POPIS KRIVACA ZA AGROKOR: Cvitan i Bajić, bankari i ministri, političari i veliki dobavljači

Korumpirano pravosuđe i politika, ključ je problema države, a istodobno razlog zbog kojeg Ivica Todorić može spokojan biti i mirno promatrati daljnji razvoj svog Agrokora kojeg je u cijelosti predao državi sa svim svojim pravima i obvezama koje zasad iznose više od 45 milijardi kuna.

On je svoju dionicu odradio, a upravljanje prezaduženim Agrokorom i 6 kuna na računu prepustio državi. Svoj životni pothvat u kojem su sudjelovali gotovo svi ministri i sve Vlade Republike Hrvatske od osnutka države do danas, Ivica Todorić je velikodušno prepustio državi. Domoljub kojem bi spomenik trebalo podići i prije nego ode na onaj svijet.

Upravo identično kao i bivši premijer Ivo Sanader koji je upravljanje državom prepustio Jadranki Kosor uz riječi kako je on svoju dionicu odradio, pa je daljnje vođenje pravno uređene i gospodarski razvijene države prepustio Kosorici.

Teško je i nabrojati sve one koji su odgovorni za nastanak kriminalnog koncerna koji je kontrolirao političku strukturu u Hrvatskoj, i vladajuću i „oporbenu“ koje su se izmjenjivale u svojim potpuno identičnim ulogama. A njihova uloga je oteti državno i pretočiti u privatno.

Milijarde EUR-a sakrivenih na privatnim računima hrvatskih političara i privilegiranih tajkuna od kojih su mnogi bivši nositelji izvršne vlasti, poput Bože Prke, bivšeg ministra financija kojem je pronađeno više stotina milijuna EUR-a, a potom preko noći zataškano i više se u javnosti ne spominje.

Borislav Škegro, bivši ministar financija izdavao je jamstva države Ivici Todoriću kao privatnoj tvrtki o čemu se saznalo tek prije mjesec dana.  

Javno su objavljeni i privatni računi hrvatskih političara sa stotinama milijuna EUR-a, no Državno odvjetništvo nije reagiralo. Upravo zbog toga najveću odgovornost snose Mlade Bajić i Dinko Cvitan koji su u posljednjih 15-ak godina samo nijemo promatrali kriminal velikih razmjera, što i ne čudi obzirom da i sin glavnog državnog odvjetnika Cvitana je jedan od višerangiranih menagera Konzuma u sustavu Agrokora.

Uobičajena Cvitanova praksa uhićenja osumnjičenih je naprasno prekinuta kada je u pitanju Agrokor, a interesi su višestruki. Naravno, ne državni.

Bivši guverner Rohatinski godinama je nadzirao rad hrvatskih banaka kod kojih se Agrokor prekomjerno zaduživao u milijardama EUR-a bez pokrića, a potom je nagrađen i visokom pozicijom u Agrokoru identično kao i bivši predsjednik Uprave HPB-a Čedo Maletić

koji je također više od 10 godina obnašao dužnosti u Hrvatskoj narodnoj banci, i to u Sekotru bonitetne regulative i nadzora banaka.

Damir Kuštrak, bivši je zamjenik ministra financija zaposlen u Agrokoru, a svojedobno je obnašao i dužnost predsjednika Hrvatske udruge poslodavaca za koju mnogi s pravom smatraju da treba biti ukinuta, jer zastupa interese samo određenih poslodavaca usko povezanih s Agrokorom, a ne i interese gospodarstva i šireg kruga hrvatskih gospodarstvvenika.

I tako unedogled, pa i ne čudi što se u menagementu Agrokora nakotilo stotine štetočinskih menagera po državu koji su prije dolaska u Agrokor prethodno obnašali dužnosti u državnim tijelima i tvrtkama.

