Predsjednik Vlade, Andrej Plenković, i predsjednik Republike Hrvatske, Zoran Milanović sudjeluju na obilježavanju Dana antifašističke borbe u Spomen-parku Brezovica.
Prvi je to put u dugo vremena da su se dvojica predsjednika našli na istom mjestu u isto vrijeme. Premijer Plenković zamjerio se okupljenima nakon spominjanja Bleiburga i Križnog puta, kardinala Stepinca i Hrvatskog proljeća.
“Prošle godine, obilježili smo 25. obljetnicu pobjede u Oluji i Domovinskom ratu. Tada sam rekao da žalimo i za žrtvama ratnih zločina počinjenih s hrvatske strane, kojih je nažalost bilo, jer legitimno pravo na obranu nije i ne može biti opravdanje za nedjelo – te je svaki takav čin bolan za sve obitelji žrtava”, kazao je premijer.
– Premda je ovaj praznik ustanovljen 1991. godine na inicijativu predsjednika Tuđmana, od ove godine je Vlada nositelj njegove organizacije i tako će biti i u budućnosti, kazao je u govoru premijer Plenković.
Premijer je podsjetio na povijesne okolnosti u kojima je osnovan Prvi partizanski odred.
– Nakon Njemačke okupacije uspostavljen je kvislinški režim Ante Pavelića. U stvarnosti je Hrvatska bila podijeljena, a dijelovi Dalmacije su bili pod Italijom. Doneseni su rasni zakoni protiv Židova i Roma. U takvim okolnostima je skupina od 70-ak osoba osnovala Prvi sisački odred.
Partizani su postupno oslobodili dijelove Hrvatske što je dovelo do ZAVNOH-a koji je kasnije omogućio da 1990. bude potvrđena suverenost Hrvatske koja je obranjena u Domovinskom ratu. ZAVNOH je omogućio raskidanje ugovora s Italijom i povratak Istre i Dalmacije u Hrvatsku, ističe predsjednik Vlade RH.
Kao društvo moramo sagledati i bolna povijesna zbivanja kojima se nijedan istinski antifašist ne ponosi. To se odnosi na poratne zločine kraj Bleiburga i masovne likvidacije razoružanih vojnika i civila duž Križnog puta te obračune s neistomišljenicima poput kardinala Stepinca.
— Andrej Plenković (@AndrejPlenkovic) June 22, 2021
– Stvaranje demokratske Hrvatske u obruču ratne Europe je jedinstven događaj, nedovoljno priznat od povjesničara. Hrvatska je imala najmasovniji partizanski pokret u Europi zbog čeka je Hrvatskoj osigurano istaknuto mjesto među pobjednicima Drugog svjetskog rata, poručio je.
– Prošle godine, obilježili smo 25. obljetnicu pobjede u Oluji i Domovinskom ratu. Tada sam rekao da žalimo i za žrtvama ratnih zločina počinjenih s hrvatske strane, kojih je nažalost bilo, jer legitimno pravo na obranu nije i ne može biti opravdanje za nedjelo – te je svaki takav čin bolan za sve obitelji žrtava”, kazao je premijer.
– Isto tako, neovisno o spomenutim zaslugama hrvatskih partizana za uspostavu Federalne Države Hrvatske – čime je spriječeno unitarističko uređenje Jugoslavije u kojoj Hrvatska ne bi imala vlastite granice – vrijeme je da i ta burna vremena sagledamo u svoj njihovoj složenosti.
To se osobito odnosi na ona bolna povijesna zbivanja kojim se sigurno nijedan istinski antifašist ne ponosi. Tu ponajprije mislim na poratne zločine Jugoslavenske armije nakon izručenja kraj Bleiburga odnosno masovnih likvidacija razoružanih vojnika i civila duž Križnog puta, ponajprije u Sloveniji i Hrvatskoj, što je još traumatično za brojne obitelji, poručio je premijer.
– Kao što se ničim ne mogu opravdati zločini ustaša ni Jasenovac, ništa ne može opravdati masovno pogubljenje poraženih snaga i često nedužnih ljudi, što je ne samo bacilo sjenu na antifašistički pokret već je i produbilo pogubne podjele u poratnoj Hrvatskoj.
Tu također mislim i na poslijeratne čistke političkih neistomišljenika poput progona blaženog kardinala Stepinca, premda je bio jedan od najhrabrijih pastira Katoličke Crkve u Europi, koji se u svojim propovijedima javno usprotivio progonima Srba i Židova te mnoge od njih spasio od smrti.
Tu na koncu mislim i na uspostavu totalitarnog jugoslavenskog režima kojima su iznevjereni ideali brojnih hrvatskih antifašista, što se nažalost ponovilo i nakon slamanja Hrvatskog proljeća, kazao je Plenković u Brezovici.
M.M. /Foto: hrt
