Ekstremno desna stranka Nacionalno okupljanje (RN) Marine Le Pen pobijedila je u prvom krugu francuskih parlamentarnih izbora u nedjelju, pokazale su izlazne ankete, ali nepredvidivi konačni rezultat ovisit će o izbornim savezima koji će se sklapati prije drugog kruga idućeg tjedna.
RN je osvojio oko 34 posto glasova, pokazale su izlazne ankete Ipsosa, Ifopa, OpinionWaya i Elabea. To je bolji rezultat od ljevičarskih i centrističkih suparnika, uključujući savez Zajedno predsjednika Emmanuela Macrona, čiji je blok osvojio 20,5-23 posto.
Ankete su predviđale da će Nova narodna fronta, nabrzinu okupljena lijeva koalicija, osvojiti oko 29 posto glasova, što pokazuju i izlazne ankete.
Procjena ELABE-a za BFMTV o raspodjeli mjesta u parlamentu stavlja krajnje desno Nacionalno okupljanje na 255-295 mjesta, a Novi narodni front na 120-140. Ali još je rano i s ovim brojevima treba postupati s oprezom.
Iz rezultata glasanja, koji je ostvaren uz visoki odaziv, a koji su u skladu s anketama uoči izbora, teško je predvidjeti hoće li li antiimigrantsko, euroskeptično Nacionalno okupljanje uspjeti formirati vladu uz proeuropskog Macrona.
Sada slijedi tjedan političkog pregovaranja uoči drugog kruga izbora 7. srpnja.
Konačni rezultat ovisit će o tome kako će stranke odlučiti udružiti snage u svakoj od 577 francuskih izbornih jedinica za drugi krug.
U prošlosti su se francuske stranke desnog i lijevog centra udružile kako bi spriječile Nacionalno okupljanje da preuzme vlast, ali je ta vrsta udruživanja, koja se u Francuskoj naziva “republikanska fronta”, sada manje izvjesna.
Odluka francuskog predsjednika da raspiše prijevremene izbore gurnula je njegovu zemlju u političku neizvjesnost, izazvala šokove diljem Europe i potaknula rasprodaju francuske imovine na financijskim tržištima.
Sudjelovanje u nedjeljnim izborima bilo je visoko, što pokazuje kako je francuska politička kriza pokrenula biračko tijelo.
Do 16 sati odaziv je bio gotovo 60 posto, u usporedbi s 39,42 posto prije dvije godine. Ujedno je i najveća izlaznost od parlamentarnih izbora 1986., naveo je direktor istraživanja Ipsos France Mathieu Gallard.
Dugo godina proskribiran RN je sada bliži vlasti nego što je ikad bio. Le Pen je nastojala umanjiti negativnu percepciju stranke poznate po rasizmu i antisemitizmu, što je taktika koja je donijela uspjeh, ponajviše zahvaljujući bijesu glasača na Macrona, visokim troškovima života i rastućoj zabrinutosti oko imigracije, ocjenjuje agencija Reuters.
Macron je raspisao prijevremene izbore nakon što je krajnje desno Nacionalno okupljanje (RN) Marine Le Pen ostvarilo velike uspjehe na izborima za Europski parlament početkom ovog lipnja.
Na izborima je želio povećati relativnu većinu u donjem domu koju ima njegov pokret, dok je čelnica francuske krajnje desnice izražavala uvjerenost u osvajanje apsolutne većine u parlamentu.
U Skupštinu odmah ulaze kandidati koji u prvom krugu osvoje apsolutnu većinu, ali u velikom broju izbornih jedinica pobjednik će se znati tek nakon drugog kruga 7. srpnja kad će za ulazak u parlament biti dovoljna relativna većina.
Pošto u drugi krug ulaze svi kandidati koji su osvojili 12.5 posto glasova, to znači da se stranke s ljevice i centra mogu dogovoriti da u utrci ostave samo jednog kandidata protiv RN-a i tako spriječe rasipanje glasova.
Kako će izgledati drugi krug izbora?
Francuzi biraju Parlement français (francuski parlament) na vrlo specifične načine. Parlament se sastoji od dva doma – Sénata (senata) i Assemblée nationalea (Narodne skupštine). Sénat se bira posrednim glasovima (zastupnike biraju najviša predstavnička tijela), a predstavlja teritorijalne jedinice la région (regije) i pokrajine te građane Francuske koji žive u prekomorskim posjedima. Regija ima 18, kao i pokrajina (13 se nalazi u europskoj Francuskoj, a 5 su francuski prekomorski posjedi).
Zastupnici se u Assemblée nationale biraju izravno na izborima. Macron je raspustio samo Assemblée nationale te Francuzi u prvom i drugom krugu (7. srpnja) biraju 577 zastupnika po principu da se u svakoj izbornoj jedinici bira jedan zastupnik.
Oni će biti izabrani po jedinstvenom izbornom sustavu, koji primjenjuje jedino Francuska – apsolutno većinskom izbornom sustavu. Iako se teoretski izbori mogu održati u samo jednom krugu, za biranje novog zastupnika uvijek su potrebna dva. Pravila prvog kruga su relativno jednostavna. Pobjednik je onaj kandidat koji osvoji više od 50% glasova uz uvjet da je to najmanje 25% od registriranih glasača u toj izbornoj jedinici.
Kako je natpolovičnu većinu nemoguće ostvariti, mora se ići u drugi krug. Za razliku od drugih demokratskih država, u kojima u drugi krug idu dva kandidata s najviše osvojenih glasova, u apsolutno većinskom izbornom sustavu u drugi krug idu svi koji su osvojili više od 12.5% glasova u prvom krugu.
S obzirom na brojnost stranaka i rascjepkanost izbornog korpusa, u izbornom zakonu čak postoji odredba – ako nijedan od kandidata ne uspije prijeći prag od 12.5%, u drugi krug idu dva kandidata s najviše osvojenih glasova u prvom krugu.
Teoretski u drugi krug može ući čak osam kandidata, no u praksi ih bude najčešće tri ili četiri. Mnogi mogu odlučiti povući se i podržati drugog kandidata, zbog čega će rezultat drugog kruga izbora u Francuskoj ovisiti o političkim dogovorima i reakciji glasača.
Kako se ne bi išlo u treći krug, u drugom pobjeđuje kandidat koji dobije najviše glasova – relativna većina. Po tome je drugi krug sličan britanskim parlamentarnim izborima, no Britanci sve rješavaju u jednom krugu.
Brojne mogućnosti za koalicije
Činjenica da pobjeđuje kandidat s relativnom većinom otvara mnoge mogućnosti za principijelne i neprincipijelne koalicije. Srodne političke stranke prisiljene su sklopiti koaliciju prije drugog kruga i istaknuti zajedničkog kandidata kako ne bi pobijedila suprotna politička opcija. Tako apsolutno većinski izborni sustav prije drugog izbornog kruga reducira broj kandidata.
Kako bi se to ostvarilo, izborni zakon omogućava kandidatima da do drugog kruga odustanu od sudjelovanja na izborima, što onda jako mijenja odnos snaga. Najčešće odustane onaj kandidat koji je dobio manji postotak glasova, no nema pravila.
Hina/Foto: epa