Cibonin toranj u kojem je smješten Agrokor uhljebio je brojne obitelji političara i bivših obnašatelja dužnosti u državnim tvrtkama i tijelima državne uprave. Stoga, i ne čudi što većina sadašnjih političkih struktura podržava očuvanje Agrokora u ovakvom obliku ili se po pitanju Agrokora ne izjašnjava.

Još se nitko u državi nije zapitao o odgovornosti velikih dobavljača Agrokora poput Fanka koji je izdao više od 500 milijuna kuna mjenica, a sad bi ga još i država trebala spašavati. Onaj koji izdaje mjenice bez pokrića treba snositi i odgovornost, pa tako i svi veliki dobavljači koji su koncernu Agrokor izdavali garancije i mjenice za zaduživanja u milijardama kuna. Tako je to barem u pravnoj državi što Hrvatska očito još uvijek nije, a obzirom na stanje i kadrove u pravosuđu još dugo neće niti biti.  

Sandra Artuković Kunšt, kći vlasnika, bivša je zamjenica ministra pravosuđa Orsata Miljenića, a odnedavno sutkinja Županijskog suda u Zagrebu koja je zasigurno imala priliku savjetovati svog oca Artukovića kako je izdavanje mjenica  bez pokrića kazneno djelo i još k tome vrlo riskantan poslovni potez. E pa zašto bi porezni obveznici plaćali krive poteze Artukovića i spašavali njegovu privatnu tvrtku Frank.

 I Frank i svi dobavljači koji su Todorićevom Agrokoru izdavali jamstva, garancije i mjenice trebaju imati isti status kao i svi drugi poslovni subjekti koji posluju u Republici Hrvatskoj, jer će država u suprotnom platiti milijarde kuna štete ostalim poduzetnicima koji su od te iste države onemogućeni u poslovanju i ostvarenju svojih poduzetničkih pothvata. Zašto i temeljem čega je predsjednica uprave HBOR-a Tamara Perko odobrila prezaduženom Agrokoru bez ikakvih sredstava osiguranja kredit od 50 milijuna EUR-a, a nekim poduzetnicima kredit nije odobren unatoč ponuđenim adekvatnim sredstvima osiguranja.

Jeli se itko zapitao gdje je odgovornost uprave Podravke, HEP-a i ostalih uprava državnih tvrtki koje su Agrokoru odobrile više milijardi kuna isporučenih roba i usluga bez ikakvih garancija, a što sasvim je izgledno država nikada neće naplatiti?  Zašto se spašavaju radna mjesta u Agrokoru punom kriminala, a ne spašavaju posrnule tvrtke za čiji je pad i nerealizaciju projekata odgovorna ta ista država koja spašava i nadalje privilegira Agrokor, te istovremeno zataškava kriminal koji traje više od dva desetljeća? Zašto su  poduzetnici u državi izloženi javnom linču Ministarstva financija kada na vrijeme ne plate nekoliko desetaka tisuća kuna poreza, a Agrokor se štiti iako je državi dužan milijarde kuna?

Lex Agrokor nije spas hrvatskog gospodarstva, već zaštita kriminala u kojem su sudjelovali stotine političara i osoba iz pravosuđa, te više stotine nositelja izvršne vlasti u proteklih dvadesetak godina. Umjesto promptnog procesuiranja odgovornih i čišćenja kriminala unutar svih dogovornih dijelova državne vlasti, donjet je zakon lex Agrokor kojeg je na opće iznenađenje podržao i MOST i MOST-ovi ministri.

E pa gospodine Božo Petrov, nikada niste smjeli izglasati lex Agrokor.

PREKO AGROKORA I IVICE TODORIĆA PRIVATIZIRANA HRVATSKA!

Ivica Todorić, vlasnik koncerna Agrokor čiji dugovi prema bankama i dobavljačima dosežu vrtoglavih 45 milijardi kuna kupio je 2015.g. preko tvrtke Agrokor projekti d.o.o. dionice Hrvatske poštanske banke d.d.

