PREDSJEDNICA HRVATSKE: „NISTE USAMLJENI, ŽELIMO DA POLJSKA BUDE LIDER!“

ŠEFOVI država kao što su Mađarska, Rumunjska, Češka Republika, Hrvatska i Slovačka izrazile su podršku Poljskoj. Činjenica da se Nijemci ljute na Poljake, ne znači da je Poljska usamljena.

Prosječni čitatelj poljskog liberalnog medija „Gazeta Wybrocza“ danas će reći da je stranka Pravo i Pravda (PiS) priredila Poljskoj neugodnost na međunarodnoj sceni zbog čega bi se Poljaci trebali stidjeti. Europska unija kritizira Poljsku zbog donesenih zakonskih odluka. Posebno snažne kritike dolaze iz Njemačke te postoji i mogućnost isključenja iz Europske unije.

Prema prosječnim čitateljima „Gazety Wibroczej“, Poljska je usamljena, ”možda jedino Mađari mogu stati uz Poljsku u sukobu s Europskom unijom, jer je poznato da Mađarskom upravljaju fašisti”.

Od Baltika do Jadrana – Od mora do blistavog mora

Prateći sve te događaje u Europi prosječan čitatelj će steći dojam da je Poljska prilično izolirana država, ali takav dojam je pogrešan. Naprotiv, Poljska konačno shvaća svoj položaj u savezu i suradnji prijateljskih država između Jadrana, Baltika i Crnog mora ( poljska skraćenica „ABC“ – izraz koji upotrebljava poljski predsjednik Andrzej Duda).

Ova inicijativa obuhvaća Estoniju, Latviju, Litvu, Češku, Mađarsku, Rumunjsku, Bugarsku, Slovačku, Sloveniju, Hrvatsku i Poljsku. To je klin koji se proteže od sjevera pram jugu i stvara protutežu za imperijalističke želje istočnih i zapadnih susjeda, Rusije i Njemačke. Ulogu lidera u ovoj grupi država pripremljena je za Poljsku kao najveću i najmoćniju ekonomsku i vojnu državu na koju se može osloniti.

Prvi put ovu inicijativu su promovirali poljski predsjednik Adrzej Duda i njegov savjetnik za vanjske poslove Krzysztof Szczerski prije pola godine. Odmah nakon provedenih poljskih predsjedničkih izbora Adrzej Duda je svoje prve korake usmjerio u izgradnju saveza prijateljskih država na čelu s Poljskom te su prvi diplomatski međunardni susret bili u Tallinu, poslije se susretao i sa svim šefovima ovih ostalih navedenih država te su održani bilateralni susreti, a u Rumunjskoj je Duda bio suorganizator NATO samita.

Energetska neovisnost od Rusije

Prije nekoliko mjeseci u New Yorku je održan samit UN-a na kojem je sudjelovao i Andrzej Duda koji je zajedno s predsjednicom Hrvatske Kolindom Grabar Kitarović organizirao promociju inicijative Jadran – Baltik – Crno more (skraćenica „ABC“) gdje su sudjelovali šefovi država, odnosno ministri vanjskih poslova, država članica ove grupe.

Taj događaj je bio jedan od važnijih tema o kojima se raspravljalo, međutim kao i u Hrvatskoj, poljski mediji su ga pokušali ignorirali i umanjiti njegov značaj. Interes za inicijativu Jadran – Baltik – Crno more pokazao je samo jedan poljski dopisnik koji je o tome napisao članak u „Wpisu“.

Čelnici država ove Inicijative su razgovarali o energetskoj neovisnosti od Rusije, izgradnji infrastrukture unutar članica kojom bi se bolje povezale države od Jadrana do Baltika te Crnog mora kako bi se povećala konkurentnost u odnosu na Njemačku. Također je naglašena čvršća suradnja sa Sjedinjenim Američkim Državama čiji je ministar unutarnjih poslova bio prisutan na predstavljanju Inicijative u New Yorku.

Poljski predsjednik u razgovoru sa predsjednicom Hrvatske je razmatrao ulogu Poljske među članicama Inicijative pri  čemu je predsjednica Kolinda Grabar Kitarović izjavila:

„Poljska kao najveća u ovoj grupi država ima vrlo važnu ulogu. Mislim da Poljska može imati vodeću ulogu, ja bih željela da se to dogodi. Predsjednik Duda je u više navrata naglasio spremnost i volju za ovakav vid suradnje.“

Hrvatska Predsjednica je također naglasila:

”Znam da je vaš predsjednik Adrzej Duda zainteresiran idejom spajanja dvije strane Europe, sjevera i juga, jer dijelimo zajedničke interese. Nećemo se ograničiti samo na to, važno je pitanje sigurnosti, mislim u prvom redu energetske neovisnosti, ali i prometa te infrastrukture. Osim ulaganja u ta područja, istovremeno će se poticati gospodarski razvoj svih članica Inicijative. Time možemo povezati naše države na razne načine, kao i u smislu političkog vodstva Poljske.”

