Predsjednik Zoran Milanović, iako je dobio poziv, nije došao na Božićni prijem Srpskog narodnog vijeća. Na pitanje je li to posljedica loših odnosa predsjednik Srpskog narodnog vijeća Milorad Pupovac kaže da je Božić prilika za neku vrstu izmirenja.
“Ja nemam potrebu za lošim odnosima, a još manje za lošim porukama. Tako da, Božić je prilika za neku vrstu izmirenja. Ja se sjećam u svojem djetinjstvu, u svojem dalmatinskom zavičaju, da su nas stariji učili da idemo rodbini, susjedima, na mirboženje, a to znači da, bez obzira na to u kakvim smo odnosima bili do jučer, da je božićno vrijeme, božićni dani i predbožićni su prilika za ostavljanje loših poruka, loših odnosa, loših iskustava jednih s drugima po strani”, rekao je Pupovac.
Jel i to poziv Milanoviću na pomirbu?
“. Tako da ni dolazak na naš božićni prijem nije nikakva obaveza, to je stvar unutrašnje potrebe. Na nama je da pozovemo sve za koje smatramo da nam je obaveza pozvati, ili naše prijatelje i sve ljude dobre volje, kao što su predstavnici vjerskh zajednica i crkava.
Kada me pitate je li ovo moj poziv, ja sam u svom govoru istaknuo kako Hrvatska treba biti kuća u kojoj će biti što je moguće manje otrovnih ili praznih riječi, a što je moguće više rasprave i razgovora. U tom smislu za raspravu i za razgovor da, ali za toskične riječi, za šuplje riječi, što je moguće manje”, rekao je.
Osvrnuo se i na obnovu na Baniji:
“Pa obnove ima, ali ona se slabo vidi jer se krenulo o manjih oštećenja. To je jeste u načelnoj mjeri državni novac, koji se upuće bilo jedinicama lokalne samouprave, bilo samim građanima, ali to nije ono što se vidi na veliko. Mislim da smo svi svjesni da se to mora mijenjati. Brzina se mora mijenjati. Postupak dolaženja do prava na obnovu se mora mienjati, pojednostaviti u svemu, a zakonski već je pojednastavljeno.
Drugo, mora se pokrenuti, ne samo obnova kuća, nego obnova komunalne infrastrukture, bilo da je riječ o cestama ili odvodima, bilo da je riječ o središtima mjesnih odbora ili, što je još važnije, ekonomska revitalizacija.
Vlada najprije treba stvoriti organizacijsku shemu, ili organizacijski tim koji će donijeti novu snagu i novi pristup i novu dinamiku i obnovi i izgradnji infrastrukture, a onda posebno ekonomskoj i demografskoj revitalizaciji Banije”, rekao je.
Tko je krivac za spornu obnovu? Oporba u tome vidi ministra Horvata.
“To je posao opozicije da traži stvarnog ili manje stvarnog krivca za to. Ljudi koji su bili zaduženi za obnovu u Zagrebu i Baniji i koji su bili najistureniji, lakše se uviđa naslabija karika. Mislim da smo uvidjeli kroz razgovore koji se vode posljednjih tjedana, da nije stvar u pojedincu, stvar je u podešenosti organizacije za tako ozbiljnu stvar, za koju država, objektivno gledano, nije bila podešena”:
Hoće li podržati smjenu ministra Horvata?
“Ako dođe do toga, vodit ćemo raspravu, ali mi ne vidimo problem u jednom pojedincu, nego vidimo potrebu za podešavanjem cijelog sistema i prepoznavanju pojedinaca koji mogu na terenu koordinirati, organizirati i iznijeti ovaj trostruki posao, obnovu, infrastrukturu i revitalizaciju, paralelno jedan s drugim”, kaže.
“Ostale su još neke stvari koje trebamo napraviti”
Rekao je i kako su se razmjeri tolerancije povećali otkako je koalicije s HDZ-om
“To je rezultat ove koalicije i ove Vlade, tako da, ostale su još neke stvari koje trebamo napraviti, stvari koje su iz daleke prošlosti, a razbuđene su u bliskoj prošlosti i opterećuju nas kao društvo, a mogu narušiti osjećaje manjina o njihovim slobodama i pravima”.
Nabrojao je i razloge “hladnih” odnosa Zagreba i Beograda:
“Česti izbori, bilo u Zagrebu, bilo u Beogradu, otvorena pitanja u regiji oko kojih Beograd i Zagreb nemaju potrebnu suglasnost i nedovoljna operativnost po pitanju nestalih, to vidim kao tri razloga”, veli i dodaje:
“Radi se na tome, bez obzira na to što to dosad nije donijelo rezultate, ali može biti da u naredni koji mjesec budemo imali nešto konkretno, posebice ako predstavnici manjina u Hrvatskoj i Srbiji budu doprinosili tome”.
Naposljetku je govorio o iseljavanju ljudi, što Hrvata, što Srba:
“Upozorio sam na ranija iseljavanja Srba vezana s ratom, a ovo o čemu govorimo danas se odnosi i na Hrvate i Srbe. Ljudi koji odlaze iz Slavonije, Like, Dalmacije ili Banije, odlaze gotovo iz istih razloga. Zbog toga što nedostaje perspektiva boljega života”.