Mladen Pejnović, bivši ravnatelj bivšeg Državnog ureda za upravljenje državnom imovinom koji je nedavno ukinut nakon osnivanja Ministarstva za državnu imovinu, u medijima je neposredno prije privatizacije izjavljivao kako u privatizaciju HPB-a ulazi Agrokor, no nitko nije ni slutio o kojem Agrokoru se radi, te da Ivica Todorić u pričuvi ima više Agrokora. Ovaj Agrokor projekt d.o.o. koji je kupio dionice HPB-a osnovan je 2011.g. sa temeljnim kapitalom od 20.000,00 kuna, te tvrtki bez ikakvog boniteta, a za 2014.g. poduzetnik je dana 28.05.2015.g. podnio izjavu o neaktivnosti.

Posrnuli Agrokor sa više od 45 milijardi kuna duga prema državi, dobavljačima, domaćim i stranim bankama, no ne i posrnuli Ivica Todorić koji u isto vrijeme do grla zadužen naočigled svih nadležnih tijela, HANFE i HNB-a kao regulatora, bez ikakvih pitanja i kontrola kupuje dionice HPB-a preko  svoje nove tvrtke Agrokor projekti d.o.o.  Kupnja dionica HPB-a, te potom prebacivanje vlasništvo tvrtke

Agrokor projekti d.o.o. u Nizozemsku, a sve to uz znanje regulatora Hrvatske narodne banke, HANFE, Ministarstva financija i Vlade Republike Hrvatske, i to u vrijeme kada dugovi Agrokora prema državi i ostalima iznose više od 45 milijardi kuna, ugroza je nacionalne sigurnosti i kriminal na najvišoj državnoj razini. Kakav apsurd.

Kupovati dionice HPB-a opljačkanim novcem od poljoprivrednika, stočara, države, dobavljača, ili točnije rečeno svih građana Republike Hrvatske,  te malih i srednjih poduzetnika koji već 25 godina bespomoćno gledaju neviđenu pljačku države pod zaštitom hrvatskog pravosudnog sustava ako on uopće postoji. Koliko su tvrtke iz grupacije Agrokor i povezane osobe zadužene u hrvatskim bankama, Hrvatskoj poštanskoj banci, Croatia banci i dr., pitanje je na koje će revizija dati odgovore, a odgovornost snosi i Ministarstvo financija i Hrvatska narodna banka koja je dozvolila da u privatizaciji Hrvatske poštanske banke d.d. sudjeluju osobe čije tvrtke državi duguju stotine milijuna kuna poreza, a bankama i dobavljačima milijarde kuna.

Sve je to trebalo biti vidljivo u financijskim izvješćima koja se dostavljaju bankama, a koja je dužna kontrolirati i Hrvatska narodna banka kao regulator poslovanja prilikom nadzora koji se vrše na mjesečnoj, tromjesečnoj, polugodišnjoj i godišnjoj razini.

Je li Ivica Todorić kupovao dionice HPB-a za sebe ili neku od banaka kreditora koncerna Agrokor, ili pak u cilju zataškavanja svoje osobene odgovornosti  i odgovornosti bivšeg predsjednika uprave HPB-a Čede Maletića  u čije vrijeme su kreditirani Agrokor i s njim povezane osobe u desecima miljuna EUR-a, pokazat će istraga kada bude pokrenuta.

Premijer Andrej Plenković odobrio je 5 miljuna kuna Državnom odvjetništvu za istragu i vještačenja, ali poznavajući dosadašnji način rada Državnog odvjetništva  i plaćanja sudskih vještaka po 11 puta većim cijenama od propisanih, taj im iznos  neće biti dostatan  niti za vještačenje nekoliko tvrtki iz sustava Agrokor zbog čega bi istraga mogla biti i prekinuta.

Iako je pitanje, jel uopće i započeta?

D. Lukić/Foto: