Prošlo je više od godinu dana od katastrofalne poplave u županjskoj Posavini u kojoj je stradalo šest naseljenih mjesta, od kojih je svakako najteže pogođena Gunja, istoimeno selo i općina od 4300 stanovnika i oko 1500 stambenih objekata.
Poplava je prouzročila goleme štete i na gospodarskim objektima te na voćnom i stočnom fondu, a potpuno su uništeni usjevi na oko 1300 hektara poljoprivrednih površina oko Gunje.
Dugo se spekuliralo o odgovornosti za pucanje nasipa i to baš na onom novoizgrađenom dijelu, a govorilo se i o diverziji s ciljem rasterećenja vodenog apokaliptičnog vala, Savom nizvodno prema Beogradu. No, nakon godinu dana o tome ništa ne znamo!
Sustav civilne zaštite je tom prigodom pokazao posvemašnju neučinkovitost, a jedino su se u tom silnom kaosu snašli GSS-ovci i donekle Hrvatska vojska, dok je gotovo šest mjeseci državna birokracija, prije svega ona Ministarstava graditeljstva i prostornog uređenja (MGIPU), tapkala gotovo na mjestu u pripremi za velike poslove sanacije poplavom izazvane pustoši i razaranja.
Danas je Gunja veliko gradilište u kojem se privode kraju grubi građevinski radovi na oko 300-tinjak novih objekta i teče obnova ne manjeg broja njih. Međutim, kad se krenulo s izgradnjom i kad su počele curiti brižno čuvane tajne malo pomalo se došlo do toga da se ova tragedija velikih razmjera pretvorila u još veći kriminal, čiji će se krajnji rezultat mjeriti desetcima milijuna eura.
Rušiti što je moguće više
Dotrajali i ruševni kućerci nisu odoljeli naletu voda potopnih, biblijskih razmjera, i njih se kategoriziralo u 3. i 4. stupanj oštećenja, tj. trebalo je graditi nove zamjenske objeke. Prema navodima načelnika Općine Gunja, na prostoru njegove općine takvih je oko 250 – od toga je u izgradnji oko 200, a preostalih pedesetak na kraju možda ne bude izgrađeno zbog nepotpune ili krive dokumentacije za ostvarivanje prava na izgradnju ili zbog nositelja prava koji žive od socijalne pomoći pa će im se za ostatak života plaćati dom i sl.
Njihove vlasnike je, prema broju članova obitelji kao kriteriju za površinu zamjenskog stambenog objekta, Komisija za procjenu šteta kategorizirala u tri skupine. U prvu su kategoriju (A) stavljeni objekti neto razvijene površine od 55 m², u drugu (B) od 70 m² i treću (C) od 85 m² za kućanstva s pet i više članova.
Ono što smo čuli od Gunjanaca, o cijenama te izgradnje koju će platiti hrvatski porezni obveznici, potvrdilo se kod načelnika Općine Hrvoja Lucića, a to je nešto zaista nevjerojatno. Ugovoreni iznosi građevinskih radova za objekte tipa A su oko 700 tisuća kuna, tipa B oko 850 tisuća i tipa C oko 1,3 mil. kuna. Postojeći su objekti u pravilu imali infrastrukturne priključke i uvjete legalnosti zbog starosti, (većina građena prije ’68.), što znači i riješene komunalne doprinose. Ovoj cijeni novosagrađenih objekata treba dodati troškove projektiranja, uknjižbe i rušenja te zbrinjavanja otpada građevina, što će naravno povećati cijenu “kvadrata” kojeg plaća država.
Prema našim informacijama, na ugovorene cijene država treba platiti još i PDV, što sve skupa daje konačnu cijenu od astronomskih 19.300 kn/m² ili preračunato u eure iznad 2500 €/m². Ovdje nije ukalkulirano rušenje i zbrinjavanje “šute”, o čemu nismo niša niti izbliza mogli saznati, pa ćemo to pokušati obraditi tražeći odgovore od nadležnog Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost. Kada bi gore spomenutim iznosima dodali cijenu terena, priključaka i komunalija, konačna cijena dosegnula bi astronomske tri tisuća €/m². Netko se duhovito poigrao s ovim činjenicama pa smo na više objekata zapazili oglase: “Mijenjam Gunju za Pantovčak, uz vašu nadoplatu po kvadratu”.