Poljski ljevičari o Boži Petrovu i biskupu Košiću

Poljska kao politički i gospodarski lider, pokretač gospodarstva u Srednjoj Europi, partner u razvoju nije iluzija već realna budućnost. U međuvremenu parlamentarni izbori u Hrvatskoj donijeli su promjene i skinuli vladajuće socijaldemokrate. Kršćanski demokrati – HDZ osvojili su većinu i formirali koaliciju sa strankom MOST čiji je lider Božo Petrov prema pisanju ljevičarskih medija „političar ultrakatolik“.

U kuloarima se spominje da je sisački biskup Vlado Košić bio posrednik i arhitekt koalicije. Liberalni mediji stvaraju novu psihozu: „Oh, stvara se još jedan „ciemnogród“ na karti Europe?“ –  (ciemnogród – izraz koji je prvi put upotrijebio Stanislaw Kostka  Potocki u naslovu romana „Podróż do Ciemnogrodu“ izdanog 1820 godine, a koji je govorio o povratku unazad u konzervatizam i tradicionalizam, odnosno nedostatak obrazovanja kako progresivni „naprednjaci“ vide tradicionaliste).

Međutim, to još nije kraj primjera država koje podržavaju Poljsku, u Rumunjskoj su također snažna razmišljanja u kojima „Rumunjska smatra Poljsku svojim većim bratom. Poljska ima ključnu ulogu u ovom dijelu Europe gdje je najveća i najmoćnija država. Ona je vodeća država srednje-istočne Europe“ – izjavio je u Bukureštu rumunjski političar i društveni aktivist  Ghervazen Longher govoreći o razmišljanjima u rumunjskim političkim elitama.

Poljski predsjednik Duda je razgovarao s njim tijekom posjeta poljskog predsjednika Bukureštu. Prilikom posjeta čelnici država su potpisali deklaraciju o savezničkoj solidarnosti i podijeljenoj odgovornosti među članicama Međumorja (Inicijativa Jadran – Baltik –Crno more). Šefovi država su se obvezali provoditi Ideju Međumorja: „U našem trenutnom okružju postoji mnogo izazova te naše države imaju povećanu odgovornost da osiguraju mir, stabilnost i prosperitet država u regiji između Baltika i Crnog mora.“

To je potvrdio i predsjednik Rumunjske Klaus Iohannis govoreći:

„Mi smo zabrinuti za države koje se nalaze između tri mora – Jadrana, Baltika i Crnog mora. Ovo područje je vrlo važno, a države oko Crnog mora nakon ruske okupacije Krima dobijaju novi značaj. Također ne iznenađuje da se države oko Baltičkog mora osjećaju ugroženima te je iz tog razloga potrebno povećati tamo sigurnost. Geopolitički značaj u ovoj regiji se ne smanjuje, naprotiv, i dalje raste.“

Berlin i Bruxelles ljutiti na Poljsku

Snaga i mudrost Andrzeja Dude je u tome što on razumije svoju ulogu vodstva PRIMUS INTER PARES (prvi među jednakima), a ne kao dominaciju ili hegemoniju kao što to rade Njemačka ili Rusija postavljajući se iznad drugih. Tijekom svih njegovih susreta, Duda je jasno naglašavao ovakav način suradnje tijekom sastanaka s liderima Srednje i Istočne Europe.

Tijekom sastanka u Balatonu, primjerice slovački predsjednik Andrej Kiska je obećao punu potporu Poljskoj u borbi protiv tzv. država Stare Europe koje su pod snažnim utjecajem Njemačke tražile zbližavanje s Rusijom. Češki predsjednik Zeman je pohvalio Poljsku u borbi za svoje interese ističući da interesi Njemačke nisu nužno uvijek podudarni s interesima drugih država.

Da, Berlin i Bruxelles mogu se ljutiti na Poljsku jer nova vlada ne želi „plesati kako drugi sviraju“, a predsjednik Duda gradi samostalnu i jaku vanjsku politiku u Srednjoj i Istočnoj Europi koja se ne sviđa Njemačkoj. No, Njemačka nije cijela EU, samo je jedna od njenih 28 članica. U međuvremenu je Polsjka postala predvodnica koalicije država članica Međumorja (Inicijativa Jadran – Baltik – Crno more u poljskoj verziji) pri čemu ta koalicija država ima preko 100 milijuna stanovnika, odnosno 20% stanovništva Europske unije te predstavlja više od jedne trećine članica Europske unije.

Adam Sosnowski, (autor je stručni suradnik mjesečnika „WPIS“)