Proteklih 15-ak godina često se pisalo o projektu Fantasyland na nekadašnjem kupalištu Šmidhen u Samoboru kojeg je u najbolja vremena vikendom posjećivalo više od 30 000 gostiju. Najpoznatije kupalište nekad je bilo omiljeno izletište Zagrepčana koji su vikende provodili u Samoboru, gradu prepoznatljivom po mnogim kulturnim i gastronomskim događanjima.
Već godinama, umjesto na samoborski Šmidhen, Hrvati odlaze na kupanje u Čatež i ostale slovenske destinacije, a prema službenim podacima kupalište Čatež bilježi godišnje više od 700 000 posjeta hrvatskih građana. Još 2009.god. kada je medijski najavljen početak izgradnje Fantasylanda, hrvatski mediji su pisali kako naši susjedi ne gledaju blagonaklono na gradnju Fantasylanda koji se trebao prostirati na površini većoj od 55ha.
I pisanje slovenskog dnevnog lista Finance u prosincu 2009.godine, koji je priču o ambicioznom projektu donio pod naslovom “Hrvati Fantasylandom napadaju Terme Čatež”, potvrdilo je uznemirenost naših susjeda u deželi koji ostvaruju goleme prihode od turizma na termalnim kupalištima i bazenima, te posljednjih godina i od medicinskog turizma i wellness usluga.
Međutim, nakon što je grupacija Fantasyland na tiskovnoj konferenciji održanoj u prosincu 2009. godine najavila početak izgradnje projekta vodenog i zabavnog parka te hotelskog kompleksa Fantasyland, uslijedila je opstrukcija realizacije projekta nezamisliva u uređenim pravnim državama.
Naime, 2007. godine grupacija Fantasylad kao vlasnik dijela zemljišta Šmidhen te vlasnik 100% svih objekata na kompleksu Šmidhen površine 50 000 m2 BRP-a (hotel, motel, bazeni, kupališni objekti,…),zaključila je ugovor o pravu građenja sa Hrvatskim fondom za privatizaciju koji je tada bio suvlasnik jednog dijela zemljišta Šmidhen. Ugovor o pravu građenja zaključen je uz suglasnost Vlade RH i Državnog odvjetništva.
Ugovor potpisala Jadranka Kosor
U ime Vlade RH suglasnost za zaključenje ugovora o pravu građenja je 2007. godine potpisala tadašnja zamjenica predsjednika Vlade RH Jadranka Kosor, a ispred Državnog odvjetništva tadašnja zamjenica glavnog državnog odvjetnika Zlata Hrvoj Šipek koja je i osobno sudjelovala u davanju smjernica elemenata ugovora o pravu građenja.
Međutim, u prosincu 2009. godine, dakle nekoliko godina nakon što je zaključen ugovor o pravu građenja te nakon što je grupacija Fantasyland u prosincu 2009.g. na tiskovnoj konferenciji najavila početak izgradnje, kreće pravi triler koji traje već 15 godina. Taj triler je dokumentiran brojnim video i audio zapisima, službenim dokumentima a kako saznajemo pri kraju je i izrada najavljenog dokumentarnog filma pod nazivom „Institucionalni kriminal – Kako je onemogućena realizacija projekta Fantasyland Šmidhen?!“ čija se promocija očekuje u jesen ove godine.
Maxportal će u narednom periodu kroz serijal u 100 nastavaka prikazati kratku kronologiju predmeta tzv. „HPB Bankomat“ i višegodišnjeg onemogućavanja realizacije projekta Fantasyland Šmidhen u razdoblju od 2009.g. pa sve do 4. svibnja 2023. godine kada je donesena presuda u predmetu USKOK-a tzv. “HPB BANKOMAT” koji je nakon više od 14 godina trajanja pred Županijskim sudom u Zagrebu okončan oslobađajućom presudom za sve optužene u tom predmetu.
