ŠEPAROVIĆ: Ustavni sud ukinuo Zakon o izbornim jedinicama

Ustavni sud je ukinuo Zakon o izbornim jedinicama za izbor zastupnika u Zastupnički dom Hrvatskoga sabora s time da ukinuti zakon prestaje važiti 1. listopada 2023., objavljeno je nakon današnje sjednice. Do tada bi Hrvatski sabor trebao osigurati provedbu ustavnog jamstva jednakog biračkog prava.

“Još 2010. Ustavni sud je upozorio na potrebu izmjene propisa jer su neke izborne jedinice već tada kršile zakonski uvjet da broj birača ne smije odstupati od prosjeka za više od pet posto. Posljednji popis stanovništva pokazao je da su ta odstupanja još i veća. Granice izbornih jedinica se trebaju što više podudarati s upravno-teritorijalnim jedinicama”, rekao je predsjednik Ustavnog suda Miroslav Šeparović na konferenciji za novinare naglasivši da zakon ne uređuje broj zastupnika koji se bira iz svake izborne jedinice i druge elemente.

Dodao je kako se Ustavni sud nije opredijelio uputiti izvješće Saboru već je ukinuo sporni zakon iz dva razloga. Prvi je duljina proteka vremena tijekom koje Sabor nije ispunio svoju pozitivnu obvezu. Drugi razlog je dugogodišnji trend sve veće razlike u težini glasova, dodao je.

Unatoč sveu navedenom, Šeparović je kazao da Hrvatski sabor nije poduzeo nikakve korake kako bi osigurao učinkovitu provedbu ustavnog jamstva iz članka 45. Ustava, pa je već time došlo do povrede pozitivne obveze inherentne potrebi učinkovite zaštite tog ustavnog jamstva.

Sudac Miroslav Šumanović bio je protiv ove odluke koji će dati svoje izdvojeno mišljenje, a koje će biti objavljeno na stranicama Ustavnog suda, kazao je Šeparović.

Sažetak odluke Ustavnog suda:

U sažetku objavljenom nakon današnje sjednice Ustavni sud je naveo da je u ovoj odluci pošao od svoje dosadašnje prakse, to jest načelnih stajališta izrečenih u prosincu 2010. i rujnu 2015.

Ističući da od prvog upozorenja 2010. do danas Hrvatski sabor nije ispunio svoju pozitivnu obvezu kroz zakonodavne intervencije u izborno zakonodavstvo, Ustavni sud je naveo da „razumijevanje i povjerenje ne mogu biti takvi da u pitanje dovedu temeljno pravo općeg i jednakog biračkog prava”.

Ustavni sud utvrdio je da utvrđene razlike u broju birača između velikog broja izbornih jedinica, koje proizlaze iz neovisnih službenih izvora i koje su prisutne kroz dugo razdoblje, dovode u sumnju demokratski karakter cjelokupnih izbora s obzirom na očito odstupanje od supstancijalnog aspekta jamstva jednakog i općeg biračkog prava iz članka 45. Ustava.

Značajno odstupanje od načela jednakog biračkog prava

Štoviše, opseg odstupanja ukazuje na visoku vjerojatnost izravnog i neposrednog utjecaja na konačni ishod izbornog postupka ako bi on bio proveden prema postojećim zakonskim odredbama, izvijestio je sud.

Suočen s navedenim činjenicama Ustavni sud zaključio je da trenutni izborni sustav temeljen na deset izbornih jedinica, značajno odstupa od načela jednakog biračkog prava, prije svega u njegovom supstancijalnom aspektu, koji jamči jednaku glasačku moć svakog birača odnosno težinu svakog glasa.

Ustavni sud od 2010. upozorava na potrebu izmjene propisa po kojima se provode parlamentarni izbori, jer su neke izborne jedinice već tada kršile zakonski uvjet da broj birača ne smije odstupati od prosjeka za više od pet posto. No, ni jedan saziv Sabora s tim u vezi nije ništa poduzeo.

U međuvremenu su provedena i dva popisa stanovništva, a rezultati posljednjeg pokazali su da se ta odstupanja u međuvremenu povećala do razine koja bi u pitanje mogla dovesti ustavnost idućih izbora.

Hina/Foto: pxll