Komemoraciji na 70. godišnjicu zločina u Hudoj jami sudjelovalo više od dvije tisuće ljudi iz Slovenije, Hrvatske i Austrije.
Misu kojoj je nazočila rodbina žrtava, predstavnici nevladinih udruga iz Hrvatske i Slovenije, te pojedini oporbeni zastupnici u slovenskom parlamentu vodili su celjski biskup Stanislav Lipovšek, biskup gospićko-senjski biskup Mile Bogović te prior Edmund Wagenhofer u ime Austrijske biskupske konferencije.
Komemoraciju žrtvama Hude jame, jednog od najokrutnijih poratnih stratišta, organiziralo je slovensko Društvo za uređenje prešućenih grobišta, navodeći da u Sloveniji ima oko 600 poratnih masovnih grobnica, a Huda Jama predstavljaju jednu od najvećih tragedija hrvatskog naroda.
Organizatori su naglasili da je komemoracija namijenjena čuvanju uspomene na žrtve, ali i pomirenju.
Roman Leljak iz Društva za otkrivanje prikrivenih grobišta rekao je samo da su podaci o broju žrtava u Hudoj jami odavno poznati: “Jasno je još od 1990. godine da je ovdje pokopano oko 3.000 ljudi. Ne postoji popis imena, ali znamo da je u Hudoj Jami pokopano 2.000 Hrvata, 700 Slovenaca i 300 Nijemaca.”
Glavni govor na komemoraciji održala je Eva Irgl, predsjednica Komisije za ljudska prava u parlamentu Republike Slovenije, a počast žrtvama je odao i slovenski predsjednik Borut Pahor. Janez Janša, koji je također nazočio ceremoniji i položio vijenac, rekao je da je za dostojanstven ukop ne treba zakon: “Pijetet prema žrtvama je pitanje civilizacije, a ne zakona. Ona znači mir pokojnima, a nagradu živima.”
Vlada Slovenije je nedavno izdvojila 90.000 € za obilježavanje grobišta i ukop posmrtnih ostataka žrtava u Hudoj jami. “Drago nam je da se sve više stvara uvjerenje da društvo i narod koji ima neurednu prošlost, nema zdravu i kreativnu sadašnjost ni plodnu budućnost “, rekao je u propovijedi celjski biskup Stanislav Lipovšek.
Iako se smatra da su u napuštenom rudniku koji je otkopan prije 7 godina, kad je dio žrtava ekshumiran, većinom ubijeni slovenski domobrani iz logora Teharje, te pripadnici hrvatskih snaga NDH-a, slovensko društvo za prešućene grobove navelo je da je po njihovoj ocjeni u rudniku pobijeno više od tri tisuće ljudi različitih nacionalnosti, te da u njoj leže kosti Slovenaca, Nijemaca, Hrvata, Srba i ostalih naroda, ali da je među ubijenima bilo i mnogo djece i žena.
Iako je u Sloveniji evidentirano oko 600 masovnih grobnica iz vremena rata i popraća u kojima su uglavnom žrtve okruntih poratnih likvidacija koje su organizirale tadašnje komunističke vlasti, a provodile vojska, OZNA i KNOJ, Huda jama je za Slovence prilikom otkrivanja predstavljala poseban šok.
Njeno je otkopavanje trajalo više godina jer je Barbarin rov bio zatvoren s više drvenih, betonskih i glinenih pregrada, a položaj nekih pronađenih tijela pokazao je da je dio žrtava bio ostavljen živ i namjerno “zazidan”, kako bi što duže umirali.
MP/ Foto: Špela Kuralt/FaH