Svi optuženi su 2009/2010 godine pred cjelokupnom hrvatskom javnosti unaprijed proglašeni krivima, i od strane medija, i od strane brojnih državnih odvjetnika putem medija, i od strane dijela visokopozicioniranih državnih dužnosnika i političara, …. Samo u prvoj godini postupka tzv. „HPB Bankomat“, prije nego je uopće počela glavna rasprava, objavljeno je više od 1500 naslova kojima se na sve moguće načine diskreditiralo optužene, pa tak primjerice; „Šmidhen se neće obnoviti jer je vlasnik završio u Remetincu“, „Uništili su budućnost Hrvatske“… Presumpcija nevinosti za optužene ne samo da nije postojala, već je nije bilo niti u naznakama, barem ne za optužene u predmetu tzv. „HPB Bankomat“.
nakon 14 godina trajanja postupka tzv. „HPB Bankomat“ sud je temeljem provedenog najdužeg maratonskog postupka u povijesti u kojem je saslušano više od 100 svjedoka utvrdio da ne postoje čak niti naznake u osnovanu sumnju da bi optuženi počinili kazneno djelo „jer niti jedan provedeni dokaz ne upućuje, a kamoli da bi dokazao navedenu tvrdnju.“
Isto je potvrdio i glavni državni odvjetnik Ivan Turudić koji je još prije 14 godina kao tadašnji predsjednik optužnog vijeća Županijskog suda u Zagrebu odbacio optužnicu USKOK-a tzv. „HPB Bankomat“ jer nije bilo niti osnovane sumnje u počinjenje kaznenog djela. U tom periodu od 15 godina optuženima, sada oslobođenima, propali su brojni poslovi i uništena egzistencija, mnogi su se razboljeli, kako optuženi tako i članovi njihovih obitelji, a neki su od njih nažalost i preminuli.
Preminuli su nažalost i brojni svjedoci koji su saslušavani pred USKOK-om i sudom, više odvjetnika optuženih te i jedan od sudaca koji je vodio predmet tzv. „HPB Bankomat“. Biti nevin predmetom kaznenog postupka 14 godina, teško je i zamisliti, a kamoli izdržati. 200 rasprava, medijski linč,…
U narednom periodu bit će objavljeni brojni službeni dokumenti i kronologija zlouporaba i nezakonitosti HPB d.d., Hrvatskog fonda za privatizaciju kao bivšeg većinskog 99%-tnog vlasnika HPB d.d., Državnog odvjetništva RH, USKOK-a i dr. te njihovih odgovornih osoba kojima je tijekom razdoblja 2009.g. – 2023.g. onemogućena realizacija projekta Fantasyland Šmidhen kao i više ostalih projekata koji su predmetom postupka tzv. „HPB Bankomat“.
Postupak tzv. “HPB BANKOMAT” pokrenula je davne 2009. godine tadašnja zamjenica ravnatelja USKOK-a Sani Ljubičić koja je potom 2015.g. imenovana županijskom državnom odvjetnicom u Zagrebu s koje pozicije je kao glavna tužiteljica pokrenula i poznati predmet Agrokor, a nakon čega je ista 2018.g. imenovana na mjesto zamjenice glavnog državnog odvjetnika s koje pozicije je nedugo potom imenovana zamjenicom tužiteljice Tamare Laptoš u Uredu europskog javnog tužitelja. Nakon što je 2015. godine Sani Ljubičić imenovana županijskom državnom odvjetnicom u Zagrebu, predmet tzv. “HPB BANKOMAT” preuzeo je tadašnji zamjenik ravnatelja USKOK-a Saša Manojlović koji je prošle godine, upravo identično kao i njegova prethodnica Sani Ljubičić, imenovan jednim od delegiranih europskih tužitelja u EPPO.
Maxportal je već prethodno prije više godina objavio i brojne kaznene prijave koje su od strane Slavena Čolaka i više ostalih optuženika u predmetu tzv. “HPB Bankomat” podnesene protiv bivše zamjenice ravnatelja USKOK-a Sani Ljubičić, bivšeg zamjenika ravnatelja USKOK-a Saše Manojlovića i dr., a kojima im se stavlja na teret počinjenje brojnih teških oblika zlouporaba i nezakonitosti počinjenih pri obnašanju službene dužnosti u predmetu tzv. “HPB Bankomat”.
Kao što su mediji već prethodno izvijestili, po više kaznenih prijava protiv okrivljenih Sani Ljubičić, Saše Manojlovića i dr. postupci su u tijeku pred Županijskim sudom u Rijeci nakon što je prethodno Vrhovni sud Republike Hrvatske prihvatio prijedlog oštećenika kao tužitelja Slavena Čolaka za promjenu mjesne nadležnosti kojim su ti kazneni predmeti protiv Sani Ljubičić i dr. preneseni sa Županijskog suda u Zagrebu na nadležno postupanje Županijskom sudu u Rijeci.
