Tema optužnica koje se u Srbiji pripremaju za četvoricu hrvatskih pilota zbog navodnog bombardiranja izbjeglica na Petrovačkoj cesti 1995. godine i dalje diže tenzije na relaciji Zagreb-Beograd.
Premijer Plenković i potpredsjednik Vlade Medved poručuju – ako optužnice dođu, mi ćemo ih odbaciti. No u Vladi sjedi djevojčica iz te kolone – Anja Šimpraga – a HDZ bez ruku SDSS-a u Saboru nema većinu. Saborski zastupnik SDSS-a Milorad Pupovac potvrdio je da je i ta tema bila u raspravi na današnjem sastanku vladajuće većine.
“To je važna tema. Stavovi su poznati, ministar ih iznosi, mi smo iznijeli svoje stajalište. To je ozbiljan problem kojem treba ozbiljno pristupiti. Ratni zločini ne zastarijevaju. Obveza je država da sude za ratne zločine. U ovom slučaju jeste nedvojbeno riječ o ratnom z počinjenom nad civilnim stanovništvom od hrvatske avijacije koja je sedmoga na osmi djelovalo na tom području, kao i na području Bosanskog Novog, odnosno Novoga Grada danas u kojem je stradao određen broj civila, velik broj djece.
Zašto i tko je počinio, to je na sudu. Nažalost, 27 godina se ništa ne poduzima. BiH je 2009. po teritorijalnoj nadležnosti tražila od RH da dostavi podatke neophodne da bi mogla voditi postupak, prije svega imena pilota. To nije urađeno”, rekao je Pupovac.
Iz DORH-a su kratko poručili da njima nikakve optužnice nisu stigle te da se za sve treba obratiti Tužiteljstvu Srbije.
“Moja saznanja su sljedeća – Republika Hrvatska je u vrijeme mandata Ivice Račana i predsjednika Mesića dobila dopis od haškog tužiteljstva za razgovor s načelnikom Glavnog stožera HV-a generalom Stipetićem kako bi se razjasnile okolnosti ovog zločina koji je počinjen. Znam da je Stipetić iskazao spremnost da iznese sve podatke, je li došlo do tog razgovora, ne znam”, rekao je Pupovac te dodao:
“I RH i međunarodna zajednica i BiH i haški sud i Republika Srbija, svi su znali za taj slučaj. Sve do sada, osim zahtjeva BiH prema RH, nije bilo nikakvog postupanja. To je nesumnjivo težak ratni zločin prema civilnom stanovništvu počinjen na teritoriju susjedne zemlje i ne može se od te odgovornosti bježati niti to pretvarati u političke polemike.”
Saznanja o zločinima Pupovac, kaže, ima od kraja devedesetih.
“Kada su došli prvi stradalnici iz te kolone. Na Petrovačkoj cesti, na širem lokalitetu stradalo je devet civila, od toga četvero djece. Ranjeno je oko 50 civila. Postoje fotografije, postoje ljudi koji su bili tamo, postoje svjedoci. Kada smo formirali Udruženje stradalih Srba u ratu ’91.-’95. ti ljudi su dolazili i iznijeli svoja svjedočanstva i nama i Documenti i drugim organizacijama koje su se bavile ljudskim pravim, isto tako i haškim sucima te organizacijama u Srbiji, očito i srbijanskom tužiteljstvu.
Problem je što cijela stvar u suradnji oko ratnih zločina stoji od 2012. godine. Nažalost, od tog vremena do danas nije se ništa događalo. Za zločine u Oluji vođen je postupak protiv četiri lica, dva su osuđena. RH, ovim reakcijama koje je imala proteklih dana na ovo što je učinilo srbijansko tužiteljstvo, a to je tek prvi korak, tužba još uvijek nije pravomoćna, RH je zadnja koja bi se trebala oglušivati na to”, rekao je Pupovac.
“Stajalište SDSS-a je poprilično principijelno i jasno, da ratni zločini ne zastarijevaju i da se trebaju sankcionirati i da nema razlike između žrtava i počinitelja. RH je pristupanjem Europskoj uniji potpisala aneks koji je sastavni dio ugovora, u kojem se kaže da će poštivati prava manjina, surađivati sa susjedima u regiji i da će suditi za ratne zločine. Pitanje je važno sa stajališta poštivanja međunarodnih zakona, humanitarnih prava, poštivanja preuzetih obaveza RH, uključujući i pristupni ugovor.
