Plenković za Le Monde: Ovo je bila godina ostavarenja Tuđmanovih snova

Uvođenje eura i članstvo u šengenskom prostoru od 1. siječnja 2023. je kao “ostvarenje sna o povratku Hrvatske kući”, a ulazak Hrvatske u OECD (Organizacija za ekonomsku suradnju i razvoj) bio bi “šlag na torti”, rekao je premijer Andrej Plenković u intervjuu za francuski list Le Monde.

Prije trideset godina Hrvatska je bila u ratu. Danas se priprema za ulazak u Schengen i uvođenje eura. Kakva je Vaša reakcija?

“To je ostvarenje ciljeva koje je postavio prvi hrvatski predsjednik Franjo Tuđman koje je jasno naznačio već u svom govoru 30. svibnja 1990., u trenutku uspostave prvog višestranačkog i demokratski izabranog Hrvatskog sabora. Njegov cilj bio je ulazak Hrvatske u Europu, u širem smislu”, rekao je Plenković u intervjuu objavljenom u petak.

Hrvatska je ispunila 281 kriterij za članstvo u šengenskom prostoru, a za uvođenje eura bile su nužne šire reforme koje su obuhvaćale upravljanje javnim tvrtkama, suzbijanje pranja novca ili makroekonomske kriterije, dodao je premijer.

“Ovo je doista ostvarenje sna povratka Hrvatske kući. Prije trideset godina, Hrvatska nije bila ni čimbenik na međunarodnoj sceni. Danas smo jedna od petnaest zemlja koje su istodobno članice NATO-a, EU-a, europodručja i šengenskog prostora. Jedino što nam još preostaje je postati članica OECD-a, što bi bio šlag na torti”, rekao je Plenković.

Na upit koje će promjene donijeti nova valuta, Plenković odgovara da je Hrvatska već sada “euroizirana”.

“Više od polovice naše štednje i više od polovice naših kredita u toj su valuti. Više od dvije trećine naše gospodarske razmjene i više od dvije trećine turista dolaze iz eurozone. Bit ćemo manje izloženi aktualnim krizama, posebno inflaciji. Zemlje koje nisu dio toga nemaju tog velikog zaštitnika, Europsku središnju banku, s cijelim nizom mjera koje može koristiti”, rekao je premijer.

Članstvo u Shengenu smanjit će gužve pošto “više od polovine turista dolaze na hrvatsku obalu automobilima, osobito iz Njemačke, Austrije, Slovenije, sjeverne Italije”, naglašava.

Na pitanje smatra li slobodno kretanje ljudi u Europskoj uniji problemom pošto je Hrvatska izgubila 10 posto svog stanovništva iseljavanjem prema ostalim dijelovima EU-a, premijer je odgovorio da se strateški odlučilo da se ide prema Europi “u cijelosti”.

“No, istina je, oko 230.000 Hrvata iskoristilo je svoje pravo slobodnog kretanja ljudi, jer su drugdje plaće veće. Ali smatram da je to iseljavanje drugačije od onog nakon Prvog ili Drugog svjetskog rata, ili 1960-ih: ovdje je riječ o ljudima koji odlaze, ali planiraju se vratiti.

Vidjeli smo to tijekom covida-19, s mnogo povrataka. To se iseljavanje mahom odnosi na određeno razdoblje života određene generacije Hrvata, podrijetlom uglavnom iz pojedinih regija”, objašnjava Plenković.

Premijer je na kraju intervjua za Le Monde istaknuo da Bosna i Hercegovina treba dobiti status kandidata za članstvo u Uniji, moguće već 15. prosinca.

“Gorljiv sam zagovaratelj davanja Bosni i Hercegovini statusa kandidata za članstvo u EU, i to već od sljedećeg tjedna na Europskom vijeću. Za nas, postoji pravi strateški interes, i to iz dva razloga.

Prvo, na sjevernoj, istočnoj i južnoj strani imamo granicu s Bosnom. Drugo, u Bosni žive i Hrvati, uglavnom uz granicu”, rekao je Plenković.

Što je OECD?

Prijeam Hrvatske u Organizacija za ekonomsku suradnju i razvoj)bio bi “šlag na torti”, rekao je premijer Plenković. Što je OECD i zašto je važan za Hrvarsku.

Organizacija za ekonomsku suradnju i razvoj  je međunarodna ekonomska organizacija osnovana 14. prosinca 1960. godine. Nastala je kao nasljednik Organizacije za europsku ekonomsku suradnju nastale 1948. u sklopu Marshallovog plana s ciljem rekonstrukcije europskog gospodarstva razorenog u Drugom svjetskom ratu. OECD je konzultativna organizacija, bez snage obvezivanja bilo koje od svojih članica. Sjedište OECD-a nalazi se u Parizu, a trenutno sastoji od 38 država članica.

Temeljni ciljevi OECD-a su:

• unapređivanje gospodarskog rasta zemalja članica
• povećati životni standard u zemljama članicama
• doprinositi razvoju svjetskog gospodarstva
• pomagati ekonomski napredak u članicama i nečlanicama OECD-a
• doprinositi širenju međunarodne trgovine na multilaterarnoj osnovi
• težiti povećanju svjetske trgovine

Područja djelovanja i rada OECD-a su: razvojna politika i kooperacija, energetika, razvoj trgovine, financijska i fiskalna pitanja, socijalna problematika, zapošljavanje, edukacija, ekologija, znanost i tehnologija, industrija, poljoprivreda i ribarstvo.

Osnivači OECD-a (1961.):
Austrija Belgija Kanada Danska Francuska Njemačka Grčka Island Irska Italija	Luksemburg Nizozemska Norveška Portugal Španjolska Švedska Švicarska Turska Velika Britanija Sjedinjene Američke Držav

Ostale primljene članice:
Japan (1964.) Finska (1969.) Australija (1971.) Novi Zeland (1973.) Meksiko (1994.) Češka (1995.) Južna Koreja (1996.) Mađarska (1996.) Poljska (1996.)	Slovačka (2000.) Čile (2010.) Slovenija (2010.) Izrael (2010.) Estonija (2010.) Latvija (2016.) Litva (2018.) Kolumbija (2020.) Kostarika (2021.)

Kandidati za punopravno članstvo s kojima su tovoreni pregovori  su Hrvatska, Argentina, Brazil, Bugarska, Peru i Rumunjska. Hrvatska je pregovore o pristupanju OECD-u službeno započela u kolovozu 2022. godine.

Hia/Foto: AFP