Znade li se da je današnja cijena solidne stambene gradnje otprilike 500 €/m², onda dolazimo do zapanjujuće spoznaje da je “elita sebe i kompanjone ugradila” s još četiri puta tolikom cijenom. Jasna je onda zapovijed: “Rušiti što je moguće više” – makar svojim odgovorom MGIPU to najoštrije demantira. U razgovoru s prilično moćnim i uvezanim načelnikom Lucićem saznajemo da je u pravilu cijena srušenih objekata zbog njihovog bijednog stanja prije poplave bila realno između 10 i 15 tisuća eura, naravno uključivši teren i priključke i komunalije.
Ako laže koza ne laže rog
Na naše pitanje Luciću – zar je hrvatska država Katar pa se tako bjesomučno razbacuje novcem da nekome za 15 isplaćuje i do 200 tisuća eura – on lakonski odgovara kako, eto, unatoč tome je bilo puno nezadovoljnih stradalnika. Međutim, ovdje dolazimo u poziciju da laže koza ili rog. Naime, na naša pitanja su vrlo ljubazno odgovorili iz Službe za odnose s javnošću MGIPU-a i tu čitamo da država ukupno u županjskoj Posavini – u šest sela gradi 174 nove kuće, a načelnik Lucić, rečeni “Macan”, kaže da do detalja poznaje svoju općinu i da se samo u njoj gradi više od 200 novih kuća A, B i C kategorije.
U cijeloj priči postoji i, uvjetno rečeno, D kategorija. To su potpuno zamjenski objekti na postojećim temeljima, koji se ne rade kao tipski, tj. A, B, C kategorije – jer tobože postojeće parcele ne ispunjavaju minimum građevinskih uvjeta (malene su, uske i sl.) pa se postojeći objekt zajedno s temeljima razori i u postojećim gabaritima izgradi nova kuća. Koliko takvih ima Macan nam nije znao ili htio reći, ali puk nas je uvjeravao da su one u pravilu grade za općinske uhljebe ili pak Macanu bliske ljude.
Naravno, one nisu ograničene maksimalnom kvadraturom novih objekata od 85 m², pa često strše kao velebne građevine. Gdje su pak bili temelji, to se zna otprilike koliko i o količini zobi koju su konji pozobali u poslijeratnim seoskim radnim zadrugama! Nismo uspjeli dokučiti kako je cijena ovakvih građevina otprilike dvostruko niža nego onih od A do C kategorije. Ovi potonji se grade s nešto nižim razredom energetske učinkovitosti, ali da je to baš u pola cijene? Hmm!
Gradončelnik Gunje osuđen za ozbiljna kaznena djela
Zanimljiv je lik i djelo SDP-ova načelnika Hrvoja Lucića – Macana, inženjera šumarstva i dugogodišnjeg djelatnika Hrvatskih šuma ispostave Vrbanja. Još kao samoupravni pregalac dobio je društveni stan u zgradi Šumarije u Gunji. No prebivalište, zajedno sa suprugom, ima u obližnjem Brčkom, pa prema tome nije imao formalne uvjete za kandidiranje na lokalnim izborima, na kojima je odnio pobjedu za načelnika, dok je u Vijeću koalicijska lista SDP-a osvojila 5 od 13 mjesta. Još pet je imao HDZ i 3 neovisna lista Ante Gutića. Spletkarenjem na kraju priče pridobiva 24-ogodišnjeg studenta i trenutnog predsjednika Vijeća Alena Džombu i još jednog Gutićeva vijećnika.
Sada s Bošnjacima, na gotovo svim općinskim značajnijim mjestima, suvereno vlada Gunjom. Pravomoćnom presudom iz 2011. osuđen je na šest mjeseci zatvora zbog kaznenih djela zlouporabe položaja i ovlasti, a koja je preimenovana u 55 dana društveno korisnog rada – čitaj brojanja stabala za odstrjel. Kad si želi pridodati na važnosti zna se uspoređivati s “palim” vukovarskim gradonačelnikom Sabom, kojeg drži sitnom ribom u usporedbi sa sobom. S ministrima “je na ti”, a nedavno je organizirao sjednicu Vlade usred Gunje. Nije poznato je li trajala kraće od uobičajnih 15 minuta. Kako proleteri sve mogu, tako i Macanu uspijeva osigurati život i tvrtku – naravno u drvnoj preradi, bivšoj ljubavnici s kojom ima i odraslo dijete.