Međutim, kako saznajemo, DORH i USKOK po više kaznenih prijava protiv Sani Ljubičić već više od 3 godine nisu donijeli državnoodvjetničke odluke, iako je zakonom propisan rok za donošenje državnodvjetničkih odluka već odavno istekao.
Maxportal je godinama pratio maratonsko suđenje pred Županijskim sudom u Zagrebu u predmetu USKOK-a tzv. “HPB BANKOMAT” koji je nakon više od 14 godina trajanja okončan oslobađajućom presudom za sve optužene u tom predmetu. Maxportal je u proteklim godinama nazočio na brojnim raspravama tog najdužeg maratonskog predmeta USKOK-a tzv. „HPB Bankomat“ pa tako i na iznošenju obrane i završene riječi optuženih te i izricanju presude dana 4. svibnja 2023 godine.
Objavljeni su i video zapisi sa završne riječi Slavena Čolaka kao jednog od optuženih u tom kaznenom postupku, a u kojoj završnoj riječi su i svi nazočni mediji ( a nazočni su bili gotovo svi) imali priliku i javno te neposredno pred Županijskim sudom u Zagrebu saznati za mnogobrojne konkretno navedene teške oblike zlouporaba i nezakonitosti počinjenih od strane Državnog odvjetništva i USKOK-a te njihovih odgovornih osoba u svim fazama postupka tzv. „HPB Bankomat“, i u fazi predistražnih radnji, i u fazi istrage, i u fazi podnošenja optužnice, i pred optužnim vijećem Županijskog suda u Zagrebu, i pred raspravnim vijećem Županijskog suda u Zagrebu.
Presudom Županijskog suda u Zagrebu utvrđeno je u cijelosti postupanje sukladno zakonu i propisanim procedurama od strane svih optuženih a u odnosu na optuženog Slavena Čolaka je utvrđeno da isti nije počinio nikakvo kazneno djelo „jer niti jedan provedeni dokaz ne upućuje, a kamoli da bi dokazao navedenu tvrdnju.“
Maxportal će u narednom serijalu objaviti više od 250 video zapisa sa suđenja u predmetu tzv. “HPB BANKOMAT”, a kojim video zapisima su evidentirane brojne zlouporabe i nezakonita postupanja HPB d.d., Hrvatskog fonda za privatizaciju kao bivšeg većinskog 99%-tnog vlasnika HPB d.d., Državnog odvjetništva RH, USKOK-a i dr. te njihovih odgovornih osoba kojima je tijekom razdoblja 2009.g. – 2023.g. onemogućena realizacija projekta Fantasyland Šmidhen kao i više ostalih projekata koji su predmetom postupka tzv. „HPB Bankomat“.
Objavit ćemo i brojne ostale video zapise te audio zapise vezane uz tematiku višegodišnje opstrukcije projekta Fantasyland Šmidhen i sudske sporove grupacije Fantasyland i dr. protiv HPB-a, HFP-a, AUDIO, CERP-a i Republike Hrvatske, tonske zapise održanih sastanaka između predstavnika grupacije Fantasyland i najviših predstavnika državne i pravosudne vlasti vezano uz godinama onemogućavanu realizaciju projekta Fantasyland Šmidhen i pokušaj sklapanje nagodbe 2019. godine, video zapise o izjavama najviših predstavnika državne, pravosudne, zakonodavne i izvršne vlasti vezano uz projekt Fantasyland Šmidhen i predmet tzv. „HPB Bankomat“ kao i brojne druge zanimljivosti kojima će se kroz konkretne dokumentirane primjere prikazati stvarna slika kaotičnog stanja hrvatskog pravosuđa koje se već godinama s potpunim pravom nalazi na samom dnu europske ljestvice kada je u pitanju pravna sigurnost i vladavina prava.
