Predsjednica o smjenama na Pantovčaku, Mirjani Hrgi i odnosima s Plenkovićem

Predsjednica RH Kolinda Grabar Kitarović je provela rekonstrukciju u svojem kabinetu. Razriješila je Matu Radeljića s mjesta savjetnika za unutarnju politiku, a Darija Mihelina s dužnosti savjetnika za vanjsku i europsku politiku.

Predsjednica je imenovala Mirjanu Hrgu savjetnicom za strateške politike, odnose s Hrvatskim saborom i Vladom, a Sebastiana Rogača savjetnikom za vanjsku i europsku politiku. Obje odluke stupaju na snagu 16. siječnja 2019.

Razriješili ste dužnosti savjetnika za unutarnju politiku Matu Radeljića, četiri godine je bio vaš najbliži suradnik, čime je izigrao vaše povjerenje?

– Svako vrijeme traži neke nove ideje, neka nova rješenja. Tako sam odučila ući u novu godinu na krilima pozitivnih incijativa iz prošle godine poput demogafije ili brendiranja. Stoga sam imenovala gospođu Mirjanu Hrga savjetnicom za strateške politike, odnose s Vladom i Saborom. Želim postići sinergiju između vanjske politike i dijelom nacionalne sigurnosti. Želim ovu godinu obilježiti pozitivnim incijativama kojima ću pomagati Vladi i Saboru u suočavanju s problemima s kojima se suočava hrvatsko društvo i nuđenju rješenja.

Ostavku je dao i savjetnik za nacionalnu sigurnost Vlado Galić. Sve se događa nakon izbijanja afere SMS, kolika je njihova umiješanost u tu aferu.

– O tome sam sve rekla. Aferu SMS trebaju do kraja istražiti hrvatske institucije i mislim da bi bilo nekorektno govoriti o savjetnicima u njihovo ime.

Jesu li Vaši savjetnici rušili premijera i pripremali Vama teren za preuzimanje HDZ-a?

– Apsolutno ne. Nikada! O tome sam sve rekla i to držim zaključenim pitanjem.

Kritičari će reći da se sada rješavate svojih savjetnika kako bi bez nekog tereta ušli u bitku za drugi mandat, ali i kako bi dobili potporu HDZ-a.

– To nije točno. Moje savjetnike nikada nitko nije određivao niti je tražio od mene njihovu smjenu pa tako ni premijer Plenković nikad se nije miješao u moju kadrovsku politiku, kao što se niti ja ne bih miješala u njegovu. Riječ je o tome da je kroz četiri godine mojeg mandata dosad otišlo nekoliko ljudi iz mojeg ureda, jednostavno zato što su neki tražili šansu negdje drugdje. Potičem svake ambicije i nastojim svakom pomoći u ostvarenju njihovih ambicija i poslovnih i životnih planova. Od ljudi koji su otišli iz ureda danas imamo primjerice gradonačelnika Splita, bivšeg ministra obrane i sadašnjeg veleposlanika u Finskoj, potpredsjednika HGK, ljude koji rade u privatnom biznisu i tako dalje.

Neki će ipak kazati da vam je jedan od najbližih suradnika bio savjetnik za unutarnju politiku Mate Radeljić.

– Svi su moji savjetnici meni bliski i jednako važni.

Posljednjih godinu dana bili ste oštri prema radu Vlade, kako ocijenjujete rad Vlade i u kakvom ste odnosu s premijerom Plenkovićem.

– Ukazivala sam na probleme u društvu i uvijek ću na njih ukazivati. Međutim, bilo je tu i pohvala radu Vlade za ono dobro što je učinila, kao što je pitanje rješavanja problema Agrokora. Uvijek ću biti realna i objektivna u svemu tome. Mislim da su se malo te pohvale i konstruktivne kritike izgubile u tom prividu koji se stvorio u javnosti da kritiziram Vladu.

Ja zapravo upozoravam na probleme koji su se gomilali godinama i desetljećima i koje treba rješavati poput demografije, stanja gospodarstva, nedostatka strategije razvoja Hrvatske i uopće strateškog pogleda u budućnost. Odnose s predsjednikom Vlade i Vladom ocjenjujem dobrima. Voljela bih da u ovoj godini još više komuniciramo i kao što sam rekla voljela bih svojim radom i inicijativama pridonijeti i radu Vlade.

