Kada je u studenome 2013. uhićen Nadan Vidošević, tadašnji predsjednik Hrvatske gospodarske komore (HGK), javnost je bila iznenađena razmjerima njegova bogatstva. Policija samo iz njegove vile na Prekrižju izuzela 444 umjetnine, vrijedne 14,3 milijuna kuna.
Kada je tome dodano ono što je još nađeno u ukupno 26 nekretnina koje obitelj Vidošević ima u vlasništvu u Zagrebu, Splitu, Nemirama kod Omiša i Gorskom kotaru, svima je postalo jasno da je iza rešetaka završio čovjek koji se s pravom može nazvati vrlo bogatim.
Kako je stekao svu tu imovinu, u kojoj je samo zbirka umjetnina procijenjena na 15,6 milijuna kuna, pitanje je kojim se tih dana bavila javnost, ali i USKOK, piše Večernji list.
Istražujući svu imovinu obitelji Vidošević, USKOK je na kraju zaključio da nesrazmjer između njihovih legalnih prihoda i rashoda iznosi oko 39 milijuna kuna. Kada je nad svime što obitelj Vidošević posjeduje provedeno vještačenje, ustanovljeno je da spomenuti nesrazmjer iznosi 33,4 milijuna kuna.
I upravo je to bio iznos za koji je USKOK, nakon podizanja optužnice u aferi HGK-Remorker, naveo kako smatra da ga je obitelj Vidošević stekla nezakonito te da joj, sukladno tome, toliki iznos ili toliko vrijednu imovinu nakon okončanja postupka treba oduzeti.
Naravno, pod uvjetom da Vidošević tijekom postupka ne dokaže da je sve bogatstvo koje je USKOK-u sumnjivo stekao zakonito. Šest godina kasnije, Vidoševiću, sudeći po tome što se u zadnje vrijeme događa u sudnici zagrebačkog Županijskog suda gdje njemu i ostalim optuženicima traje suđenje za aferu HGK-Remorker, dokazivanje zakonitosti porijekla obiteljske imovine ide više nego dobro.
Naime, nakon nekoliko financijsko-knjigovodstvenih i građevinskih vještačenja, nesrazmjer u prihodima i rashodima obitelji Vidošević pao je s 33,4 milijuna kuna na 9,2 milijuna kuna. A kako će sud vjerojatno zahtijevati i dopunsko vještačenje, nesrazmjer od 9,2 milijuna kuna mogao bi se još smanjiti.
E sad, vjerojatno će se netko pitati kako je to moguće. A odgovor na to je poveća zbrka u metodologijama koje se koriste u vještačenjima, činjenica da pri vještačenju koje je rađeno u istrazi nisu u obzir uzimana primanja koja je Vidošević dobivao kao član brojnih nadzornih odbora odnosno da su vještaci vještačili njegovu imovinu od 2000. jer je to uobičajeno, ali ne i onu od 1990. godine. Poprilična je to zbrka koju će sud morati raspetljati prije okončanja sudskog postupka u kojem je Vidošević optužen da je sa suoptuženicima iz HGK izvukao oko 40 milijuna kuna.
Cijela stvar s vještačenjem zapetljala se nakon što su vještaci Zrinko Ručević i Davorin Štengl iznijeli različite izračune. Ručević je financijsko-knjigovodstveni vještak koji je na temelju dostupnih podataka tijekom istrage i vještačenja utvrdio da nesrazmjer između prihoda i rashoda obitelji Vidošević iznosi 33,4 milijuna kuna.
Davorin Štengl je građevinski vještak koji je procjenjivao vrijednost 26 nekretnina obitelji Vidošević. Ta je procjena tijekom istrage bila veća, no u dopunskom nalazu iz travnja ove godine izračunao je da je 26 nekretnina vrijedno 16,8 milijuna kuna. Ručević se u svojim nalazima bavio izračunom nesrazmjera između prihoda i rashoda, a Štengl je procjenjivao vrijednost nekretnina.
Štenglova procjena nekretnina bila je uvrštena u Ručevićevu procjenu, a kada je Štengl umanjio svoju prvu procjenu, morao je to učiniti i Ručević.
R.I. /Foto:Instagram
