Serijal koji mijenja povijest. Prva epizoda serije “Partija” Gordana Malića

U Zagrebu je premijerno prikazana prva epizoda dokumentarne serije “Partija”, autora Gordana Malića.

Gordan Malić u pet epizoda analizira povijest Komunističke partije Jugoslavije. Serija je snimana 2022. i 2023. u četiri države na području bivše Jugoslavije.  Od 3. listopada emitirat će se svakog četvrtka na Prvom programu HRT-a.

“Partija” otkriva i mnoge nepoznate tajne partizanskog pokreta i odgovara na pitanje zbog čega se komunistički arhivi u 21. stoljeću ponovno zatvaraju. Serija analizira i fenomene jugonostalgije i kolektivne amnezije vezane uz razdoblje SFRJ, a o svemu tome govore povjesničari, publicisti i policijski istražitelji iz Hrvatske, Slovenije, Srbije i BiH.

“Mi još uvijek ne znamo što se događalo. Cijela jedna epizoda posvećena je tome zašto mi ni danas ne znamo za neka otkrića koja su jako važna kada su u pitanju jugoslavenski komunisti i komunistički pokret pa i partizanski pokret koji su vodili komunisti” rekao je autor serije Gordan Malić.

“Mnogo toga ostalo je sakriveno nakon ’90 godine i potrebno je mlađe generacije upoznati s onim što se zbivalo u to vrijeme na prostoru naše domovine jer komunizam iako ga danas neki pokušavaju prikazati u dobrom svjetlu, nije bio takav, to je bio totalitarni režim sa zločinačkim elementima”, istaknuo je predsjednik Hrvatskog sabora Gordan Jandroković

nakon što je odgledao prvu epizodu.

Prva epizoda bavi se terorom i terorizmom kao metodom revolucionarne borbe za vlast i održavanja na vlasti jugoslavenskih komunista. Otkriva nepoznate detalje obračuna s ratnim i ideološkim neprijateljima nakon pobjede u Drugom svjetskom ratu, popise likvidiranih bez suđenja, skrivena grobišta Hrvata i slovenskih Roma nad kojima su komunisti tijekom rata počinili genocid.

Iz prve epizode možemo izdvojiti tri teme koje bi mogle podići buru u javnosti, a o kojim su dosad manje govorilo.

Prva je teror u i zločini koje je činila država. U svim zemljama Europe koje su oslobođene bilo je osvete, ali kad bi država preuzela vlas zločin je prestajao, a zločinci kažnjavani. Tako je bilo u Italiji, Francuskoj, Austriji… Samo je u Jugoslaviji masovni zločin započeo kad je držva zaposjela područje.

Broj ubojstava, broj službeno izvršenih smrtnih kazni, je dvadesetak puta veći nego u Njemačkoj, Italiji , Austriji ili Francuskoj, zemljama s mnogo više stanovnika i državama iz koji je došao nacizam i fašizam.

Druga je genocid nad Romima u Soveniji. Naime slovenski partizani s već 1942. počeli likvidaciju Roma i to su činili “za svaki slučaj” kako je na promociji rekao Pavel Jamnik, kriminalist iz Slovenije koji je godinama istraživao prešućena grobišta. Naravno, ni drugi zločlini nisu bili manje okrutni, ali o  masovnom ubojstvu Roma dosad ništa nismo znali.

Treća velika tema je progon desetine tisuća Folksdojčera i otimačina njihove imovine. U razdoblju od listopada 1944. (kad su partizani ušli u Beograd) do lipnja 1945. okrutno je streljano ili na neki drugi način ubijeno oko 9500 muškaraca i žena.

Poslije rata veliki broj je završio u logorima. Oko 51 000 žena, djece i staraca podleglo je bolestima, gladi i drugim nedaćama. U logorima je stradalo oko 12 tisuća djece.

Od ukupno oko 64 000 žrtava u razdoblju od 1941. do 1948. oko 40 000 je dokumentirano imenom i prezimenom.

Prva epizoda bit će prikazana u četvrtak, 3. listopada na Prvom programu HTV-a  u 21:10.