Kao pozitivan primjer istaknula bih demografiju gdje smo prošle godine nakon demografskog programa koji sam napisala sjeli zajedno i dogovorili se o nekakvim zajedničkim elementima djelovanja.

Nije li ipak lakše kritizirati iz ove pozicije ureda predsjednice svjesni da ipak nema te odgovornosti kakva je na Vladi.

– Pa naravno da nema te odgovornosti, nisu ustavne ovlasti iste. Međutim i s ovim ovlastima može se puno napraviti, slikovito rečeno, na Pantovčaku. Kritika sama po sebi nema smisla ako nije praćena pozitivnim inicijativama. Držim da iako se one možda nisu toliko uhvatile u javnosti, nije se toliko raspravljalo o tom demografskom programu, koji je doista kvalitetan, da ipak je ta kritika imala svoj cilj i svoju svrhu. Veseli me da krajem ove godine bilježimo, prema izvješćima medija i izvješćima iz drugih država, da se polako usporava proces odlaska ljudi iz Hrvatske. Naša je zadaća u sljedećoj godini učiniti sve što je moguće kako bi se proces stabilizirao i kako bismo radili na uvjetima, ne samo ostanka, nego i povratka ljudi.

Je li Marakeški sporazum ipak bio nepromišljeni potez?

– Ne bih rekla da je bio nepromišljeni potez već je vjerojatno bilo nespretnosti u komunikaciji svega. Držim  da migracije ostaju pitanje za godine koje dolaze, ne samo sigurnosna ugroza, nego i naša moralna obveza. Pitanje migracija može se riješiti jedino na način iskorjenjivanja korjenskih uzroka na mjestima iz kojih dolaze migranti – rješavanje sukoba, nedovoljne kvalitete životnih uvjeta, nejednakosti, nedostatka obrazovanja itd. Zato je neophodna suradnja međunarodne zajednice, posebno kad je riječ o ilegalnim migracijama i tu nam je neophodna suradnja i susjednih država, ali i u okviru Europske unije gdje moramo postići dogovor, dogovor s Turskom i rekla bih i na globalnoj razini. Za mene je pitanje imigracija, dakle useljavanja, legalnih migracija, unutarnje pitanje koje treba ostati prerogativ svake države, a ne nekakva zajednička europska imigracijska politika već nacionalne imigracijske politike. Zbog toga sam držala da je primjereno da na konferenciju u Marakešu ode ministar unutarnjih poslova u čijem je to resoru i to se tako i dogodilo.

Koji je gorući problem Hrvatske?

– Još uvijek demografija, o kojoj sam dosta govorila. Drugi problem je nedostatak strategije razvoja. Gdje vidimo Hrvatsku za pet, deset ili 15 godina. Ključ svega su naravno ljudi, jer bez ljudi će se urušiti i mirovinski i zdravstveni sustav, nećemo imati dovoljno radne snage za podizanje životnog standarda, otvaranje radnih mjesta i podizanje stope rasta. Mislim da u godini koja je pred nama trebamo biti ambiciozniji kad je rjieč o stopi gospodarskog rasta.

Što će u idućoj godini biti Vaš prioritet?

– Kao što sam rekla prioritet će biti i dalje ukazivati na stanje u državi i društvu i nastojati dati ne samo viziju porblema nego i viziju rješenja. U tome ću surađivati sa svima na koji su to spremni, ne sam s Vladom i Saborom već naravno i s lokalnom upravo i samoupravom. Pri kraju sam, u siječnju ću završiti s izmještanjem ureda, još je ostala Zagrebačka županija, koja će biti malo drugačija nego dosada. Kroz izmještanje ureda stekla sam veliko iskustvo o stvarnoj životnoj problematici u Hrvatskoj i opnim problemima koji muče ljude na realnoj životnoj razini i temeljem toga izlazit ću s pozitivnim inicijativama kako se uhvatiti u koštac s problemima u Hrvatskoj, ali isto tako kako i kreirati, kako poticati ambiciju i inovacije i implementaciju kreativnih rješenja kojih u hrvatskom društvu ima jako puno.

