POPIS STANOVNIŠTVA Sve županije su u minusu, porastao samo grad na sjeveru Hrvatske

Prvi rezultati popisa stanovništva 2021., koje je Državni zavod za statistiku (DZS) objavio u petak, pokazuju da se u razdoblju od 2011. do 2021. broj stanovnika Hrvatske smanjio za 396.360 osoba, odnosno 9,25 posto, a pad broja stanovnika i kućanstava zabilježile su sve županije.

Prema prvim rezultatima, na dan 31. kolovoza 2021. ukupan broj stanovnika u Hrvatskoj iznosio je 3.888.529 osoba. Broj kućanstva bio je 1.438.423, a stambenih jedinica 2.350.444.

Usporede li se ti podaci s konačnim podacima popisa iz 2011., vidimo da se broj stanovnika smanjio za 9,25 posto, odnosno za 396.360 osoba, izvijestila je na konferenciji za novinare glavna ravnateljica DZS-a Lidija Brković.

Smanjen broj stanovnika i kućanstava, povećan broj stambenih jedinica

Broj kućanstava smanjen je za 5,31 posto, odnosno za 80.615 kućanstava, dok se broj stambenih jedinica povećao za 4,61 posto, odnosno za 103.534 stambene jedinice.

Od 2011. do 2021. broj stanovnika smanjio se za više od 10 posto u 12 županija, broj kućanstava za više od 10 posto u pet županija, dok se broj stambenih jedinica povećao za više od 10 posto u četiri županije.

Vidljiv je pad stanovnika u svim županijama. Najmanji je u Gradu Zagrebu (2,54 posto, odnosno 20.073 stanovnika), Dubrovačko-neretvanskoj županiji (5,47 posto, 6706 stanovnika) te u Zadarskoj županiji (5,69 posto, 9677 stanovnika).

 

Najveći pad broja stanovnika bilježi Vukovarsko-srijemska županija, gdje je smanjen za 19,54 posto, odnosno za 35.083 stanovnika. Slijede Sisačko-moslavačka županija s padom od 18,49 posto, odnosno 31.890 stanovnika, te Brodsko-posavska županija gdje je zabilježen pad za 17,53 posto, tj. 27.793 stanovnika.

U apsolutnim brojkama najviše stanovnika izgubio je Zagreb (20.073), slijede Rijeka (20.002) i Split (16.790)

Međutim tek postoci otkrivaju gdje je gubitak zapravo bio najveći: Sisak (2011. – 47.768 stanovnika / 2021. – 40.185 stanovnika) je ostao bez 15,9 posto stanovništva, Rijeka bez 15,6 posto (128.624 – 108.622), Slavonski Brod bez 15,4 posto (59.141 – 50.039), a Vukovar (27.683 – 23.536) bez 15 posto. U Karlovcu je gubitak 11 posto (55.705 – 49.594) dok Osijek bilježi minus od 10,4 posto (108.048 – 96.848). Popis onih koji su izgubili više od deset posto stanovnika zaključuje Gospić s 10,1 posto (12.745 – 11.464).

Najmanji minus na listi županijskih središta bilježe Dubrovnik (2,2 posto), Zagreb (2,54 posto) i Velika Gorica, koja nije središte Zagrebačke županije, ali je najveći grad u njoj, u kojoj je gubitak stanovništva iznosio 3,7 posto.

Od ukupne brojke stanovništva koje je nestalo u deset godina – 396.390, gotovo četvrtina odnosi se na najveće gradove u županijama. Jedino županijsko središte koje je u plusu 2021. godini u odnosu na 2011. je Čakovec. U njemu danas živi 162 ljudi više, odnosno 0,6 posto. Prije deset godina bilo ih je 27.104, a danas 27.266.

Ispod četiri milijuna stanovnika Hrvatska je zadnji put imala 1953. godine, kada ih je bilo 3,93 milijuna. Prema svim kasnijim popisima imali smo više od četiri milijuna. Manje od današnje brojke bilo je prema popisu iz 1948. Tada je u Hrvatskoj živjelo 2,43 milijuna stanovnika.

Broj kućanstava je također pao u svim županijama, a najveći se bilježi u Sisačko-moslavačkoj (14,70 posto), Vukovarsko-srijemskoj županiji (11,83 posto), Ličko-senjskoj županiji (11,23 posto).

Najmanji pad broja kućanstava je u Zagrebu (0,92 posto), Zadarskoj županiji (1,18 posto) te u Splitsko-dalmatinskoj županiji (1,54 posto).

Broj stanova je povećan u gotovo svim županijama, a najveći rast stambenih jedinica zabilježen je u Dubrovačko-neretvanskoj županiji (12,54 posto) i Šibensko-kninskoj (11,75 posto). Pad je pak zabilježen u četiri županije, najveći u Sisačko-moslavačkoj (6,88 posto).

Smanjenje stanovništva zbog negativnog prirasta i migracija

Smanjenje broja stanovnika posljedica je prirodnog kretanja i migracija stanovništva.

U razdoblju od 2011. do 2020. godine prirodni prirast, odnosno razlika između rođenih i umrlih je -141.707 stanovnika, a ako se tome dodaju privremeni podaci za 2021., prirodni prirast je -164.641 stanovnik.

Migracijski saldo od 2011. do 2020. iznosi -111.922 stanovnika.

Upozoreno je kako je razlika u podacima kod smanjenja broja stanovnika, prirodnog prirasta i migracijskog salda metodološke prirode i pokazuje da se dio građana iselio iz Hrvatske, a nije odjavio svoje boravište i prebivalište.

Brković kaže kako je riječ o prvim rezultatima popisa koji su podložni manjim promjenama jer u idućem razdoblju slijedi detaljna obrada podataka.

Danas objavljeni podaci pokazuju samo ukupan broj stanovnika koji žive u Hrvatskoj, dok će se podaci o spolu i dobi, etnokulturnim obilježjima, pohađanju škole i razini obrazovanja, ekonomskim i drugim obilježjima objavljivati sukcesivno, svakih nekoliko mjeseci.

Hrvatska je dužna Eurostatu dostaviti konačne podatke 27 mjeseci od kraja referentne godine, ali DZS očekuje da će ih objaviti puno prije tog roka.

Brković je istaknula kako je to bio prvi digitalni popis stanovništva u Hrvatskoj. Odluka je prethodila pojavi epidemije, ali se digitalizacija popisa, i to prvenstveno prva faza samopopisivanja koja je provedena putem sustava e-Građani, pokazala kao velika prednost u takvim okolnostima.