Plenković žestoko po zastupnicima Mosta: “Mufljuzi, profiteri, lažljivci…”

Premijer Andrej Plenković u subotu je u Trakošćanu. Tamo je sudjelovao u obilježavanju 20. godišnjice rada Udruge stopostotnih hrvatskih ratnih vojnih invalida.

Predsjednik Vlade Andrej Plenković sudjelovao je u Trakošćanu na svečanosti obilježavanja 20. godišnjice rada Udruge 100-postotnih hrvatskih ratnih vojnih invalida (HRVI) I. skupine.

Uz njega je bio i potpredsjednik Vlade i ministar hrvatskih branitelja Tomo Medved. Plenković je u Trakošćanu dao izjavu za medije i odgovarao na pitanja novinara.

Premijer je komentirao slučaj bivšeg ministra Tomislava Tolušića koji je navodno pod istragom, poručivši da on nije glasnogovornik policije, Uskoka ni DORH-a te je pozvao institucije poput OLAF-a i DORH-a da “izvole stati pred mikrofone” i objasniti o čemu se radi.

Ne znam znam o čemu se radi, ali kad god da mi na Vladu dođe bilo koja tema vezana za kompjutere i programe pale mi se svi upitnici i pitam zašto nešto toliko košta”, kazao je u subotu premijer, dodavši da ne zna razumije li se u to itko izvan te struke i da su mu ti bojevi često nepoznato.

Tolušića Uskok i OLAF navodno istražuju zbog spornih ugovora s tvrtkom Omega software čija je vrijednost porasla s prvotnih 4,6 na gotovo 32 milijuna kuna, a po pisanju medija iz Ministarstva regionalnog razvoja i EU fondova izuzeta je dokumentacija koja se odnosi na poslove s tvrtkom Omega software pri čemu su pod izvidima četiri ugovora za izradu i održavanje sustava eFondovi.

Premijer je rekao da je vidio vijest u medijima, čak i pročitao očitovanje Tolušića, a ustvrdio je da je to neka tema iz vremena kad je Tolušić bio ministar regionalnog razvoja u Oreškovićevoj vladi. Plenković je pozvao OLAF, DORH, policiju i Uskok da rade svoj posao i “ako imaju nešto, neka izvole stati pred mikrofone i objašnjavati”.

“Polako mi ide na živce da pitate mene koji o tome ne znam i s time nemam veze stvari koje se tiču pravosuđa”, kazao je premijer podsjetivši da su izvješću o DORH-u koje su podržali rekli da komunikacija s javnošću nije dovoljna.

“Ako postoji tema koja je politički osjetljiva i o kojoj javnost želi više znati onda treba stati pred medije i objasniti o čemu se radi”, ustvrdio je Plenković.

Poručio je da on neće objašnjavat nešto što ne zna i s čim nema veze. Nisam glasnogovornik ni policije, ni USKOK-a ni DORH-a, ni OLAF-a ni Europskog javnog tužitelja i ne kanim tumačiti njihove poslove”, ustvrdio je.

Vezano za potporu koju je Tolušić dobio za vinariju, premijer je rekao da ako treba nešto provjeriti neka se provjeri.

Most koji proziva Zekanovića je skupina parazita i profitera

Za Hrvoja Zekanovića kojega je prozvao Most nakon što je javno pozvao na cijepljenje, Plenković je rekao da je razotkrio demagogiju, licemjerstvo, laži jedne skupine parazita, mufljuza i profitera.

“To je ekipa koja ne zaslužuje pozornost, čak ni pozornost medija. Jedino što znaju je difamirati i lagati i vodi ih samo jedan te isti motiv. To su ljudi koji su nastali na mržnji protiv Stipe Gabrića Jamba

koju su kao sekta podigli na nacionalnu mržnju protiv HDZ-a”, kazao je premijer dodavši da je HDZ dvaput dobio i formirao vlast mimo ucjenjivača koji su se raspali kao balon od sapunice.

Za ‘mostovca’ Ninu Raspudića rekao je da je bio komentator koji je “pljuvao i rigao po političarima najgore” i radio “talking pointse” za tadašnje zastupnike Mosta sada to radi osobno, ‘specijalizira se velik dio aktera za govor mržnje, politički. Bit je političke mržnje, hate speach’.

“On želi difamirati Hrvoja Zekanovića koji ima mandat u Saboru kao i on zato što je rekao ono što kaže i Biden i Putin i Von der Leyen, da postoji bolest i da ljudi umiru od korone, treba se cijepiti i. I zbog toga je postao žeton HDZ-a?

Nazvao je to perfidnim naumom čovjeka koji je sam imao koronavurus, a pozvao ga je da ide s njim za ruku na intenzivnu njegu bilo koje bolnice da vidi kako izgledaju ljudi na respiratorima.

