Položaj Srba u Hrvatskoj nije unaprijeđen, nego je u nizu aspekata i unazađen. To posebno vrijedi za nivo tolerancije i cijeloga seta prava koja su se počela ostvarivati za vrijeme ulaska u Europsku uniju”, zaključak je Izjave o pravima Srba u Hrvatskoj, koja je usvojena na trećoj Velikoj skupštini Srpskog narodnog vijeća 13. veljače 2018. u Zagrebu.
“Izjava” predstavlja popis zahtjeva političkih predstavnika Srba, upućenih Vladi Andreja Plenkovića, a zbog nekih mogla bi izazvati nove političke napetosti, navodi Jutarnji.hr.
Ukupno je predočeno trinaest zahtjeva. U prvom setu su oni iz ekonomsko-socijalnog područja o kojima se dosta govorilo proteklih tjedana, kao što je elektrifikacija sela u kojima živi srpsko stanovništvo, osiguravanje nesmetanog povratka izbjeglica kojih je još registriranih oko 19.000 u Republici Srbiji, zaštita prava na obnovu u ratu razorenih i uništenih kuća, kao i stambeno zbrinjavanje za one koji su ostali bez stanarskih prava.
Tu su još utvrđivanje sudbina nestalih te suđenja za zločine počinjene nad Srbima u vrijeme rata i nakon završetka ratnih operacija.
Od hrvatske Vlade se traži i da počne “aktivno provoditi politiku zapošljavanja pripadnika srpske zajednice, ponovo donesu, ali ovaj put i provedu, akcijski plan o zapošljavanju pripadnika nacionalnih manjina”. Tu su još zahtjevi za dvojezične natpise, hitnu registraciju srpskih škola koje djeluju u Hrvatskoj, prestanak osporavanja zločina nad Srbima u NDH, a kada je riječ o javnim medijima, upućen je zahtjev prema kojem je “nužno da srpske organizacije osnuju i vlastiti radijski servis, a da država to aktivno pomogne”.
– A zatim slijedi zahtjev koji bi mogao izazvati snažne političke tenzije jer u točki 12. Srpsko narodno vijeće zahtijeva “Institucije srpske zajednice, posebno SNV i Zajedničko vijeće općina (ZVO), moraju dobiti status manjinskih samouprava, u skladu s njihovim posebnim osnivačkim izvorištima – dokumentima s međunarodnim karakterom, Erdutskim sporazumom i Pismom namjera”.
Naglasak je na terminu “moraju”, koji je ultimativan, piše Jutarnji.hr.
Gotovo identična inicijativa 2010. izazvala je političku buru, kada je tek zahvaljujući amandmanu Vesne Pusić u posljednji tren spriječeno da se kroz izmjene Ustavnog zakona o pravima nacionalnih manjina provuče i odredba da srpsko ZVO na području istočne Slavonije, Baranje i zapadnog Srijema dobije pravnu osobnost.
Sada se ponovno pojavila, a kako je rekao Saša Milošević u izjavi za Jutarnji, problem je to što su manjinske institucije registrirane kao udruge “pa često imaju snagu kao da su lovačko društvo ili filatelisti”. Milošević se pozvao na Erdutski sporazum i ustvrdio kako ZVO barem treba dobiti status kakav imaju, primjerice, bolnice ili fakulteti, a ne neformalna udruženja. Sudeći prema prvim reakcijama iz krugova bliskih Vladi, zahtjev SNV-a teško će proći.
