Odnosi Hrvatske i Srbije zadnjih mjeseci su u usponu što potvrđuju izjave dvoje premijera Andreja Plenkovića i Ane Brnabić u Subotici gdje su otvorili novo sjedište kulturnog i društvenog života hrvatske zajednice u Srbiji.
Plenković je po prvi put u svom mandatu u petak otišao u posjet Srbiji, jedinoj susjednoj zemlji koju dosad nije posjetio, te se u Subotici sastao sa srbijanskom premijerkom i nakon toga otvorio sjedište Hrvatskog nacionalnog vijeća, čiju je izgradnju u cijelosti financirala hrvatska vlada s 1,8 milijuna eura.
U izjavi novinarima pretkraj posjeta rekao je da se u proteklim mjesecima „stvara ozračje“ za rješavanje konkretnih pitanja koje dugo opterećuju dvije države, no da je za korake naprijed potrebno puno „dana, stručnjaka, resora i dobre volje“.
Premijerka Srbije Ana Brnabić rekla je da je Srbija „iskreno zainteresirana“ za razvijanje i unaprjeđenje odnosa s Hrvatskom s kojom dijeli mnogo toga zajedničkog, „nažalost i lijepog i ružnog“.
„Srbija smatra da su odnosi s Hrvatskom veoma važni i iskreno, iskreno je zainteresirana za razvijanje sveukupnih odnosa i unaprjeđenja uzajamno korisne suradnje“, kazala je i dodala da „nije tajna” da dvije zemlje još uvijek opterećuju teške posljedice zajedničke povijesti“.
To je „nerijetko“ dovodilo do zahlađenja odnosa, što se prvo uvijek osjeti među pripadnicima nacionalnih manjina, kazala je.
Brnabić je naglasila da su Zagreb i Beograd „intenzivirali dijalog“ te da se samo ove godine održalo šest sastanaka na visokoj i najvišoj razini, što je važno za stvaranje klime za suradnju i rješavanju otvorenih pitanja.
Susret s premijerkom @anabrnabic. Otvaranje Hrvatske kuće u Subotici važan je iskorak za hrvatsku manjinu u Srbiji. Unaprjeđenju bilateralnih odnosa pridonose Anja Šimpraga i @tomezig kao članovi obiju vlada. Nastojimo u dijalogu i smirenom ozračju rješavati otvorena pitanja. pic.twitter.com/3W2B2uVhB8
— Andrej Plenković (@AndrejPlenkovic) June 23, 2023
Ti susreti „daju pozitivan impuls za formiranje značajno boljih odnosa u budućnosti“, rekla je.
Teška pitanja nasljeđe Miloševićeve agresije
Plenković je kazao da je s Brnabić razgovarao o „pitanju nestalih, pitanju granice, procesuiranja ratnih zločina i ratnih šteta“, svega onoga što „opterećuje naše odnose desetljećima“.
Odnose dviju država opterećuju „rezidualna pitanja iz vremena agresije Miloševićevog režima na Hrvatsku“ koja su i dalje živa, kazao je Plenković.
Izdvojio je pitanje nestalih u Domovinskom ratu, njih 1807, o kojima Hrvatska i dalje nema podatke i traži ih od Srbije.
„Kad je riječ o hrvatskoj vladi, osobito u ovih sedam godina koliko sam premijer, mislim da nije bilo niti jedne situacije da je zaoštrena retorika, a da je to krenulo s naše strane“, rekao je Plenković novinarima tijekom svog prvog posjeta Srbiji.
Naglasio je da je to „vrlo važno za javnost u Srbiji“ i da vlada nikad nije poticala „atmosferu koja bi trebala pogoršati odnose između dvije zemlje“.
Dvoje čelnika razgovaralo je i o načinima unaprjeđenja gospodarske suradnje na obostranu dobrobit.
Plenković je kazao kako trgovinska razmjena između dviju zemalja trenutno iznosi 2,7 milijardi eura, što obje strane smatraju nedovoljnim „s obzirom na veličinu država i snagu naših gospodarstava“.
U Subotici smo otvorili Hrvatski dom Matica, čiju je izgradnju financirala @VladaRH s 1,9 milijuna €. Hrvatsko nacionalno vijeće, Zavod za kulturu vojvođanskih Hrvata i @HRijec dobili su primjereno sjedište, koje će biti mjesto okupljanja i suradnje za Hrvate u Srbiji! pic.twitter.com/JwUHyG9SQi
— Andrej Plenković (@AndrejPlenkovic) June 23, 2023
Dvoje premijer stoga je razgovaralo i o suradnji na području prometa i infrastrukture, s naglaskom na unaprjeđenju povezanosti kako bi se omogućio bolji prolazak građana i roba koridorima koji prolaze dvjema državama.