Netko tko ima obaveze iz pristupnog, a ne ispunjava ih, kao što RH ne sudi za zločine počinjene prema Srbima, kao što ne surađuje sa susjedima u regiji na način na koji bi trebala, može teško može imati argumentaciju da nekome kaže – “pazi se”. Problem ulaska Srbije u EU veći je sigurno od odnosa Hrvatske i Srbije i važnija za Europu i svijet. Tako da, junačenje nekih ljudi ovdje kod nas je daleko od sklada naših mogućnosti i daleko od sklada s ozbiljnošću pitanja pristupanja Srbije EU”, kaže Pupovac te dodaje:
“Hrvatska se može kompromitirati na ovom pitanju jer odbija suradnju u stvari u kojoj je Hrvatskoj popušteno da postane članica EU-a, dana joj je prilika da to riješi nakon, a ona to nije uradila, nije bila voljna to uraditi. RH po mojem mišljenju treba, kao što je ministar Malenica rekao, razgovarati o svim otvorenim pitanjima sa Srbijom i drugim susjedima, doprinositi da te zemlje što skorije uđu u EU, ne deklarativno, nego stvarno, stvarajući odnose koji će biti europskog karaktera, a to se ne događa.
Iz toga mi se čini da Hrvatska nije u situaciji, osim za domaće potrebe, da se junači u ovoj stvari. Ako ne sudiš za ratne zločine, sigurno nisi junak. Srbija je u ovom trenutku preuzela predmete suđenja za ratne zločine svojim državljanima koji su sudionici ratnih zločina u Hrvatskoj, u BiH, na Kosovu, i sudi im. Temeljem dogovora. Takav dogovor je i Hrvatska imala sa Srbijom, bitno se vratiti dogovoru. Taj predmet sutra može preuzeti Hrvatska. Kako će se i na koji način to dogovoriti je stvar razgovora”.
Na pitanje da, s obzirom na to da vladajuća većina ovisi o SDSS-u, je li to pitanje na kojem će inzistirati kada dođu te optužnice i ako ih vlast odbaci, Pupovac je odgovorio: “Ja se nadam da neće doći u RH, da će RH otvoriti dijalog sa Srbijom, žao mi je što nije započeo u Davosu gdje su Andrej Plenković i Aleksandar Vučić imali prvu priliku da to urade. Žao mi je što nema nikakvog napora da Hrvatska doprinese europeizaciji prostora JI Europe i što se RH, nažalost, u ovoj stvari postavlja kao neka vrsta, ne partnera, nego tutora i ucjenjivača i to treba promijeniti”.
Naglašava da ovakva pitanja ne smiju biti sredstvo politizacije niti se koristiti u dnevnopolitičke svrhe jer “to je najgori način koji ne donosi nikakvo rješenje”. “Da smo prestali politizirati pitanje nestalih, već bismo riješili više nego što jesmo. Za ratne zločine vrijedi isto. Nikakvog međusobnog zaoštravanja u tako bolnim temama ne smije biti. 30 godina od rada mi još uvijek ratujemo na ovakvim stvarima.”
“Nije kriva jedna strana, krive su obje strane jer nemaju hrabrosti”
“Od 2018. se bavim pitanjem nestalih, znam tko je suodgovoran. I kad čujem da netko kaže ‘kriva je ova strana’ – nije. Nije jedna strana kriva, krive su obje jer nemaju hrabrosti napraviti što je potrebno. Ista stvar je s ratnim zločinima. Srbija je znala za sve ovo i nije se poduzimalo ništa. Poduzeti korak u vrijeme predsjednika Tadića izazvao je nesporazume koji su blokirali odnose sve do danas”, rekao je Pupovac.
Je li cijeli politički rezon SDSS-a u Vladi s HDZ-om na ovim pitanjima sada zapravo doveden u pitanje?
“Dobar dio toga što smo Boris Milošević, premijer Plenković i ja… s ovim bi se moglo dovesti u pitanje. Treba politike sjećanja podesiti današnjem vremenu. Ne smiju proizvoditi daljnje sukobe, ne smiju dodatno traumatizirati. To vrijede za proslave Oluje u RH i proslave Oluje u Srbiji. Priče oko nestalih i ratnih zločina treba privesti kraju na načine realno moguće. Ucjenjivačke pozicije, vraćanje u Drugi svjetski rat, to su politike koje su danas suicidalne i za Hrv i za Srbiju i izvor nestabilnosti za Europu. Ovo junačenje međusobno koje, umjesto da završi za stolom – to će biti junaštvo, sjesti za stol. Bez obzira je li s hrvatske ili srpske strane. Gospodo, sjednite za stol, ne prodajte nam floskule političke prirode, pozabavite se time kako valja”, odgovorio je Pupovac.
Na kraju je poslao poruku svima koji su dosad govorili sa službenih pozicija, bilo da su u Zagrebu ili Beogradu: “Dugo ih znam sve. Ljudi, uozbiljimo se! Moral nam nalaže da prestanemo politizirati, da se pozabavimo ovim pitanjima i da donesemo svojim narodima mir. Jer ovako to nećemo donijeti”.
A na pitanje što ako se pozicije ne promijene, odgovorio je: “Imat ćete borca protiv takve politike.”
R.I. /Foto: N1
