Hrvatski predsjednik Zoran Milanović ponovo je postao prva tema regionalnih medija, a sve zbog stava o obuci ukrajinskih vojnika u Hrvatskoj.
Međutim, Milanovićeva fotografija ovog puta nije osvanula samo na naslovnim stranicma regionalnioh medija, stigla je i do najzabačenijih dijelova Rusije pa se ponovo začulo pitanje – je li Milanović ruski čovjek na Balkanu, piše Nova.s.
Naime, hrvatska Vlada je nedavno odlučila svoje usluge ponuditi Ukrajini. Plenković je iz Luksemburga poslao poruku čelnicima Europske unije, ali i Ukrajine, da njegova zemlja može obučavati ukrajinske vojnike
Spomenuto je da 15.000 vojnika može steći odgovarajuće vojno znanje u zemlja EU i Hrvatskoj, a mediji prenijeli da bi se u Hrvatskoj provodila obuka borbenih spasilaca i instruktora te pripadnika inženjerije.
Ubrzo nakon Plenkovićeve objave oglasio se i predsjednik države Zoran Milanović i očekivano(?) istakao da on to neće dozvoliti.
„Ne podržavam tu ideju zato što ne podržavam miješanje Hrvatske u ovaj rat više nego što bi trebalo. Кonkretni smo i to je to. Ja kao vrhovni komandant to neću odobriti“, kazao je on.
Heroj Putinovih medija
Ubrzo nakon snažnog protivljenja obuci ukrajinskih vojnika Milanović je postao glavna tema gotovo svih ruskih medija.
Ruska državna novinska agencija TASS je prenijela njegove izjave, a agencija RIA Novosti je dodala da je on i ranije „naglašavao da su Rusija i Hrvatska postale neprijateljske države“ i izrazio zabrinutost zbog toga.
Ruski Interfaks piše da je Zagreb ponudio obuku EU za ukrajinske vojnike, što je predsjednik Milanović kategorično odbio.
Regnum navodi da se Milanović protivi „obuci kijevskih militanata u Hrvatskoj” i da ne podržava „pretjerano miješanje u sukobe na teritoriju bivše Sovjetske Socijalističke Republike Ukrajine”.
Podsjećaju i da je bivši hrvatski nogometaš i reprezentativac Tomislav Dujmović prije tjedab dana rekao da je Milanović stao na stranu Rusije i da objektivnije promatra sukob Rusije i Ukrajine od premijera Andreja Plenkovića.
Inače, Milanović se ne protivi samo obuci vojnika, već i slanju naoružanja u Ukrajinu zbog opasnosti da hrvatska vojska ostane bez naoružanja.
Iako je sada fokus na njegovom protivljenju obuci ukrajinskih vojnika u Hrvatskoj, ovo nije prvi put da su Milanovićeve izjave ocijenjene kao „proruske“, a mediji pod Putinovom kontrolom i ranije su se bavili njegovim likom i dijelom.
U srpnju ove godine na nekoliko lokacija u Zagrebu su osvanuli grafiti s uvredljivim porukama za predsjednika Milanovića.
Na zidovima podvožnjaka u jednoj zagrebačkoj ulici napisano je „Milanoviću, koliko su ti Rusi platili“, i „Milanoviću, kaži Hrvatima kada ćeš pomilovati udbaše“.
Grafit u kojem predsjednika Milanovića pitaju „koliko su mu Rusi platili“ vjerojatno proizlazi iz sukoba u koji su on i predsjednik Vlade Andrej Plenković ušli nedugo nakon početka rata u Ukrajini koji traje već više od osam mjeseci.
Plenković je Milanoviću više puta prigovorio da daje „proruske“ izjave te da relativizira rusku invaziju na Ukrajinu.
Blokada Finske i Švedske
Europska unija se Milanovićevim oštrim stavovima bavila i prije nekoliko mjeseci, kada su Finska i Švedska najavile da će podnijeti zahtjev za članstvo u NATO savezu. Osim turskog predsjednika Redžepa Tajipa Erdogana, jedan od prvih ljudi koji je to kritizirao je upravo Milanović.
„To ne bi bio čin protiv Finske i Švedske, nego za Hrvatsku. U tom slučaju bi se istog trenutka rodio nevjerojatan interes za Hrvatsku i njene problem“, rekao je tada hrvatski predsjednik.
Istodobno, on se u više navrata sretao s mađarskim premijerom Viktorom Orbanom, ranije označenim kao „crna ovca Europe“, ali i jedan od saveznika Vladimira Putina.
Nisu izostali ni ručkovi s Miloradom Dodikom na njegovom privatnom imanju, neposredno nakon što se Dodik vratio iz Moskve, gdje je posjetio ruskog lidera Vladimira Putina.
Sve tr činjenice dovele su u pitanje Milanovićevo djelovanje i namjere, a optužbe da „radi za Rusiju“ sada sve glasnije odjekuju Balkanom, ali i Europom.
R.I. /Foto: SPUTNIK