TUŽBE FANTASYLANDA i dr. PROTIV HPB-A, HFP-A, AUDIO, CERP-A I REPUBLIKE HRVATSKE OD 1,6 MILIJARDI EUR-A
Grupacija Fantasyland i dr. već više od 10 godina vode sudske sporove radi naknade štete protiv Hrvatske poštanske banke d.d., Hrvatskog fonda za privatizaciju, Agencije za upravljanje državnom imovinom, Centra za restrukturiranje i prodaju kao pravnog slijednika HFP-a i AUDIO te Republike Hrvatske, a sveukupna vrijednost svih sporova premašuje iznos od 1,6 milijardi EUR-a za proteklo razdoblje od 15 godina u kojem je onemogućena realizacija projekta Fantasyland.
Predmetom tih sporova je između ostalog i nezakonito postupanje HFP-a koji je 2010. godine, a što je i više nego zanimljivo kao tadašnji 99%-tni vlasnik Hrvatske poštanske banke, pokrenuo sudske postupke pred Općinskim sudom u Samoboru protiv grupacije Fantasyland stavljajući privremene mjere i zabilježbe na nekretninama vodenog i zabavnog parka te hotelskog kompleksa Šmidhen onemogućujući time ishođenje pravomoćne projektne dokumentacije i realizaciju projekta Fantasyland Šmidhen.
U konačnici, svi ti sudski postupci su nakon višegodišnjeg trajanja pravomoćno okončani u korist grupacije Fantasyland.
U tom istom razdoblju 2009/2010 godine HFP je kao 99%-tni vlasnik HPB-a i ugovorna strana iz ugovora o pravu građenja ( a koji ugovor je između HFP-a i Fantazije zaključen 2007.g. uz suglasnost Vlade RH i Državnog odvjetništva) podnio i više kaznenih prijava protiv Slavena Čolaka i grupacije Fantasyland te njihovih odgovornih osoba.
U tim prijavama HFP i njegov tadašnji predsjednik Vedran Duvnjak lažno su prijavili DORH-u i USKOK-u da Fantazija projekt d.o.o. nije vlasnik nekretnina na zemljištu Šmidhen upisanom u zk.ul. 4268 k.o. Samobor već da je vlasnik HFP; lažno prijavili da je izvršeno nezakonito fiktivno povećanje temeljnog kapitala društva Fantazija projekt d.o.o. dana 20. kolovoza 2007. godine; lažno prijavili da je izvršeno nezakonito povećanje temeljnog kapitala društva Fantazija projekt d.o.o. od dana 18. siječnja 2008. godine unosom stvari, odnosno 26/100 suvlasničkog dijela zemljišta i u cijelosti građevinskih objekata TRC Šmidhen izgrađenih na zemljištu Šmidhen iz zk.ul. 4268 k.o. Samobor, lažno prijavili da je nezakonito sklopljen ugovor o pravu građenja koji je između HFP-a i Fantazije zaključen 2007.g. uz suglasnost Vlade RH i Državnog odvjetništva, itd.
Po tim lažnim prijavama HFP-a iz 2009/2010 godine uslijedilo je višegodišnje nezakonito postupanje Županijskog državnog odvjetništva u Zagrebu, Ureda za suzbijanje korupcije i organiziranog kriminaliteta, Državnog odvjetništva RH i Županijskog državnog odvjetništva u Osijeku te njihovih odgovornih službenih osoba koji su protivno zakonu više od 8 godina, od 2010.g. pa zaključno sve do dana 30. svibnja 2018. godine vodili istragu i kriminalističko istraživanje nad Slavenom Čolakom te društvima Fantazija projekt d.o.o. i dr. i njihovim odgovornim osobama, iako je zakonom propisan rok za donošenje državnoodvjetničke odluke istekao još 2011. godine.
Slaven Čolak i grupacija Fantasyland uputili su DORH-u i USKOK-u te Ministarstvu pravosuđa RH i drugim nadležnim tijelima i institucijama RH više od 100 dopisa kojima je godinama opetovano traženo dostavljanje državnoodvjetničke odluke i sankcioniranje prijavljenog nezakonitog postupanja s jedne strane HFP-a koji je lažno prijavljivao Slavena Čolaka i grupaciju Fantasyland za počinjenje kaznenih djela a s druge pak strane nezakonitog postupanja Državnog odvjetništva koje je protivno zakonu godinama držalo otvorenim taj kazneni predmet koji je formiran temeljem kaznenih prijava HFP-a i njegovih pravnih slijednika kojima se društvu Fantazija projekt d.o.o. čak osporavalo i pravo vlasništva na nekretninama upisanim na zemljištu Šmidhen iz zk.ul 4268 k.o. Samobor koje je predmetom ugovora o pravu građenja koji je između HFP-a i Fantazije zaključen 2007. godine uz suglasnost Vlade RH.