Zatpoljenje odnosa i Hrvatski dom
Do posjeta hrvatskog premijera Hrvatima u Srbiji došlo je u razdoblju otopljavanja odnosa Hrvatske i Srbije koje je počelo imenovanjem Tomislava Žigmanova, čelnika stranke Demokratski savez Hrvata u Vojvodini, za ministra u Vladi Srbije u listopadu 2022.
Potom je u Zagreb je na božićni domjenak Srpskog narodnog vijeća (SNV) došao srbijanski ministar vanjskih poslova Ivica Dačić, sastavši se neformalno i s hrvatskim premijerom.
Ana Brnabić bila je potom u Zagrebu u travnju na Velikoj skupštini SNV-a, a u Banskim dvorima primio ju je Plenković.
Plenković je danas u Suboticu stigao kako bi sa srbijanskom kolegicom u Subotici otvorio Hrvatski dom – Maticu, novo sjedište kulturnog i društvenog života hrvatske zajednice u Srbiji koji je u potpunosti je financirala hrvatska vlada.
Plenković je u Subotici rekao kako je riječ o „veličanstvenoj prigodi“.
Premijer je „Šokcima, Srijemcima i Bunjevcima“ koji čuvaju hrvatski identitet u Srbiji rekao da je Hrvatska ponosna na njih te da će ih podržavati i dalje.
Manjine predvodnice suradnje
Predsjednik vlade istaknuo je važnost toga što su obje vlade prepoznale značaj suradnje između hrvatske manjine u Srbiji i srpske manjine u Hrvatskoj, dodavši da je ta suradnja donijela svježinu pokušajima unaprjeđenja odnosa dviju zemalja.
Dvije manjine daju poticaj da „suradnja na razini država bude bolja nego što je bila“, rekao je Plenković u svom govoru na otvaranju novog doma Hrvata.
Suradnja dviju manjina stigla je na novu razinu početkom godine kad su Tomislav Žigmanov, politički čelnik Hrvata u Vojvodini, te Milorad Pupovac, prfedsjednik Samostalne demokratske srpske stranke, u Zagrebu potpisali deklaraciju o suradnji.
U njoj su se osudili svi oblici mržnje prema manjinama i „potaknule države u kojima žive da se, umjesto obnavljanju sukoba, napokon okrenu suradnji” i krenu rješavati otvorena pitanja.
Žigmanov je na konferenciji tada kazao kako je suradnja dviju zajednica „prirodna” i „dio njihovih temeljnih političkih uvjerenja”. Dvojica čelnika tada su naglasila da čine sve što mogu za susrete predstavnika hrvatskih i srbijanskih vlasti te da im je drago da u tome posredovati.
Brnabić je izrazila zadovoljstvo bliskom suradnjom srpske i hrvatske manjine koje su svojim zalaganjem „doprinijele da se i mi svi ostali posvetimo problemima i poteškoćama s kojima se suočavamo“.
„Vi ste poveli, a na nama političarima je da vas slijedimo“, kazala je predsjednica srbijanske vlade, pa izrazila nadu da su dosad „makar donekle ispunili njihova očekivanja“.
„Jasno pokazujemo da smo spremni graditi i jačati naše odnose, da investiramo u zajedničku budućnost i da poštujemo i cijenimo našu zajedničku baštinu“, poručila je.
Puno srce
Plenković je u zahvalio čelniku DSHV-a Tomislavu Žigmanovu, „političkom lideru“ Hrvata u Srbiji koji je doprinio njihovoj vidljivosti.
Njegovo imenovanje ministrom za ljudska i manjinska prava i društveni dijalog u vladi Srbije „važan je korak u bilateralnim odnosima dviju zemalja“, kao i djelovanje Anje Šimprage, potpredsjednice vlade iz redova srpske manjine, rekao je premijer.
„Mislim da su takvi politički odvažni potezi ključni i za bolji položaj Hrvata u Srbiji i Srba u Hrvatskoj, kao i svih drugih manjina“, naglasio je Plenković.
Žigmanov je u svom obraćanju rekao da mu je „srce puno“ nakon otvaranja Hrvatske kuće, pa najavio da će hrvatska manjina nastojati i dalje biti konstruktivna i pozitivna.
„Hrvati u Srbiji su lojalni i pouzdani građani koji hoće dobro svima, sačuvati svoje ime i otvoriti perspektive onima koji dolaze iza nas“, poručio je.
Hina/Foto: Gov.hr