Na pitanje kako će Gunjanci opstati u svojim skupo obnovljenim domovima, Lucić odgovara da se izborio za industrijsku zonu u Drenovcima na 20 ha površine. Zasad tamo nema infrastrukture, no sposobni potpredsjednik Vlade i ministar svih mogućih razvoja Branko Grčić mu je obećao angažman i razvoj te zone, nadajmo se ne onim tempom i veličinom kako je razvijao Hrvatsku.
Glavni predizborni talambasi SDP-a i moćne koalicije u kojoj Anka, u Gunji zvana Sumrak, sve brže trči prema HNS-ovu tronu, sprema se baš u Gunji. Na toj kopiji Potemkinovih sela kani se pokazati sva “uspješnost” Milanovićeva mandata, u kojem je “Hrvatska postala ljepša i uređenija država”. Pitat ćemo DORH i druge ustanove, je li tome tako kad je riječ o obnovi potopljene županjske Posavine.
Obnova u režiji države
Iz prilično iscrpnih, i isto toliko “točnih”, odgovora koje smo dobili od MGIPU-a saznajemo da država u svojoj režiji, osim već završenih 629 kuća, obnavlja još njih 249. Te podatke Macan nam, niti za svoju općinu, nije mogao dati. No, tu smo saznali neke druge bisere, od dobro obaviještenih stradalnika. Iz odgovora MGIPU-a čitamo kako je “APN ponderiranjem utvrdio jedinične cijene svih pojedinih stavki odgovarajućih troškovnika te je tako dobivene troškovnike ponudio ponuditeljima s prihvatljivim ponudama”.
U tim troškovnicima nalaze i sljedeće stavke: vrata “šperovana” nutarnja 1800 kn+PDV (stvarna cijena oko 400 kn), laminat 150 kn/m² +PDV (solidna klasa ne više od 50 kn), pločice s podlogom i ugradnjom oko 300 kn/m² (solidna klasa ne više od 180 kn/m²) i tako redom. Inače smo doznali i uvjerili se kako je kod obnovljenih objekata riječ o vrlo visokom standardu izvedbe radova, no po riječima naših sugovornika uočeno je veliko fušanje na završnim radovima.
Još riječ dvije o tzv. obnovi uz financijsku potporu države, a za koju se većina stradalnika odlučila nemajući povjerenja u državu, pa su se vodili načelom “daj što daš”. Takvih je objekata, po odgovoru MGIPU-a na naša pitanja, na čitavom stradalom području bilo 1091+80, a maksimalni iznos isplate bio je od 40 do 70 tisuća kuna po objektu. Dakle, ovi su se ljudi loše proveli, između ostalog zbog toga što su željeli što brži povratak u svoje domove, a na terenu gledali svu neučinkovitost državnih službi barem pola godine nakon poplave.
Curenje podataka otkriva nevjerojatnu priču
Budući da je u cijeloj ovoj priči mnoštvo sudionika – stradalnici, državne institucije, izvođači/podizvođači radova, razni nadzori – malo pomalo su u opticaj dolazili strogo čuvani podaci – vlasnik objekta u troškovniku vidi količine radova, ali ne i ugovorene cijene na vlastitim objektima. Uslijedile su anonimne kaznene prijave prema PU Vukovarsko-srijemskoj i Državnom odvjetništvu RH. Naše spoznaje govore kako su djelatnici PNUSKOK-a ozbiljno shvatili te prijave i počeli istražne radnje, ali nakon selektivno podastrte dokumentacije mjerodavnih državnih institucija i zapovijedi “s viših mjesta” zasad se odustalo od daljnje istrage, vjerojatno uz komentar kako “nisu pronađeni ozbiljniji elementi kaznenog djela”.
