Sjećanje na Holokaust, obrazovanje i povratak židovske imovine glavne su teme o kojima su u ponedjeljak razgovarali hrvatska predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović i izraelski predsjednik Reuven Rivlin, piše jedan od najutjecajnijih izraelskih listova The Jerusalem Post.
Ovo je bio njihov treći susret – prvi je bio prije četiri godine kad je Grabar-Kitarović bila u posjetu Izraelu, a drugi prošle godine kad je Rivlin posjetio Hrvatsku.
Izraelske novine analiziraju ovaj susret koji je prema njihovom pisanju trajao iznimno dugo.
Kad predsjednici drugih zemalja dođu u Izrael, obično postoji period od 10-15 minuta kad oba predsjednika daju službene izjave. Rivlin je hrvatsku predsjednicu dočekao u 9:30, a predsjedničku rezidenciju napustila je u 11:10.
Iako se dvojka prilikom službenog obraćanja dotaknula mnogih pitanja s područja suradnje, tijekom privatnog sastanka Grabar-Kitarović je zatražila Rivlinovu pomoć u rješavanju spora između hrvatske vlade i Grada Zagreba te Svjetskog židovskog kongresa i “male, ali aktivne židovske zajednice” u Hrvatskoj, koja se može pohvaliti “drugom najstarijom sinagogom u Europi”.
Vlada je predložila postavljanje spomenika žrtvama Holokausta, a projekt su preuzele lokalne vlasti u Zagrebu. Međutim, jedan dio židovske zajednice vjeruje da Grad Zagreb pokušava zataškati odgovornost NDH za holokaust.
Razgovarali su o povratku židovske imovine i predsjednica je istaknula da sve to ide jako sporo. Kao jedan od važnijih problema u rješavanju imovine istaknula je činjenicu da se ne zna točan broj ubijenih hrvatskih Židova kao ni koliko ih ima pravo na povrat. Rekla je da se trenutno rješava 75 slučajeva.
Početkom iduće godine Hrvatska će preuzeti predsjedanje Europskom unijom i Grabar-Kitarović je obećala da će se ‘izraelski glas čuti u EU’. Također je istaknula da će tijekom predsjedanja organizirati međunarodni seminar o Holokaustu kako bi ‘podsjetila EU na zajedničke vrijednosti i zašto je EU stvorena’.
Oboje su izrazili žaljenje zbog propalog dogovora oko kupnje borbenih aviona F-16, ali su se složili da će nastaviti surađivati na temama obrane, sigurnosti i borbe protiv terorizma.
U tom kontekstu Grabar-Kitarović je napomenula da Hrvatska ima velik problem s migrantima kakav ostatak Europe nema, piše Jerusalem Post. Rekla je da postoji razlika između migranata i izbjeglica tvrdeći da će Hrvatska rado pružiti azil izbjeglicama, no migranti koji su samo u potrazi za boljim životom ne bi trebali kršiti zakone i pravila međunarodnih granica. Oni ne žele ostati u Hrvatskoj, nego samo proći kroz zemlju da bi došli do Njemačke, rekla je hrvatska predsjednica.
– Oni gotovo svi tvrde da su sirijski izbjeglice, ali većinom su zapravo afrički ili pakistanski migranti koji se nastoje probiti preko granice iz BiH, citirao je Jerusalem Post Grabar-Kitarović i dodao da je ona za BiH izjavila kako je riječ o ‘vrlo nestabilnoj’ državi koju su ‘u nekim aspektima preuzeli ljudi povezani s Iranom i terorističkim organizacijama’ kao i da tu državu ‘kontrolira militantni islam, koji je dominantan u postavljanju agende’, prenosi Jerusalem Post.
Za migrante je također ustvrdila da su neki od njih ‘jako nasilni’ te da provaljuju ljudima u domove.
– Problem je u tome što se onda izbjeglice zanemaruje – prenosi Jerusalem Post predsjedničine riječi.
Na koncu, predsjednici su se složili da će nastaviti razvijati poslovne odnose u poljoprivredi, graditeljstvu i kibernetičkoj sigurnosti. Razgovarali su i o gospodarskoj suradnji i jačanju turizma u oba smjera.
R.I. /Foto:ured predsjednice
