NAKON što je potpredsjednik Hrvatskog sabora Ivan Tepeš najavio da se pripremi Zakon o lustraciji na tu temu očitovali su se brojni hrvatski političari. kao što se i očekivalo desnica je za, ljevica je protiv,a MOST je još uvijek neodređen.
Javnost je upoznata da Zakon priprema Udruga Hrvatski križni put čija predsjednica Bruna Esih surađuje s predsjednicom Kolindom Grabar Kitarović i bila je njena izaslanica na prošlogodišnjoj komemoraciji na Bleiburgu. Član Udruge Hrvatski križni put do izbora u Vladu bio i ministar kulture Zlatko Hasanbegović, a nakon preuzimanja ministarske dužnosti istupio je iz svih udruga.
”Dao sam ostavku u svim udrugama u kojim sam djelovao te se tako kao ministar neću baviti djelokrugom rada udruga. Samim tim neću sudjelovati ni u radu udruge Hrvatski križni put”, kazao je Hasanbegović.
“Intencija je kažnjavanje tih zločina i zločinaca, znači nije intencija nikakv lov na ljude, nikakav lov na vještice, nema potrebe da onaj tko nije počinio zločin da se osjeća prozvanim time. Ali ja smatram da je u Hrvatskoj ubojstvo nevinog čovjeka zločin i onaj tko je ubio jednog čovjeka da je zločinac”, najavio je potpredsjednik Hrvatskog sabora Ivan Tepeš.
”Zakon neće predstavljati lov na vještice i ne bi smio biti progon nikoga, nego lustracija treba biti jedna nit vodilja da nijedan zločin od svibnja 1945. ne može ostati nekažnjen. Kao što Izrael i danas lovi naciste u poodmakloj dobi, ne vidim razloga zašto ne bismo i mi lovili zločince iz komunističkog režima” pojasnio je Tepeš.
Petrov: ”Plešemo po oštrici noža!”
Čelnik Mosta Božo Petrov vrlo je oprezan kad je u pitanju Zakon o lustraciji.
“U ovom trenutku, dok je širina normalnog centra ili sredine ravna sječivu noža, gdje postupajući normalno postajete ustaša ili komunjara, mislim da bi to samo produbilo tenzije Ne podržavam lustraciju koja bi bila lov na vještice”, izjavio je Petrov za Večernji list.
Govoreći na temu lustracije u ljeto 2015. Petrov je za 24sata rekao:
”Pred sudove trebamo dovesti one koji su opljačkali Hrvatsku. Sudovima trebamo omogućiti ne da ih osude na pet, šest godina zatvora, nego da im za svaku ukradenu kunu oduzmu dvije kune imovine”, poručio je metkovski gradonačelnik. ”Tako bismo došli do novca koji bismo, uz rješavanje određenih nezakonitosti u pretvorbi, stavili u funkciju gospodarstva i boljitka svih građana. Osim toga, pretvorbena lustracija treba obuhvatiti i one koji su omogućili određene propise i zakone na temelju kojih su kreirani preduvjeti i klima za ovo što danas imamo.”
Raščišćavanje totalitarne komunističke prošlosti je nužno, smatra Željka Markić: “Fašističku smo već jednim velikim dijelom u proteklih 50, 60 godina raščišćavali. Komunističku totalitarnu prošlist važno je raščistiti radi demokracije”, stav je čelnice udruge U ime obitelji.
”Hrvatskoj ne treba zakon o lustraciji jer je 90-ih prošla dva razdoblja lustracije, političko i etničko”, smatra Milorad Pupovac.
Za SDP-ova Nenada Stazića, upitno je tko bi nakon 25 godina demokratske države imao koristi od lustracije.
”Nitko ne zna kako bi taj zakon izgledao, tko bi koga lustrirao i na temelju čega, ali ja sumnjam da će HDZ to prihvatiti jer ako se prihvati bilo kakav zakon o lustraciji, pa da na taj popis za lustraciju dođu, npr. članovi bivše komunističke partije, onda će pola HDZ-a biti lustrirano”, rekao je Stazić.
Zagovornici lustracije smatraju da bi ona pridonijela smanjenju korupcije, vraćanju povjerenja u državne institucije, pa i gospodarskom rastu.
Bruna Esih: Lustracija je preduvjet sazrijevanja hrvatskog društva
Bruna Esih iz udruge Hrvatski križni put kaže da je pitanje lustracije preduvjet sazrijevanja hrvatskoga društva.
“Tijekom 25 godina hrvatske samostalnosti imali smo različite vlade te njihove bolje ili lošije programe – gospodarske, socijalne i druge. Međutim, svaki pozitivan pomak je izostao. Jedini zaključak koji iz toga proizlazi jest da nije samo stvar mjera i metoda provođenja već tko iza njih stoji i u čijem interesu radi.
Jedini interes koji treba držati u vidu da bi se proizveo pozitivan učinak, jest hrvatski državni interes, što znači interes svih hrvatskih građana. A tko može ispravno upravljati hrvatskim državnim interesom i ciljevima? Zar netko tko se već ogriješio o temeljna ljudska prava i slobode? Zar netko komu bi bilo svejedno kako se ova država zove i kakva je budućnost nje i hrvatskoga naroda sve dok je on sam na poziciji moći s koje uživa u povlasticama stvorenim uz pomoć skrojene mreže svoje interesno-ideološke garniture”
Buna Esih naglašava i da se Zakon o lustarciji” uopće neće tako zvati.
“Možda nije nevažno spomenuti da se Zakon o lustraciji uopće neće tako zvati. Ne samo zato što se uz riječ lustracija već veže previše loših konotacija i određen strah koji je namjerno proizveden kako bi se ta tema svrstala u red nepoželjnih. Ali htjeli mi to ili ne, ona se sama od sebe s razlogom nameće svih ovih 25 godina i s njome se jednom treba suočiti. Upravo ta riječ je prava – suočavanje! Suočavanje s poviješću, odnosno s činjenicama, s posljedicama totalitarizama i represije i s prošlošću svakoga od nas”, kaže bruna Esih i zaključuje:
“Lustracija nije jedna od opcija nego isključiv preduvjet sazrijevanja hrvatskoga društva.”
M. Marković/Foto:fah
