”Molat i Ist otoci su sa školama bez djece, u crkvi zadnje krštenje i vjenčanje prije dvadesetak godina. Moramo vratiti život na hrvatske otoke. Prvo – pojačati prijevoz i pojeftiniti ga, posebno prema udaljenim otocima, drugo – riješiti vodoopskrbu, treće – ulagati u razvoj, obrazovanje, tehnologiju, znanost i inovacije.
Kada bi ovi otoci imali širokopojasni internet mladi bi se mogli vratiti, mogli bi živjeti ovdje. Živjeti ovdje, a raditi negdje drugdje. Vjerujem da će nova vlada i novi premijer imati sluha za te probleme”, izjavila je predsjednica novinarima.
U razgovoru s predstavnicima mjesnih odbora na Molatu i Istu istaknuto je kako je za razvoj malih otoka nužno mijenjati demografske trendove, te da i to mora biti jedan od čimbenika kojima se mjeri indeks razvijenost otoka.sram
Upitana kada država misli riješiti imovinsko-pravno pitanje vojnih objekata na otocima, Grabar-Kitarović je kazala kako ona od početka upozorava da je neiskorištenost vojnih nekretnina jedan od najvećih problema u državi kada je riječ o investicijama, a da je za to odgovoran Državni ured za upravljanje državnom imovinom (DUUDI).
”To je sramota, zgrade propadaju, urušavaju se krovovi. Oni tom imovinom moraju upravljati, a ako ne žele neka ih predaju lokalnoj samoupravi ili neka raspišu koncesiju. Ali, nešto se konačno mora dogoditi i vjerujem da će novi ravnatelj DUUDI-ja Tomislav Boban dati tome dužnu pozornost. Razgovarala sam o tome i s premijerom Tihomirom Oreškovićem, koji je također svjestan tog problema i uvjerio se u to prilikom posjeta nekim krajevima Hrvatske”, rekla je Predsjednica.
Na otoku Molatu Predsjednica je razgovarala i o statusu nekadašnjeg talijanskog koncentracijskog logora te najavila kako namjerava zadužiti svoju savjetnicu Natašu Jovičić, ravnateljicu Spomen-područja Jasenovac, da stupi u kontakt s ljudima na Molatu. Na taj bi se način, kazala je, zajedno s Ministarstvom kulture, koje je zaštitilo logor kao spomenik kulture, i DUUD-ijem trebalo riješiti to pitanje kako bi netko mogao preuzeti upravljanje logorom, kroz koji je prošlo 25.000 Hrvata, od kojih ih je više od tisuću bilo ubijeno.
MP/Hina/Foto: pxl