Cijeli državni vrh u Kninu obilježava Dan pobjede i 25. obljetnicu vojno-redarstvene operacije “Oluje”. Na svečanoj proslavi 25. obljetnice Oluje u Kninu su govorili Ante Gotovina, Andrej Plenković, Zoran Milanović i Gordan Jandroković.
Prethodno su Milanović, Plenković, Jandroković i Gotovina položili vijenac na spomenik poginulim braniteljima.
Govor predjednika Zorana Milanovića:
“Čast mi je govoriti na 25. obljetnici oslobođenja Hrvatske. To je jako dugo razdoblje u životu jednog čovjeka. U 25 godina odnosi u svijetu se mijenjaju, a mi smo u tih 25 godina odmakli daleko. Više nismo isto društvo kao tada. O tome dobro govori i govor predsjednika vlade, nadam se da će se on pretočiti u stvarnost, da ćemo postati građansko i etičko društvo. 25 godina je voda duboka i vrijeme je da se u njoj ogledamo. Ne moramo nužno o zajedništvu, jer ono u demokraciji nije uvijek moguće, ali bitno je da smo zajedno. Bitno je da se razgovara, bitno je da se probleme otvara.
Neću ponavljati ono što je već rečeno u ranijim govorima, jer sve što je rečeno je dobro. Govorit ću o dvije stvari: O etapama našeg puta do pobjede i o nečemu što je ovdje uvijek bio veliki teret, a to su odnosi Hrvata i Srba. .
Jedan veliki državnik je prije puno godina opisao put svoje države do pobjede: ‘U ratu odlučnost, u porazu prkos i otpor, u pobjedi velikodušnost i u miru dobra volja‘.
Kako univerzalno i kako primjenjivo na naš put. Nama je rat nametnut, napali smo nas oružjem kojeg smo i mi i Slovenci plaćali, bili smo suočeni sa situacijom na koju se nitko nije spremao.
Oni momci kojima sam jučer podijelio odlikovanja došli su s namjerom da pomognu svojoj državi, oni nisu znali što ih čeka. Rat se dogodio u treptaju oka. Jako je teško bilo, to govorim kao čovjek u godinama, znati što je pred tobom, predvidjeti tuđe reakcije, reakcije međunarodne zajednice i graditi Hrvatsku vojsku. Predvodio ga je prvi hrvatski predsjednik i još važnije, ratni predsjednik Franjo Tuđman.
Ta pobjeda nije pala s neba, ona nije slučajna, ona je plan rada, planiranja, inteligencije stotine tisuća ljude. Svi mi koji u tome nismo sudjelovali smo dužni biti zahvalni. Prevagu čini malo dobrih i malo hrabrih ljudi. Drugi gledaju i ubiru plodove tuđeg rata”, rekao je Milanović.
“U pobjedi smo trebali biti velikodušniji i organiziraniji nego što smo bili, ali nikad nismo potonuli u ponor moralne katastrofe. Bilo je grešaka i zločina i to zločina koji su nas kasnije koštali. Sve te priče o zajedničkom zločinačkom poduhvatu, koje ne trpe racionalnu analizu, sve je to posljedica grešaka koje smo napravili činjenjem i nečinjenjem u prvih par mjeseci nakon pobjede. To nam je velika lekcija. Hrvatska država je kasnije ispravila tu grešku. I zato posebno cijenim dolazak Borisa Miloševića ovdje na proslavu, pridružiti se Hrvatima, to je arhitektura srca i to nije mala stvar.
Dolazim do hrvatsko-srpskih odnosa.
Ti odnosi su stotinama godina bili komplicirani. Bila je Jugoslavija koja nikad neće biti. Mi smo tu, postoji naša dobra vjera i dobra volja, želimo surađivati i raditi, želimo poslovati. Želimo znati da će sudovi i u Srbiji i u Hrvatskoj biti nepristrani, jer odnosi ta dva naroda su važni. Kad se međusobno prepucavamo, drugi nas uopće ne primjećuju.
Ti odnosi moraju biti bolji, a ja ću kao hrvatski predsjednik dati sve što mogu dati da to bude bolje. Na drugoj strani je da to isto pokuša. I predsjednik vlade i sabora slično razmišljaju. Živjela hrvatska pobjeda, kao sunce visoka”, rekao je Zoran Milanović.
Govor premijera Andreja Plenkovića
“Svima čestitam Dan domovinske zahvalnosti. Današnji dan obilježavamo u znaku pobjede, zahvalnosti i ponosa, prožet je pomirbom i pijetetom, koji su temelji hrvatske budućnosti. Uvijek je poseban osjećaj govoriti iz Knina.