“Odmah ću zvati Markotić, zovem Raspudića da sad u 15 sati stavi masku i vizir i neka vidi kako izgledaju ljudi na respiratoru.”

Premijer je zaključio je da je cijela operacija političkog karaktera i stvar je samo čiste zlonamjerne političke agende, i nema veza s covidom-19 ni odlukama stožera.

Plenković kaže da je Zekanović rekao zdravorazumsku stvar ali da su ga su ga odmah prozvali da je politički korumpirani “žeton” što, smatra Plenković, ne može proći kod nikog tko ima dvije čiste.

“To je hrvatski internetski-medijski prostor, baci blato i najgoru ljagu ako je slučajno rekao nešto što ne odgovara Mostovom licemjerstvu, lažima i demagogiji, smjeru djelovanja koje dovodi do toga da nam više ljudi umire”, zaključio je premijer pozvavši građane da se dobro informiraju tko radi da učini dobro, a tko su sitni profiteri koji generiraju mržnju za svoj profit umjesto zdravlja građana.

Referirajući se na stav nevladinih udruga koje su za predsjednika Milanovića rekli da je prešao na tamnu stranu na koju su svrstali i Franju Tuđmana i Ratka Mladića, rekao je da uključiti u to predsjednika Tuđmana, državnika s vizijom koji je u izrazito kompliciranim međunarodnim okolnostima doveo zemlju do međunarodnog priznanja i oslobođenja uvredljivo za njega kao predsjednika Vlade i HDZ-a i sve članove.

U BiH idem s porukom o cjelovitosti BiH i potrebi dijaloga

Rekao je da u posjet Bosni i Hercegovini ide s porukom o cjelovitosti BiH i potrebi za dijalogom i smanjenjem napetosti u toj susjednoj zemlji.

“Poruka s kojom idemo u BiH je ona o znaku i signalu prijateljstva, dobronamjernosti, dobrosusjedstva, suradnje, poruka o cjelovitosti BiH, ali i poruke o tome da se sva tri konstitutivna naroda (…) osjećaju dobro i adekvatno zastupljeno”, rekao je Plenković novinarima u subotu.

Premijer je dodao da “što se tiče zalaganja i zaštite Hrvata u BiH i njihove ravnopravnosti, mislim da se tu u potpunosti slažemo predsjednik i ja i praktički svi razumni akteri na hrvatskoj političkoj sceni. Oko toga nikada nije bilo prijepora i mislim da je dobro da smo tu svi na zajedničkim pozicijama”.

Neizbježne političke teme posjeta bit će promjena izbornog zakona i najnovija događanja u Banjoj Luci. Parlament Republike Srpske u petak je podržao prijedloge člana Predsjedništva BiH Milorada Dodika da taj entitet povuče suglasnost na državne zakone o obrani, sustavu neizravnog oporezivanja te o Visokom sudskom i tužiteljskom vijeću.

“Želim osobno biti u Mostaru, Sarajevu i čuti poruke, dobro razumjeti koje su namjere i koji su koraci nakon usvojenih zaključaka u Skupštini u Banjoj Luci, da vidimo kako možemo u takvim okolnostima dati svoj doprinos”, rekao je hrvatski premijer.

Hrvatska se želi pozicionirati kao “razuman i odgovoran akter koji kroz svoju vanjsku politiku štiti i svoje nacionalne interese, ali i smiruje tenzije i daje svoj doprinos tamo gdje ga može i gdje ga, na temelju svojih iskustva, treba dati”, dodao je premijer.

Na pitanje novinara mogu li izjave hrvatskog predsjednika Zorana Milanovića i njegova podrška Dodiku ugroziti uspješnost njegova puta u BiH, Plenković je odgovorio da on vodi “konzistentnu” politiku prema BiH, koja uključuje dijalog, ostvarivanje prava Hrvata u BiH i deeskalaciju napetosti.

“Svako dizanje tenzija u našem susjedstvu se reflektira i na zemlje u okruženju. Jedna od njih smo mi”, rekao je Plenković koji putuje u BiH u ponedjeljak.

Službeni posjet hrvatskog premijera Bosni i Hercegovini započet će svečanim dočekom ispred Vijeća ministara BiH. Plenković je u prvom službenom posjetu susjednoj zemlji bio 2016., a u BiH u ponedjeljak putuje na poziv predsjedatelja Vijeća ministara BiH Zorana Tegeltije s kojim će održati sastanak ‘tête-à-tête’.

Plenković će potom održati sastanak s predstavnicima oba doma Parlamentarne skupštine BiH – predsjedateljem Doma naroda Draganom Čovićem, zamjenicima Nikolom Špirićem i Bakirom Izetbegovićem i predsjedateljem Predstavničkog doma Denisom Zvizdićem, te zamjenicima Nebojšom Radmanovićem i Borjanom Krišto.

