Rast hrvatskog bruto domaćeg proizvoda ove će godine biti drugi po visini u EU-u i ostat će među najvišima i sljedeće dvije godine, dok bi inflacija s ovogodišnjih 8,1 posto trebala pasti na 2,4 posto sljedeće i na 1,67 posto 2025., procjenjuje Europska komisija u jesenskim gospodarskim prognozama.
Iako za europsko gospodarstvo Komisija kaže da je tijekom ove godine izgubilo zamah zbog visokih troškova života i povećane globalne nesigurnosti, u Hrvatskoj se očekuje kontinuirani rast BDP-a i u ovoj i u sljedeće dvije godine, malo sporije smanjivanje inflacije, solidan rast zaposlenosti, rekordno niska nezaposlenost i nastavak smanjivanje zaduženosti.
Za ovu godinu Komisija navodi rast BDP-a: 2,6%, što je znatno više od projiciranih 1,6%. Za 2024. predviđa se rast od 2,5%, koji bi u 2025. trebao dosegnuti 2,8%.
Ovako solidan rast BDP-a u Hrvatskoj rezultat je uspješne 2022. godine, pristupanja schengenskom i europodručju. Državna potrošnja i ulaganja te povećana apsorpcija fondova EU-a uz nepovratna sredstva iz Fonda za oporavak i otpornost pridonose “široko zasnovanom” rastu BDP-a, stoji u Komisijinoj analizi. Tomu pridonosi, dodaje se, i povećanje neto izvoza.
U Hrvatskoj inflacija ustrajnija nego drugdje
Glavni je rizik za gospodarske izglede ustrajnija inflacija i njezin sporiji pad u Hrvatskoj nego drugdje u europodručju. Komisija predviđa inflaciju od 8,1%, koja bi u sljedećoj godini pala na 2,4%, te dodatno smanjivanje na 1,6% u 2025.
Ova prognoza uključuje i pretpostavljeno postupno ukidanje državnih mjera za održavanje niskih cijena energenta do kraja ožujka 2024.
Nastavak rasta zaposlenosti
Komisija predviđa da će i zaposlenost nastaviti rasti i u 2024. i 2025. unatoč nedostatku radne snage, pa će stopa nezaposlenosti biti rekordno niska.
Mjere usavršavanja i prekvalifikacije koje su predviđene u Fondu za oporavak i otpornost trebale bi dodatno olakšati radnicima da prelaze u sektore u kojima nedostaje radne snage.
Visoke državn prihode i u 2023.
Deficit i javni dug države nastavljaju se smanjivati i Komisija bilježi da je deficit porastao u mali višak od 0,1% BDP-a u 2022., a snažna gospodarska aktivnost održat će visoke državne prihode i u 2023.
Komisija predviđa povećanje državnog deficita na 1,8% u sljedeće dvije godine, što je dvostruko manje od dopuštenih 3%.
Što se zaduženosti države tiče, ona će se smanjivati sa 68,2% BDP-a u prošloj godini na 58,8% u sljedećoj i 58,2% u 2025. Smanjenje javnog duga posljedica je snažnog rasta BDP-a, navodi se u izvješću Komisije.
Hina/Foto: Ilustracija