Pobjedu u ratu najbolje simbolizira slika Franje Tuđmana koji dan nakon oslobođenja Knina ljubi hrvatsku trobojnicu na kninskoj tvrđavi. Taj trenutak i danas u svima nama budi jake emocije, osjećaj ponosa i duboke zahvalnosti, jer je značio da je rat završio i da se prognani mogu vratiti svojim domovima. Ništa od toga ne bi bilo moguće bez pobjede. Oluja je pobijedila velikosrpsku politiku Slobodana Miloševića.”
“Kao zemlja koja je pobijedila u nametnutom ratu, žalimo zbog svih civilnih žrtava, ne samo Hrvata, nego i Srba. S tugom se prisjećamo stotina tisuća prognanika koji su protjerani sa svojim ognjišta. Žalimo i za žrtvama ratnih zločina počinjenih s hrvatske strane, svaki takav čin je bolan, ružan ožiljak na pravednom licu Domovinskom ratu. Svjesni smo da je naša pobjeda u Oluji obila traumatična za mnoge hrvatske Srbe.
Dok je za većinu Hrvata to većinom bio prisilan zbjeg, za mnoge Srbe to je bio zbjeg pred hrvatskim snagama. Hrvatska je osigurala velik napor da osigura povratak onih Srba koji su se htjeli vratiti, ali još ima poteškoća kako bi se mogli vratiti, ali mora se još toga napraviti. Brojni hrvatski Srbi su sve vrijeme rata dijelili sudbinu svojih hrvatskih sugrađana, a mnogi su bili i branitelji. Važno je da hrvatski Srbi u Oluji ne vide samo egzodus, nego i kraj rata. Na kraju, treba iskazati prema svakoj nevinoj žrtvi, bila ona hrvatska ili srpska.
Pijetet i prema nedužnim srpskim žrtvama, čime ne dovodimo u pitanje pravednost i legitimnost Domovinskog rata. Naprotiv, time pokazujemo velikodušnost pobjednika, koji i nakon svega žali za zločinima. Isto to očekujemo od predstavnika Srba u Hrvatskoj, koji moraju jasno iskazati pijetet prema hrvatskim žrtvama. Hrvatsko društvo mora ići naprijed, pomirba se mora temeljiti na činjenicama i na pravdi za sve žrtve. Svi oni zločini koji ne zastarijevaju nastavit će se procesuirati”, rekao je Plenković.
“Olujom su stvoreni uvjeti za mirnu reintegraciju hrvatskog Podunavlja. Istodobno, Oluja je razbila obruč oko bihaćke enklave, oko ljudi kojima je prijetila sudbina Srebrenice. Oluja je stvorila uvjete i za oslobođenje velikog dijela BiH te otvorilo prostor za Daytonski sporazum, kojim je okončan rat u BiH. Zbog svega toga, Oluja, koja je izvedena na našem teritoriju, bila je pravno legitimna, vojno neizbježna i politički nužna. Ona je bila vrhunac svih napora za oslobođenje Hrvatske i stoga je s pravom možemo smatrati našem najvećom pobjedom.
Drugi osjećaj koji nas obuzima je zahvalnost prema hrvatskih braniteljima. Da bismo zaštitili njihovo dostojanstvo, donijeli smo zakon o braniteljima i članovima njihovih obitelji. Naša je dužnost da neumorno nastavimo tragati za nestalim hrvatskim državljanima”, rekao je Plenković.
Govor Ante Gotovine
“Četvrt stoljeća prošlo je od Oluje, operacije koja je odredila budućnost naše domovine. Imam čast obratiti vam se danas”, rekao je na početku svog govora Ante Gotovina.
“Ono, za naš narod sudbonosno vrijeme, zauvijek nas je povezalo. Pod vodstvom prvog predsjednika Franje Tuđmana, Gojka Šuška, svih načelnika glavna stožera, od Bobetka preko Tusa do Červenka, u posebno nepovoljnim okolnostima gradili smo Hrvatsku vojsku sposobnu obraniti se, okončati nametnuti rat i stvoriti pretpostavke za mir. Žrtve života mladih vojnika i onih koji su izgubili svoje zdravlje u kolektivnoj su svijetu našeg naroda. S ponosom i tugom sjećamo se naših prijatelja.
S dubokim poštovanjem pozdravljam vas, drage obitelji poginulih.
Kroz naučene lekcije iz naše burne i bremenite povijesti, jači smo, bolji ljudi, spremni s optimizmom raditi danas za bolje sutra u novom poglavlju.
Ovih 25 godina života u miru i sigurnosti Hrvatska se gradi i razvija u modernu hrvatsku demokraciju, državu koja brine o najmanjima i najpotrebitijima, oni su ogledalo našeg društva. Oni uživaju u jednakosti i slobodi, imaju jednaka prava i jednaka obaveze. Ostvarit ćemo postavljene ciljeve i znat ćemo odgovoriti na sve izazove vremena u kojem živimo. Na tom putu želim nam uspjeh uz božju pomoć”, rekao je Gotovina.