Kada se osvrnete iza sebe što je ono za što mislite da ste ipak možda mogli bolje naopraviti, a što je ono na što ste izuzetno ponosni. Dvije stvari – loša, dobra.

– Možda da krenem s lošom pa da završim na pozitivnoj noti. Još uvijek me brine razina ideoloških podjela u hrvatskom društvu i ideološka rasprava. Žao mi je, da sam nekad i ja osobno, koliko god samoj sebi obećala da neću ulaziti u ideološke rasprave, ipak bila pod pritiskom i počesto su se neke izjave stavljale u krivi kontekst ili izvlačile iz konteksta i krovo interpretirale.

S druge strane dobro je bilo da sam usopjela, ne samo ja nego svi koji su radili na tome, velikim djelom odmknuti se od ideologije i staviti naglasak na životne probleme koji muče hrvatske građane, hrvatske državljane te skrenuti pozornost na teme koje su teme od životne važnosti za hrvatsko društvo i državu.

Dakle od demografije, preko porezne politike, ulagačke klime, otvaranje novih radnih mjesta, kvalitetnih s dodanom vrijednošću, daljnjeg rješavanja pitanja s kojima smo se suočavali kako ne bismo u posljednjem trenutku saznali za strukturne probleme u nekim od poduzeća ili sektora koji su bitni za Hrvatsku već kako bismo pratili transparentno razvoj cijelog procesa i imali spremne odgovore na mogućnost krize, ali istovremeno radili na povećanju mobilnosti unutar Hrvatske na edukaciji naših ljudi kako bi mogli prelaziti iz jednog sektora u drugi i naravno na pružanje šanse mladima da u Hrvatskoj doista vide državu u kojoj mogu živjeti onako kako oni žele.

Smatrate li vi sebe liderom desnice?

– Ne. Predsjednik ne može biti ni na ljevici ni na desnici. Predsjednik mora pokušati kombinirati sve politike koje su bitne za hrvatsko društvo i državu. Mi jesmo i socijalna država i tržišno gosapodarstvo i država hrvatskog naroda, ali isto tako država i manjina i svih ostalih koji žive ovdje. Mislim da se predsjednik ne može jednostavno određivati kao konzervativan ili liberalan, ne smije biti ni jedno ni drugo ili možda pomalo od svega, tražiti ona rješenja koja su bitna za ljude i za njihove životne probleme.

Najavili ste odluku oko kandidature za drugi mandat tek nakon izbora za europski parlament. Međutim iz ove rekontrukcije vašeg kabineta da se zaključiti da idete u bitku za drugi mandat.

– Rekontrukcija ne znači ništa. Kao što sam rekla i prije su ljudi odlazili iz Ureda i imenovani su drugi. Jednostavno želim ovu posljednju godinu mandata maksimalno iskoristiti za prinos pozitivnim idejama za koje držim da su neophodne ovom društvom, posebno porast optimizma.

I daljnji rad na međunarodnj sceni, o tome gotovo nismo govorili u ovom intervjuu, međutim, kao što ste vidjeli, međunarodni rejting se prošle godine toliko poboljšao da ga moramo iskoristiti, raditi dalje na tome. Imala sam niz susreta, uključujući i s predsjednikom Trumpom, predsjednikom Putinom i premijerom Medvedevim. cijeli svijet je čuo za Hrvatsku, zna za Hrvatsku, moramo se nastaviti brendirati, ali brendiranje nema smisla ako u stvarnosti ne mijenjamo život u Hrvatskoj. I to je onaj moj konačni cilj da ljudi s povjerenjem, s vjerom u sebe, u svoju zajednicu i u svoju državu uđu u novu godinu i u razdoblje koje je pred nama.

Na kraju intervjua predsjednica Republike Kolinda Grabar-Kitarović uputila je čestitku.

– Htjela bih iskoristiti prigodu i zaželjeti miran, sretan i blagoslovljen Božić i svako dobro u Novoj godini svim gledateljima, završila je intervju predsjednica.