U emisiji Otvoreno govorilo se o završnom sastanku mješovite komisije HBK i Srpske pravoslavne crkve o djelovanju kardinala Alojzija Stepinca.
Hoće li Papa Franjo proglasiti Stepinca svetim, o čemu se počelo govoriti u medijima, govorilu su dr. Anto Gavrić, prodekan Fakulteta filozofije i religijskih znanosti u Zagrebu, mons. Josip Mrzljak, varaždinski biskup i nećak kardinala Stepinca, Darko Pavičić, novinar Večernjeg lista, Višnja Starešina, autorica filma “Kardinal i njegova Crkva”, dr. Hrvoje Klasić, povjesničar i dr. Milorad Pupovac
Predstavnici Srpske pravoslavne crkve, iako pozvani,nisu se odazvali pozivu.
“Puno smo puta slušali koliko je tu bilo mitologije o Stepincu, ali od toga nije bilo ništa. Za vrijeme komunizma se tako učilo i govorilo o Stepincu. Debele laži su se spustile i dolaze na ravan koja bi trebala pokazati što je tu istina”, rekao je varaždinski biskup Josip Mrzljak.
Jeste li razočarani time da su stajališta ostala različita, što se tiče HBK i SPC-a, upitao je voditelj Milorada Pupovca.
“Podržavali smo rad Komisije o ovoj teškoj, važnoj i spornoj temi. Najbitnije je da je taj dijalog protekao u dobroj atmosferi unatoč neslaganjima. Važno je da se dijalog nastavi, a posebno je važno da nitko nema osjećaj povrijeđenosti jer mogu razumijeti povrijeđenost katoličkih vjernika nakon Drugog svjetskog rata, ali također bi trebalo imati razumijevanja za povijesna stradanja Srba u NDH. Počinjen je genocid u NDH, a sada imamo nedovoljnu senzibilnost dijela ljudi oko tih događaja. Što se tiče institucija srpske zajednice u Hrvatskoj one će i dalje podržavati dijalog. Postoji puno činjenice koje treba učiniti relevantnim za javnu spoznaju.”
“Papa ne sumnja u svetost kardinala Stepinca. Papa je učinio da su dvije crkve sjele za stol i razgovarale o teškim pitanjima. Možemo učiti za našu aktualnost danas. Teško je zaustaviti kanonizaciju”, rekao je Anto Gavrić s Fakulteta filozgije i religijskih znanosti u Zagrebu.
“U Hrvatskoj se strahovalo kada je Papa osnovao Komisiju da bi mogli zatamniti lik Alojzija Stepinca.
Udariti na Stepinca zapravo bi bio veliki udrarac za Katoličku crkvu u Hrvatskoj. To bi bio jedan strahoviti nacionalni gubitak. Ovo lijepo upakirano priopćenje iz Vatikana govori o autogolu srbijanske diplomacije i SPC-a. Ovo je njihov veliki poraz”, rekao je novinar Darko Pavičić.
Ipak, Pavičiću je drago što je do dijaloga u Komisiji došlo:”Srbija nikada neće priznati Stepinca kao sveca. No ovaj je dijalog ohrabrujući za druge dijaloge.”
“Ovo vaše izlaganje nije prilog dijalogu već prilog svađi”, repliciro je Pupovac Pavičiću drhteći od bijesa.
“U američkim pisanim medijima od 40. do 60. godine našla sam više od 20 tisuća članaka o Stepincu. Svaka bi država iskoristila to da ga proglase svjetskom ličnošću. Oni su ga pratili iz dana u dan. Prvi se suprotstavio komunizmu u istočnoj Europi. On je svojim ponašanjem bio uzor. Meni je žao da Hrvatska 25 godina nakon pada komunizma nije izašla iz tog sklopa i to upravo zbog dijaloga. On je osoba oko koje se može graditi dijalog i zajedništvo.”, rekla je Višnja Starešina.
O ulozi Stepinca govorio je i povjesničar Hrvoje Klasić.
“Repilicirat ću gospođi Starešini. Američki mediji su dizali u nebesa i Dražu Mihajlovića, to ne bih uzimao kao relevantno.
Moram reći da po svemu što sam ja vidio, Stepinac nije ratni zločinac. Sigurno je da se nije slagao niti s Pavelićem da su se voljeli. Pomogao je i Srbima i Židovima. On je kompleksna ličnost u kompleksnom vremenu. Ima je dobre i loše poteze. On je osudio rasizam, ali nije osudio ustaški režim nikada u četiri godine u vrijeme NDH. Stepinac nije ratni zločinac, ali nije niti simbol otpora. Pokazao je hrabrost prema komunističkom režimu, ali bih volio da je to pokazao i prema ustaškom režimu.”
Je li Stepinac kontroverzna osoba?
“Tu je niz pitanja na koje je potrebno odgovoriti. Radi se o životinjskim vremenima, kada si je netko dao za pravo da istrebljuje druge ljude, pripadnike druge vjere i nacije. Reakcija je tada bila preblaga. Mi ćemo se lako usuglasiti oko Stepinca nakon 2. svjetskog rata. No, nema suglanosti oko njegove uloge u NDH. Postojali su zločini za koje je on znao.”, rekao je Milorad Pupovac.
“To su povijesne manipulacije. On je pisao i Artukoviću i Paveliću o zločinima i protestirao zbog zločina”, odgovorila mu je Starešina.
“Nisam došao manipulirati. U ovom vremenu je danas važno da se suočavamo s revizionizmom te s osporavanjem tih žrtava. Ponekad od civilne vlasti, a ponekad od strane Crkve”, uporan je bio Pupovac.
“Za vjernike u Hrvatskoj, budući je već proglašen blaženim, on je svetac. Njemu se vjernici zagovaraju, mole ga i štuju. Kad bude proglašen svetim, što se očekuje iduće godine, štovat ce ga ga u cijelom svijetu. To je razlika između blaženika i sveca”, pojasnio je Darko Pavičić.
MP/Foto:hrt