Hrvatski premijer položit će vijenac na ‘Mostu Suade i Olge’, nekadašnjem Vrbanja mostu u čast prvim žrtvama opsade Sarajeva Suadi Dilberović i Olgi Sučić 1992. godine.

Prije odlaska u Mostar predviđeni su susreti s muftijom Islamske zajednice u BiH Huseinom Kavazovićem, mitropolitom Hrizostomom i vrhbosanskim kardinalom Vinkom Puljićem.

Plenković će u Mostaru razgovarati s predstavnicima Hrvatskog narodnog sabora u sjedištu HDZ BIH.

Izborni zakon, migracije, europski put BiH

Odlazak u Sarajevo je “izraz prijateljstva, poštovanja i potpora BiH kao suverenoj državi, njezinoj cjelovitosti i potpora Daytonskom konceptu BiH i formuli 1, 2, 3 (jedna država, dva entiteta, tri konstitutivna naroda), potpora europskom putu”, doznaje se od izvora iz vlade.

Susjedne zemlje razgovarat će o upravljanju migracijama, kampovima na granicama, jačanju suradnje BiH s Frontexom, agencijom za nadzor vanjskih granica EU-a, a ti razgovori “važni su” u kontekstu skorog ulaska Hrvatske u šengenski prostor, ističu iz vlade.

Među ključnim političkim temama bit će pitanje izmjene izbornog zakona. BiH izlazi na izbore u listopadu iduće godine, a prema preporukama Venecijanske komisije izborna pravila ne bi se trebala mijenjati u izbornoj godini, ali ta preporuka neće se moći ispoštovati.

Kako bi stekla status kandidatkinje za članstvo u Europskoj uniji, BiH mora ispuniti 14 kriterija koje je definirala Europska komisija. “Ne tražimo nikakav ubrzani put ili popust u tih 14 točaka”, ističu iz vlade, ali dodaju da je Hrvatska spremna pomoći BiH na ispunjavanju tih zahtjeva.

Posjet nije isključivo političkog karaktera

U hrvatskom izaslanstvu bit će ministri financija, gospodarstva, prometa, Zdravko Marić, Tomislav Čorić i Oleg Butković, predsjednica Odbora za Hrvate izvan Hrvatske Zdravka Bušić i državna tajnica za Europu pri MVEP-u Andreja Metelko-Zgombić.

U rujnu je pušten u promet most Svilaj, kontaktna točka cestovne mreže Hrvatske i BiH, a Hrvatska je zainteresirana za nastavak razgovora o infrastrukturnim prekograničnim projektima, uključujući one o budućoj Jadransko-jonskoj autocesti.

Hrvatska i BiH rade na povezivanju plinskih transportnih sustava, a južni pravac Zagvozd – Imotski – Posušje – Novi Travnik s odvojkom za Mostar od “velikog je interesa i značaja”, ističu iz vlade.

Ne smije se više dogoditi da se prava branitelja rješavaju kroz prosvjede

Zahvalio je na nemjerljivom doprinosu u stvaranju slobodne Hrvatske te poručio kako se više nikada ne smije dogoditi da se prava hrvatskih branitelja moraju rješavati kroz prosvjede.

„Ne smije se dogoditi, a kao premijer znam da se i ne treba dogoditi. Ne smije biti nikoga u hrvatskom društvu tko ima problem s reguliranjem prava hrvatskih branitelja”, rekao je premijer na svečanosti obilježavanja 20. godišnjice rada Udruge stopostotnih hrvatskih ratnih vojnih invalida prve skupine.

Podsjetio je da je Vlada u posljednjih pet godina za oko 500 milijuna kuna povećala godišnja izdvajanja za Ministarstvo branitelja.

Napomenuo je i da je donesen jedinstven Zakon o pravima hrvatskih branitelja i njihovih obitelji iz Domovinskog rata kao i zakoni o nestalima te o civilnim stradalnicima u Domovinskom ratu. Dodao je i da je sada Hrvatska na pragu schengenskoga prostora i euro područja, da za ovo razvojno desetljeće ima na raspolaganju 25 milijardi eura iz EU fondova te da će u proljeće iduće godine Pelješkim mostom konačno spojiti svoj teritorij. Napomenuo je i da će Hrvatska imati i ratno zrakoplovstvo zbog čega nikad nikome neće past na pamet da pretendira na naš teritorij.

„Sve to radimo samo zato što ste bili najveći kad je bilo najpotrebnije. Da nije bilo toga, ne bi bilo slobode, samostalne, neovisne, međunarodno priznate i slobodne hrvatske države, njene demokracije i njenih institucija”, naglasio je predsjednik Vlade uz napomenu da u demokraciji, bez obzira na pripadnost političkom spektru, mora biti temeljnih vrijednosti.

„Te dvije temeljne vrijednosti samo su Domovinski rat i poštovanje prema hrvatskim braniteljima. Tu ne smije, ne može i ne treba biti spora”, poručio je Plenković.