Komisijom za stupnjevanje oštećenja, način obnove i prikupljanje dokumentacije ravnaju načelnik Lucić i Sanja Raich iz zagrebačkog instituta ITVZ Projekt d.o.o. Makar ovaj dvojac dobro funkcionira, teško je dokučiti opetovane Lucićeve kritike prema službenom nadzoru, tj. ITVZ-u. Još polovicom siječnja on je, prema Glasu Slavonije, bio jako nezadovoljan nadzornim organima. Kako bi si dao na važnosti objavio je da je o svemu osobno izvijestio ministricu Mrak Taritaš i zamolio ju da nešto poduzme kako bi se spriječili ozbiljniji izgredi i kako bi obnova bila završena u predviđenom roku.
Naveo je da mu se svakodnevno javljaju nezadovoljni mještani čije se kuće obnavljaju i žale se na postupke i bahato ponašanje nadzornih tijela. Tvrdi da nadzornici ne poštuju ugovore o obnovi kuća koje su vlasnici potpisali s Ministarstvom graditeljstva, u kojima je točno definirano što se obnavlja, vrsta materijala koji se ugrađuje i sve ostale pojedinosti. “Ne treba vam ovo, ne treba vam ono”, samo da se smanje troškovi. “
A to ministrica ne želi, ona želi da se kuće kvalitetno obnove, da se posao odradi kako treba i da s ovog područja odu čistog obraza” – kaže Lucić. Osim obnove stambenih objekata, državu čeka i sanacija šteta u gospodarskim objektima, voćnjacima, na poljoprivrednim površinama i sl. To će iziskivati značajna sredstva, no i tu se već javljaju naznake “marćapije”. Ima tu i nepravilnosti koje smo pojedinačno zabilježili glede prava i njegova gubitka na obnovu, povezanog s izmišljenim i stvarnim prebivalištem.
Kako vjerujemo u nastavak ove priče pojedinačno ćemo objaviti i te podatke, a jedan poznati zagrebački liječnik koji se davno odselio iz Gunje, zahvaljujući prijateljstvu s premijerom, među prvima je iskoristio blagodati obnove. Na drugoj strani, sljedeća će vlada imati itekakvih problema sa sudskim potraživanjima nezadovoljnih i stvarno oštećenih tvrtki u postupku obnove, od kojih samo jedna potražuje 2,8 mil. kuna za počinjenu joj štetu. Zbog ovakvih spoznaja pitali smo MGIPU kako su se ugovarali geodetski, projektni i poslovi uknjižbe objekata? Prema našim spoznajama, u četvrtak bi se objavio natječaj koji je trajao do subote, a za koji se trebala prikupiti dokumentacija, što je vremenski bilo neizvedivo.
Očito su, prema toj priči, neki ranije upoznati s procedurom, napose ako se vide uvjeti natječaja. MGIPU nam je odgovorio: “Smatramo da je rok od 5 dana za odgovor na javni poziv razuman, s obzirom na želju da se stanovništvu omogući što brži povratak”, a mi dodajemo, poglavito uzmemo li u obzir ono pola rasute godine na “pripreme” za obnovu poplavom pogođenih naselja.
ODGOVOR MINISTARSTVA
Prema Vašoj zamolbi šaljemo Vam tražene podatke o obnovi poplavljenih kuća na području županjske Posavine. Država je do sada, 22. svibnja 2015. pokrenula postupak obnove za 2223 kuće. Obnova je završena na 1720 kuća, a za 503 kuće obnova je u tijeku. Od 1720 kuća njih 1091 obnovili su vlasnici sami uz financijsku potporu Države a, 629 završenih kuća obnovila je Država. Od kuća u obnovi njih 80 obnavljaju vlasnici sami uz financijsku potporu Države.
Od 423 kuće koje obnavlja Država njih 249 su kuće na kojima se vrše popravci, a 174 su nove kuće. Prema navedenom Programu vlasnici/korisnici kuća I i II stupnja oštećenja mogli su odlučiti žele li popravke na kući organizirati sami uz financijsku pomoć Države ili će popravak oštećenja na kući prepustiti Državi. Za I stupanj oštećenja isplaćivan je iznos od 40 tisuća kuna a za II stupanj oštećenja 70 tisuća kuna, u dva obroka. Kuće III stupnja oštećenja nisu mogli obnavljati vlasnici sami, jer se radi o složenim radovima koji zadiru u konstrukciju građevine.
