HRT je večeras objavio anketu uoči prijevremenih izbora u Splitu koja je provedena od 15. do 18. lipnja na uzorku od 600 ispitanika. Najveća pogreška uzorka je +/- 4 posto, a pouzdanost istraživanja 95 posto.
Afera s eksplicitnim porukama Bojana Ivoševića i Luke Baričića u medijima je objavljena 12. lipnja, što znači da je istraživanje provedeno u tjednu nakon objave poruka.
Ivica Puljak ostaje prvi izbor više od trećine (35.3%) svojih sugrađana. Više od 10% za njim zaostaje HDZ-ov kandidat Zoran Đogaš, za kojega bi glasalo 23.7% birača. Željko Kerum (9.4%) treći je izbor Splićana, ali ne uživa ni 10% potpore. Slijedi ga SDP-ov Davor Matijević sa 6.2%.
Preostalih pet kandidata, kojima će prema anketi prvi izborni krug ujedno biti i posljednji, raspoređeno je ovako: Mostovac Josip Markotić – 3.7%; kandidatkinja Pametnog Kristina Vidan – 3.4%; Tamara Visković, koja predstavlja Možemo i Novu ljevicu – 2.7%; predstavnik saveza desnih stranaka predvođenih Domovinskim pokretom, Aris Zlodre – 2.1%; bivši SDP-ovac, sada neovisni Ante Franić – 0,5 %. Neodlučnih je trenutačno 12.9%.
Može li u 2. krugu itko ugroziti Puljka?
U anketi je HRT tražio reakciju birača na sraz Ivice Puljka s drugo i trećeplasiranim u 1. krugu. Iz obje kombinacije stari gradonačelnik izlazi i kao novi.
Tako bi Puljak (47.5%) s HDZ-ovim Zoranom Đogašem (37.1%) 2. krug završio s prednošću većom od 10% (10.4%). Oko 15% birača u ovoj kombinaciji još ne zna što bi ili je već odlučilo da neće glasati.
Za Puljka bi najbolji protukandidat u 2. krugu bio Željko Kerum. Tu nema nikakve neizvjesnosti ni napetosti. Puljak (53.7%) pobjeđuje Keruma (24.2%)
Za ovakav duel ne bi išlo glasati oko 12% (12.4%) birača, dok je neodlučnih blizu 10% (9.7%).
Iako anketa ne predviđa mogućnost sraza HDZ-ova Đogaša i HGS-ova Keruma, ipak je ispitanicima ponuđena mogućnost glasanja i za tu kombinaciju.
Željko Kerum i u ovom slučaju kod Splićana izrazito loše prolazi. Dobio bi tek 16% (16.3%), u odnosu na Zorana Đogaša i njegovih gotovo 52% (51.8%). U drugom krugu s ovom dvojicom protukandidata bilo bi i najviše apstinenata (19%) te neodlučnih (12.9%), ukupno čak 31.9%.
