome govorio s francuskim predsjednikom Emmanuelom Macronom te u četvrtak na sastanku na vrhu šefova država ili vlada zemalja članica EU-a.
“Mislim da je nakon mog izlaganja većina kolega tek sada shvatila dimenziju problema…Intervenciju su podržali bugarski premijer Bojko Borisov, mađarski Viktor Orban i zanimljivo španjolski premijer Pedro Sanchez, francuski predsjednik Emmanuel Macron i visoka predstavnica EU-a za vanjsku i sigurnosnu politiku Federica Mogherini također je uvažila sve naše argumente”, rekao je Plenković u četvrtak u izjavi novinarima.
Rekao je da je apelirao na one članice EU-a koje su ujedno članice Vijeća za provedbu mira u BiH, Njemačku, Francusku i Italiju, predsjedavajuću Austriju i visoku predstavnicu Mogherini da pomognu političkim akterima u BiH da donesu pravedan izborni zakon koji bi onemogućio zlouporabe.
Rekao je da je zaključeno da će se o tome raspravljati i na ministarskoj razini, na Vijeću za vanjske poslove EU-a nakon što budu objavljeni rezultati izbora.
Sljedeći mjesec bi se trebala održati “prava, detaljna, unaprijed pripremljena rasprava koja bi pomogla da se Europska unija više angažira na onome što je očito propušteno za ovaj izborni ciklus”, rekao je Plenković.
