Hrvatske udruge za odnose s javnošću za Antikomunikatora godine proglasile su sisačkog biskupa Vladu Košića otkrila je Maja Gradišar Perotić, zamjenica predsjednika žirija 11. Grand PRixa.
“Nagradu” Šipak godine Košić je dobio jer mu PR-ovci zamjeraju “širenje netrpeljivosti pa i mržnje”.
Gostujući na HRT-u Gradišar Perotić je objasnila odluku žirija:
– Biskup Košić u svojim je izlaganjima, izjavama, propovijedima, aktivnostima na Facebooku, pokazao netrpeljivost koja je nesvojstvena organizaciji koju predstavlja. Komunicira na način koji je po našem mišljenju suprotan i temeljnim vrijednostima misije i vizije Katoličke Crkve – rekla je Gradišar Perotić.
Navodi da bi Košić u svojim istupima trebao biti puno tolerantniji i snošljiviji prema različitim političkim i socijalnim skupinama koje otvoreno napada.
Tri ministra – loši komunikatori
Na popisu deset osoba koje je HUOJ izdvojio zbog loše javne komunikacije je troje članova Vlade – Martina Dalić, Milan Kujundžić i Nada Murganić.
“Svaki se u svom resoru ističu lošom komunikacijom s javnošću. Ministrica Murganić pokazala je u svojim nastupima dosta agresivnosti. Pokazala je da pada pod emocije. Agresivnost je nešto što se razlikuje od jasnog iznošenja stavova. Stavove možemo iznositi, ali ne na način da se osjeti agresivnost u tonu”, rekla je Gradištar Perotić.
Ministru Kujundžiću zamjerene su često ideološki obojene izjave. ”Pokazao je nesnalaženje u komunikaciji”, dodala je.
Objasnila je kako su se u analizi u većini slučajeva fokusirali na izdvojene slučajeve, no komunikacija ovih osoba je tijekom cijele godine bila loša.
“U hrvatskom smo javnom prostoru skupili dosta primjera loše komunikacije. Neke su mane u odnosima s javnošću lošim komunikatorima zajedničke, a neke specifične. Većina ih ne gaji otvorenu komunikaciju, a ne snalaze se ni s novim komunikacijskim alatima. Sisački biskup Vlado Košić za to je najbolji primjer’, kazao je predsjednik žirija Krešimir Macan.
U priopćenju HUOJ-a piše kako je žiri utvrdio da je sisački biskup širio netrpeljivost, pa čak i mržnju prema nekim političkim i društvenim skupinama: ‘Činio je to u propovijedima, medijskim istupima te na društvenim mrežama. Takva komunikacija nije primjerena nikome, a dodatnu težinu ima kada stiže od osobe Košićeva položaja.’
‘Ne samo da takvim izjavama nije doprinosio izgradnji kulture javnog dijaloga u Hrvatskoj, već upravo suprotno – slao je poruke koje su bile u suprotnosti s misijom, vizijom i temeljnim vrijednostima vlastite organizacije – Katoličke crkve. Uz napade na homoseksualce, migrante, pobačaj i medicinski potpomognutu oplodnju, prozivao je mlade zbog odlaska iz Hrvatske u inozemstvo te ih optuživao za pomodarstvo i dezerterstvo.
Uz to se ‘proslavio’ javnim kritikama hrvatskih medija, osobito onih s kojima se razilazio u mišljenjima, navodeći da se kod njih krije sam sotona. Dotaknuo se i potrebe za lustracijom u javnim službama’, prenio je Macan obrazloženje žirija.
Četiri ministra – dobri komunikatori
Maja Gradištar Perotić, kaže kako u Vladi ima dobrih komunikatora. Na vrhu te liste je ministrica Blaženka Divjak koja, kaže, zna slušati svoju publiku, jasno joj se obraća. Među komunikatorima je i ministar Zdravko Marić, ministrica Nina Obuljen Koržinek, ministar Tomislav Tolušić.
Na popisu antikomunikatora su i predsjednici dviju stranaka, Davor Bernardić i Ivan Vrdoljak. Vrdoljak je u svojoj komunikaciji pokazao neodlučnost, nedosljednost i neiskrenost. Bernardić je izgubio fokus u nekim temama. Propustio je poentirati na nekim temama u trenucima kad je trebao biti jasan bavio se temama koje nisu bitne. Njihovi birači ostaju zbunjeni. Pokazalo se da je Vrdoljak ipak bio uspješniji u odnosu prema svojoj publici, rekla je Gradišar Perotić.
Istaknula je kako se u Hrvatskoj puno loših stvari ne kažnjava, pa tako ni komunikacija. Ono što mi smatramo neprimjerenim, u nekim situacijama to prolazi kod njihove publike.
Na popisu su još i glavni državni odvjetnik Dinko Cvitan te saborski zastupnik Željko Glasnović.
“Glasnović je u izlaganjima u Saboru imao niz neprimjerenih izjava – od toga da bi streljao suce, prijetio bi novinarima, proganjao nevladine udruge… Nema tih okolnosti koje mogu opravdati te izjave. Cvitan je u užem izboru zbog njegove netransparentnosti jer je izbjegavao iznositi činjenice koje su bile bitne za određeni predmet”, rekla je.
Maja Gradišar Perotić komentirala je rektora Sveučilišta u Zagrebu Damira Borasa koji je nositelj titule za 2017. a jedan je od kandidata i za 2018. Istaknuo se komunikacijom koja je bila neprimjerena njegovoj funkciji. Zatvarao je javni dijalog. U prošloj godini otišao je i korak dalje podižući tužbe protiv neistomišljenika, izjavila je.
Za tjedan dana bit će objavljeno tko je “Komunikator godine”.
Za tu se titulu bore ministrica znanosti i obrazovanja Blaženka Divjak, europarlamentarka Biljana Borzan, pukovnik Davor Turković, umirovljeni djelatnik Jadrolinije Ante Mrvica i autori Facebook stranice “Di su pare”.
Žiri za dodjelu godišnjih nagrada HUOJ-a činilo je 15 osoba:
- Krešimir Macan, savjetnik predsjednika Vlade,
- Maja Gradišar Perotić, starija savjetnica u agenciji Media Val,
- Darko Alfirev, pomoćnik direktora Sektora za korporativne komunikacije HEP-a
- Sanja Bach, glasnogovornica Ministarstva financija
- Davor Denkovski, CSOJ, Grad Zagreb
- Davor Jakovac, voditelj odjela interne komunikacije Hrvatske pošte
- Damir Jugo, Edward Bernays Visoka škola za komunikacijski menadžment
- Tamara Karagity, direktorica Odnosa s javnošću INA-e
- Nenad Korkut, rukovoditelj Službe za odnose s javnošću, Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje
- Bojana Mandić, strateška savjetnica, Pragma komunikacije
- Martina Mihordin, glasnogovornica Državnog odvjetništva Republike Hrvatske
- Dunja Pavešić, direktorica agencije Libra
- Ivana Tavra, direktorica Korporativnih komunikacija Francka za Hrvatsku, BiH i Sloveniju
- Ranko Vučinić, stariji savjetnik i partner, Priredba Studio
- Ksenija Žlof, voditeljica odnosa s javnošću, Croatia Airlines
MP/hrt
