Plenkovića u Bruxellesu pitali bi li uhito Putina da dođe u Hrvatsku

Premijer Andrej Plenković ovoga četvrtka i petka nalazi se u Bruxellesu na sastanku čelnika članica EU-a, kao i na samitu članica europodručja.

Na sastanku Europskog vijeća ovoga četvrtka ponajviše raspravljali o ratu u Ukrajini, kao i kontinuiranoj potpori EU-a Ukrajini.

“Osim situacije u Ukrajini, razgovarali smo i o pitanju migracija. Christine Lagarde referirala se na slučaj dvije velike banke u SAD-u i švicarski Credit Suisse i dala nam je jednu analizu. Možemo konstatirati da je EU nakon velike krize 2008. naučila lekciju.

Proteklih 10 godina smo napravili čitavu arhitekturu institucija kako ponovno ne bi došlo do destabilizacije. S te strane sam iskoristio priliku kao čelnik Vlade da ih izvijestim o rezultatima Hrvatske u eurozoni, kao i inflatornim pritiscima.

Ušavši u eurozonu, imamo puno veću zavjetrinu što će naranvo pridonijeti našoj stabilnosti. Izvijestio sam i o paketu mjera koje smo prošloga tjedna donijeli za reguliranje cijena plina i električne energije, kao i najugroženijim skupinama građana. Mogu reći da je sastanak bio vrlo dobar”, ispričao je premijer na početku.

Komentirajući situaciju u Ukrajini, Plenković je odgovorio bili bi odobrio uhićenje ruskog predsjednika  Vladimira Putina da dođe u Hrvatsku, i to na temelju naloga za uhićenje Međunarodnog kaznenog suda.

“Njegov dolazak nije realan”, poručio je. “Ne vjerujem da će se on zaputiti u zemlje koje su članice  Međunarodnog kaznenog suda”, objasnio je premijer pa dodao:

“Hrvatska je stranka već više od 20 godina, a kod nas je donesen i zakon o suradnji s ICC-om. Tim zakonom previđene su sve procedure, tu se imunitet ne primijenjuje. Procedura je upravo onakva kakva je predviđena zakonom, prema tome naravno da bi reagirala i hrvatska policija, kao i nadležni sudovi”, rekao je.

Govoreći o analizi Christine Lagarde, predsjednici Europskog suda, Plenković tvrdi kako su njene poruke vezane uz ekonomsku situaciju bile ”ohrabrujuće”.

“Ona je govorila o vrlo visokom stupnju otpornosti, ali i oprezu s obzirom na zbivanja. Čini mi se da je poslala poruku ohrabrenja”; kazao je.

Dotaknuo se i zaliha topničkog streljiva i ostale opreme Hrvatske vojske. Ministar obrane Mario Banožić je kazao ranije kako ne može govoriti o tome, dok je predjednik Zoran Milanović govorio kako su zalihe na vrlo niskoj razini.

“Što se tiče proračuna Ministarstva, ulaganja su enormna. Ulaganja i u dronove i protuzračnu obranu su kontinuirana. Ministarstvo ima zadaću brinuti o nabavi oružja, a mi ćemo čini ono što činimo zadnjih šest godina”, kazao je.

Hina/Foto: afp