Hrvatski sabor je u petak kasno navečer usvojio paket od četiri zakona usmjerena na uspostavu učinkovitog sustava državne uprave, sastavljanje nove Vlade i provedbu njenog programa koje je predložio Klub HDZ-a.
Sabor je izglasovao izmjene
- Zakon o obvezama i pravima državnih dužnosnika,
- Zakon o sustavu državne uprave,
- Zakon o ustroju i djelokrugu ministarstava i drugih središnjih tijela državne uprave te
- Zakon o Vladi.
Izmjenama Zakona o pravima i obvezama državnih dužnosnika ograničeno je pravo na naknadu plaće dužnosnika po isteku mandata.
Umjesto dosadašnjih “šest plus šest”, dužnosnici koji na dužnosti provedu manje od tri mjeseca neće imati pravo na nikakvu naknadu. Oni koji dužnost obnašaju između tri mjeseca i godine dana po isteku mandata primat će cijelu plaću tri i još pola plaće iduća tri mjeseca, a onima koji na dužnosti ostanu više od godine dana ostaje sadašnje pravo na šest mjeseci pune i još šest mjeseci pola plaće.
Uz taj zakon, većina je izglasala i zaključak po kojem će se zakon primijeniti na sve zastupnike tek konstituiranog saziva, dakle retroaktivno i na zastupnike koji su u petak prisegli kao zamjenici još uvijek tehničkih ministara.
Oporba je upozorila da bi takvo rješenje moglo pasti na Ustavnom sudu, koji je već jednom srušio sličan zakon, kada je u kolovozu 2012. srušio retroaktivno ograničenje za zastupnike koji su već stekli saborsku mirovinu.
“Preuzimamo rizik da Ustavni sud ne bude suglasan sa ovom našom političkom odlukom”, odgovorio je u ime Kluba HDZ-a Andrej Plenković, suglasan sa oporbom da bi trebalo uskladiti izmjene Zakona o pravima dužnosnika sa Zakonom o sprječavanju sukoba interesa, kako bi se izbjegla diskriminacija saborskih zastupnika koji, za razliku od svojih kolega u izvršnoj vlasti, po isteku mandata godinu dana ne mogu voditi vlastiti obrt ili se baviti slobodnim zanimanjima poput odvjetničkog.
Novim zakonima omogućeno je da nova vlada ima 19 ministarstava i šest središnjih državnih ureda. Ministarstvu gospodarstva pripaja se Ministarstvo poduzetništva i obrta, a uprava za energetiku seli se u Mostovo Ministarstvo zaštite okoliša, kao i sektor vodnoga gospodarstva iz Ministarstva poljoprivrede.
Poseban naglasak stavlja se na demografsku obnovu, pa se ustrojava Ministarstvo za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku.
Osnivaju se i dva nova središnja državna ureda – za sport te za razvoj digitalnog društva. Ministarstvima branitelja i zdravlja vraćaju se nekadašnji nazivi, dakle, zvat će se Ministarstvo hrvatskih branitelja i Ministarstvo zdravlja.
Umjesto zamjenika ministara postojat će državni tajnici.
Oporbeni SDP i HNS ne spore vladajućima pravo da temeljem dobivenog povjerenja građana urede sustav državne uprave, ali ukazuju na nelogičnosti.
“Racionalizacija u režiji Mosta i HDZ-a izgleda tako da prije nego se u nju krene imamo 31 središnje tijelo državne uprave, a poslije 32”, primjetio je Peđa Grbin (SDP).
SDP bi, kaže, pozdravio zamjenu zamjenika ministra državnim tajnicima, ali da je to napravljeno do kraja, odnosno da su ukinuti pomoćnici ministara, a umjesto njih uvedeni ravnatelji uprava. Ovako, jedan zamjenik ministra zamjenjuje se s nekoliko državnih tajnika, kaže Grbin i podsjeća da je jedna od HDZ-ovih vlada imala 60 državnih tajnika.
Anka Mrak Taritaš (HNS) dvoji u funkcioniranje Ministarstva zaštite okoliša i energetike s obzirom da u djelokrug njegova rada idu poslovi iz tri bivša ministarstva, zaštite okoliša, djelomično pomorstva i prometa, te gospodarstva u dijelu koji se tiče energetike. To su tri vrste posla, imam osjećaj kao da ste lisicu stavili u kokošinjac, jer tu imamo apsolutno različite problematike, upozorava zastupnica.
Plenković je završno odbacio oporbene teze o bujanu administracije, potvrdio da je nekada bilo preko 60 državnih tajnika, ali i podsjetio da tada nisu postojali pomoćnici ministara, nego ravnatelji birani na javnim natječajima.
“Nije nam namjera imenovati pretjerano velik broj državnih tajnika, naprotiv”, kazao je Plenković.
Maxportal/foto:Novilist
