Počele su pripreme za Popis stanovništva koji počinje u rujnu. Osim koliko ljudi živi u zemlji saznat ćemo i koliko nas živi s roditeljima i koliko imamo kupaonica ili kokoši u kućanstvu.
No, budući da su pitanja sastavljana prije dvije godine, popis nam neće otkriti, primjerice, koliko kućanstava ima internet i koliko Hrvata može raditi online od kuće, zbog čega su i demografi nezadovoljni, javlja RTL.
Ima li vaše kućanstvo barem jedno grlo krupne stoke ili deset komada peradi? Jedno je od pitanja koje će vas zateći na jesen kada počne popis stanovništva 2021. Popisivače će zanimati i imate li kupaonicu i kuhinju, ali ne i imate li internet. U Zavodu smatraju pitanje je važno iz više razloga.
”Postavljeno je zato da se diferencira urbano od ruralnog stanovništva, znači to je jedan od parametara koje definira ruralno i urbano stanovništvo”, rekao je Damir Plesac, koordinator za popisa stanovništva u Državnom zavodu za statistiku. ( U kojem stoljeću on živi? pa misli da obitelji na selu nemaju kupaonicu ili kuhinju, op, a.)
Damir Plesac, koordinator za Popis stanovništva u Državnom zavodu za statistiku: U kojem stoljeću on živi?
No za demografe, koji prigovaraju da se pitanja desetljećima ne mijenjaju – ono nema previše smisla.
”Potpuno je logično pitati je li imaš kompjutor, je li imaš internet vezu, je li imaš mogućnost pratiti online nastavu, s tim da je ovdje u ovom popisu izostavljeno vlasništvo, znači nema imaš li vikendicu na moru itd.”, rekao je demograf Stjepan Šterc.
Za ispitivače, pak, to pitanje nije presudno. No i Zavod se modernizirao. Ove će se godine prvi put moći popisati i sami građani – i to online. Dok Šterc u tome vidi mogućnost manipulacije, u Zavodu tvrde – tako je i u ostalim zemljama.
”To je svojevrsna politička manipulacija. Kad zapravo prestaje politički interes za popis, onog momenta kad se objavi etnička struktura stanovništva. I tada počinju političke kombinacije”, smatra Šterc.
Popisivanje kreće u rujnu, najprije online, a onda nastupaju popisivači. U roku od dvije godine trebali bismo doznati koliko smo obrazovani, s koliko članova obitelji živimo, ali i ma li u Hrvatskoj još uvijek Marsovaca kojih je u prošlom popisu bilo na desetke. Najvažnije doznat ćemo, koliko nas ima.
Zadnji podaci DZS-a kažu oko četiri milijuna i pedeset tisuća, a demografi – barem dvjesto tisuća manje.
