Premijer Andrej Plenković dao je intervju za međunarodnu televiziju CNBC, govorio o ulasku Hrvatske u eurozonu naglasivši da “odluku o uvođenju eura nismo donijeli preko noći, hrvatska ekonomija je već euroizirana”
“Strategiju za usvajanje eura zajednički su osmislile Hrvatska narodna banka i moja vlada. Usvojili smo je u svibnju 2018. godine. Radimo korak po korak kako je ispuniti. Upravo šaljemo pismo namjere članovima ERN2 i predsjedniku Euroskupine. Ideja je nastupati u šest političkih područja, 19 političkih mjera, jasne rezultate i ključne sektorske reforme u idućih 12 mjeseci kako bi se ispunila ova vrsta čekaonice za eurozonu, a to je ERN2,”, kazao je Plenković i nastavio:
“Kada govorimo o datumima, mislim da 2023., 2024., rekao bih da bi na kraju iduće Komisije i na kraju mandata Europskog parlamenta bilo razumno očekivati da Hrvatska ispuni sve kriterije. Kada je riječ o kriterijima iz Maastrichta, radimo jako dobro, brzo smanjujemo naš javni dug. Do kraja ove godine, očekujemo da će iznositi 71,6% BDP-a.”
Plenković se pohvalio uspjesima Vlade:
“Moja vlada je izašla iz postupka prekomjernog deficita, nema makroekonomskih, prekomjernih makroekonomskih, neravnoteža. Vratili smo zemlju natrag na investicijski kreditni rejting, prema ocjenama dvije od tri glavne agencije za kreditni rejting. Ljetne projekcije Europske komisije o hrvatskom rastu povećale su se s 2,6 na 3,1 posto. Turistička sezona bit će na razini zadnje.
Stoga, mislim da svi ključni pokretači hrvatskog gospodarstva, a to su fiskalna konsolidacija, strukturne reforme u javnim i privatnim investicijama mogu postići vrlo pozitivne rezultate u sljedećih nekoliko godina”, kaže Plenković.
Na pitanje nije li zabrinut da bi se Hrvatskoj nakon uvođenja eura moglo dogoditi isto što i Grčkoj, Italiji, Portugalu, Plenković je odgovorio:
“Prije svega, ono što radimo je pažljivo razrađeno. To nije nagla odluka bilo koga od nas koja je nastala preko noći. Vodimo javnu raspravu o tome. Morate shvatiti da su hrvatsko gospodarstvo i hrvatske financije, u osnovi, euroizirano. Većina banaka koje posluju na hrvatskom tržištu imaju matične banke u zemljama članicama EU.
Štednje, krediti, sve što imamo je već pedeset ili šezdeset pet posto u eurima. Trgovanje s partnerima u eurozoni je preko 65 posto. Zbog toga morate shvatiti da je hrvatska ekonomija vrlo euroizirana. Ono što pokušavamo učiniti je da što brže uhvatimo korak. Kada je moja vlada počela s radom imali smo samo 9 posto ugovorenih EU fondova, a sada, tri godine kasnije, smo na 70 posto.
Zbog toga želim da uhvatimo korak i da u eurozonu uđemo praktički nakon deset godina članstva i to je ono u čemu se svi trebamo pronaći i pozicionirati kako bi ojačali naše gospodarstvo i imali bolji životni standard za naše građane”, rekao je Plenković.
R.I. /Foto:scresnhort cnbc international