Kuće na kojima je procijenjen IV stupanj oštećenja su one kuće koje zbog djelovanja poplave ili zbog posljedica djelovanja poplave imaju nedostatke ili građevinska oštećenja zbog kojih nisu više ispunjeni temeljni zahtjevi za građevinu te stoga nisu prikladne za uporabu, što znači da se takva kuća treba ukloniti i umjesto nje izgraditi nova. Nove kuće projektirane su i izgrađene na način da budu najmanje energetski razred B, a na svim drugim kućama koje je obnavljala država radovi su izvođeni na kvalitetan način. U kućama koje prije poplave nisu imale sanitarni čvor, kupaonicu i wc, u obnovi su dobile i sanitarni čvor veličine cca 6 m² itd.
Što se troškova tiče, njih dijelimo u dvije kategorije; isplate vlasnicima/korisnicima i isplate pružateljima usluga. Vlasnicima/korisnicima koji su se odlučili za samostalnu obnovu Država je do sada isplatila 61.342.500 kuna. Radove na obnovi u ime države organizira Agencija za pravni promet i posredovanje nekretninama (APN), javna ustanova u sustavu PDV-a. Ona je do sada ugovorila obnovu 779 kuća I, II i III stupnja oštećenja s pomoćnim i gospodarskim građevinama, a ugovoreni iznos obnove je cca 229.000.000,00 kn bez PDV-a.
APN je do sada ugovorio gradnju 273 nove kuće, a ugovoreni je trošak cca 196.000.000,00 kn bez PDV-a. Nužno je potrebno napomenuti da ovo nisu konačni iznosi jer nisu obrađeni svi predmeti. Ostao je još jedan manji dio otvorenih predmeta koje je potrebno što hitnije zatvoriti. Koordinacijske službe dobile su upute na koji se način sva otvorena pitanja trebaju rješavati a za jedan dio, oko 20-tak kuća u tijeku je provjera podataka u MUP-u.
Sa svim pružateljima usluga posao je sklopljen temeljem javnog poziva. Smatramo da je rok od 5 dana za odgovor na javni poziv razuman, posebno imajući u vidu žurnost u provedbi postupka sanacije poplavljenih područja s obzirom na želju da se stanovništvu omogući što brži povratak kućama. Dokumentacija koja se javnim pozivom tražila je uobičajena za javne pozive; dokaz o upisu u sudski registar, o podmirenju poreza, broju zaposlenika, reference itd. Ponudu je bilo jednostavno sastaviti jer se odnosila na jednostavne radove a njen sastavni dio bili su troškovnici koje je ponuditelj samo trebao popuniti.
APN je po zaprimanju, pregledu i obradi svih ponuda izvođača radova, iz prihvatljivih ponuda ponderiranjem utvrdio jedinične cijene svih pojedinih stavki odgovarajućih troškovnika te je tako dobivene troškovnike ponudio ponuditeljima s prihvatljivim ponudama. S onim ponuditeljima koji su prihvatili utvrđene jedinične cijene APN je sklopio ugovor.
Državna geodetska uprava zadužena je za postupak evidentiranja zgrada i kuća koje su obnovljene i/ili novoizgrađene temeljem Programa obnove i saniranja posljedica katastrofe na području Vukovarsko-srijemske županije – obnova zgrada („Narodne novine br. 82/2014 i 140/2014), a u svrhu izdavanja uporabnih dozvola i njihovog upisa u katastarski operat.
Državna geodetska uprava pokrenula je postupak javne nabave sukladno Zakonu o javnoj nabavi. Poziv za pregovaranje bio je otvoren 7 dana. Nakon provedenog postupka sa odabranim tvrtkama sklopljeni su ugovori o javnim uslugama koji su objavljeni u Elektroničkom oglasniku javne nabave.
Autor: Andrija Kačić Karlin, Zdenko Lozo / 7Dnevno/ foto:gov.hr
