Moraš biti pravi borac da bi pobijedio tešku bolest. A kakav tek borac moraš biti da bi tu opaku bolest pobijedio tri puta. Nikola je ti uspio.
Nikola Pokrivač (39) poginuo je u prometnoj nesreći koja se sinoć oko 20:15 dogodila na Turanjskoj obilaznici kod Karlovca. Sudarila su se četiri osobna automobila, dvije osobe su smrtno stradale, a tri su vozilima Hitne pomoći prevezene u bolnicu.
Drugi poginuli je slovenski državljanin porijeklom iz BiH. Pretjecao je preko pune crte i Audijem se frontalno zabio u BMW u kojem su bili Pokrivač i suigrači. Dvojica od njih, Tin Džaferović i Josip Mohač, zadobili su teške i po život opasne ozljede, dok vratar Franjo Berišić nije teže stradao.
Pokrivač je rođen 26. studenog 1985. godine u Čakovcu. U mladosti je igrao za Bratstvo iz Jurovca, Čakovec i Varteks. U nekadašnjem varaždinskom klubu kao vezni igrač probio se do seniorske momčadi, u kojoj ga je trenirao hrvatski izbornik Zlatko Dalić.
“Zlatko Dalić mi je bio prvi trener u Varaždinu. Tada sam imao 17 godina. Da nije bilo njega, ne bi bilo ni mene”, govorio je Pokrivač.
Nakon što je postao mladi hrvatski reprezentativac pojavio se interes većih klubova, poput Hajduka i Dinama. U zagrebačkom klubu završio je u siječnju 2007., da bi godinu dana kasnije otišao u Monaco. Prema Transfermarktu, klub iz Kneževine platio ga je 3.5 milijuna eura.
U ljeto 2009. otišao je u Salzburg za dva milijuna eura, a dvije godine kasnije vratio se u Dinamo. U narednim godinama igrao je za zaprešićki Inter, Šahter iz Karagandija i Slaven Belupo.
“Igrao sam s dosta dobrih igrača tijekom karijere, a izdvojio bih Brazilca Nenea koji je kasnije otišao u PSG, Flavija Romu… Ali Luka Modrić je ipak najbolji”, ispričao je Pokrivač prije šest godina.
S Dinamom je četiri puta bio prvak Hrvatske te triput uzeo Kup, koji je osvajao i s Rijekom. Uspješan je bio i sa Salzburgom, s kojim je osvojio austrijsko prvenstvo.
Igrao je za Hrvatsku na Euru 2008.
Sakupio je 15 nastupa za hrvatsku A reprezentaciju. Debitirao je 2008. godine u prijateljskoj utakmici s Moldavijom te pod vodstvom izbornika Slavena Bilića odigrao utakmicu s Poljskom na Europskom prvenstvu 2008. Posljednji reprezentativni nastup imao je u listopadu 2010. u prijateljskom susretu s Norveškom.
Ispričao je kako mu je Euro 2008. bio najsretniji i najtužniji događaj u karijeri. Najsretniji jer je uopće dobio poziv u reprezentaciju, a najtužniji zbog načina na koji je ona ispala od Turske nakon produžetaka u četvrtfinalu.
“Pa kako se to nekome može dogoditi, da jedne minute povede, a druge primi gol i to sve u posljednjim sekundama četvrtfinala Eura? Mislim da se to poslije nas nikome nije dogodilo. Ali, eto, valjda se to donekle i vratilo na posljednjem Mundijalu u Rusiji”, rekao je Pokrivač tada.
Borba sa zloćudnom bolešću
Pokrivač je tijekom karijere vodio borbu sa zloćudnom bolešću. Tri puta je pobijedio Hodgkinov limfom, rak limfnih čvorova. Prvi put mu je bolest dijagnosticirana 2012., a posljednji put mu se vratila 2017., kada mu je život spasila majka donacijom koštane srži.
Prije toga nikada nije bio ozlijeđen ili bolestan, a za dijagnozu je doznao slučajno.
“Bio sam na pripremama s klubom iz Tel Aviva za koji sam potpisao ugovor. Ondje sam prošao liječnički pregled i dobio tri dana slobodno da odem po stvari u Zagreb. U ta tri dana pojavila mi se kvrga na vratu. Otišao sam liječniku koji je tkivo poslao na analizu. Najgore je bilo to čekanje – rekao je.
Ta je situacija mu je, kao i ostalim članovima obitelji, promijenila život.
“Na puno toga gledaš drukčije. Sada živim dan po dan i svaki nastojim maksimalno iskoristiti”, rekao je jednom prilikom, a njegova je supruga dodala:
“Nisi kao prije, uvijek misliš što ako… U glavi ti je sve što si proživio. Osam mjeseci bilo nam je grozno iako to nitko nije primijetio. Trudila sam se da sve bude normalno. Kad vidiš kako si se prije živcirao zbog gluposti. Danas samo mislimo na to da Nikola bude zdrav i da uživamo s kćeri. Više se ni zbog čega ne živciramo.”
“S bolešću sam se borio tri puta, mislim da je sve trajalo oko tri godine. Hvala Bogu, prošla je godina i pol dana otkad mi je majka dala presađenu koštanu srž i od tada nisam imao nikakvih problema. Bio sam u izolaciji 50 dana, nitko nije mogao dolaziti k meni, samo sam ljude mogao vidjeti preko stakla”, rekao je Pokrivač u intervjuu 2019. godine.
Uz vjeru, obitelj mu cijelo vrijeme davala snagu za oporavak.
“Stalno su bile uz mene. Najviše mi je snage davala moja mala Nika zbog koje se vrijedilo boriti i zbog koje sam sve izdržao. Uz nju je sve bilo lakše”, rekao je Nikola za časopis Story.
Iako je u karijeri igrao za reprezentaciju te Dinamo, Monaco, Red Bull Salzburg, Rijeku i Slaven Belupo, kao zaljubljenik u nogomet nije se libio pomoći hrvatskim niželigašima.
Od 2021. godine do danas igrao je za Pušću, Tigar iz Svete Nedjelje i Vojnić ’95, koji se natječe u 4. NL Središte Zagreb (peti rang), a paralelno se školovao se i za nogometnog trenera.
M. Marković/Foto: pxll
Danas je Uskrs, najveći kršćanski blagdan, kojim se slavi središnji događaj kršćanstva - Kristovo uskrsnuće…
"Sve više ugostiteljskih radnika iz Srbije odlučuje se za Hrvatsku, a ne za Crnu Goru…
Mjesec dana uoči lokalnih izbora objavljeni su rezultati istraživanja javnog mnijenja koje je za HTV provela…
Komentiraj