Da apsurd bude veći, HFP je kao ugovorna strane iz ugovora o pravu građenja ( a koji ugovor je između HFP-a i Fantazije zaključen 2007. godine uz suglasnost Vlade RH i Državnog odvjetništva) lažno prijavio DORH-u i USKOK-u da je nezakonito sklopljen taj ugovor o pravu o pravu građenja koji je zaključen uz suglasnost Vlade RH i Državnog odvjetništva, a nakon čega je našem ažurnom Državnom odvjetništvu trebalo više od 8 godina da bi odbacilo tu kaznenu prijavu HFP-a i utvrdilo da je ugovor o pravu građenja zaključen sukladno zakonu bez ijedne utvrđene nepravilnosti.
U konačnici, tek nakon više od 8 godina trajanja istrage i kriminalističkog istraživanja, Činjeničnom pravnom analizom ŽDO Osijek br. KR-DO-704/2015 od 21. lipnja 2017.g. i državnoodvjetničkom odlukom ŽDO Osijek br. KR-DO-704/2015 od 30. svibnja 2018. godine sve te prijave HFP-a protiv Slavena Čolaka i grupacije Fantasyland odbačene su u cijelosti kao neosnovane.
I prethodno navedeno nezakonito postupanje HFP-a i njegovih pravnih slijednika koji su godinama lažno prijavljivali, te nezakonito postupanje Državnog odvjetništva koje je po tim lažnim prijavama protivno zakonu više od 8 godina, zaključno sve do 30. svibnja 2018. godine provodilo istragu i kriminalističkog istraživanje nad Slavenom Čolakom i grupacijom Fantasyland te njihovim odgovornim osobama, predmetom je više sudskih postupaka radi naknade štete koji se vode protiv HFP-a, AUDIO, CERP-a kao pravnog slijednika HFP-a i AUDIO te Republike Hrvatske.
Istodobno, već više od 10 godina u tijeku je i više postupaka radi naknade štete koje je grupacija Fantasyland pokrenula protiv Hrvatske poštanske banke d.d. Naime grupacija Fantasyland iz Samobora ( Fantazija projekt d.o.o., Fantazija vodeni park d.o.o., Fantazija hoteli d.o.o. i Fantazija zabavni park d.o.o.) je još 2013-te godine, dakle prije više od 10 godina, pokrenula pred Trgovačkim sudom u Zagrebu prvi u nizu više sudskih postupaka radi naknade štete protiv Hrvatske poštanske banke d.d.
Maxportal je prije nekoliko mjeseci objavio i najnoviju sudsku odluku Vrhovnog suda Republike Hrvatske koji je u veljači 2024.g. prihvatio reviziju koju je podnijela grupacija Fantasyland u predmetu radi naknade štete pokrenutom 2013.godine pred Trgovačkim sudom u Zagrebu protiv Hrvatske poštanske banke d.d. u iznosu od 658,8 milijuna kuna, a što sada nakon više od 10 godina i višestruko premašuje taj iznos zajedno sa svim troškovima i zateznim kamatama za proteklo razdoblje.
Upravo taj prvi spor pokrenut 2013-te godine protiv Hrvatske poštanske banke bio je prepreka Vladi Republike Hrvatske Zorana Milanovića i njegovom tadašnjem ministru financija Slavku Liniću prilikom pokušaja prodaje HPB-a kao posljednje banke u državnom vlasništvu tada zainteresiranom kupcu Erste&Steiermärkische Bank d.d.
Naime, grupacija Fantasyland je u prosincu 2013.-te godine, neposredno prije dostavljanja ponuda tada zainteresiranih kupaca za kupnju 99% dionica HPB d.d. kojih su 99%-tni vlasnici bili tadašnji Hrvatski fond za privatizaciju i Hrvatska pošta d.d., stavila zabilježbu na upravnu zgradu Hrvatske poštanske banke na adresi Jurišićeva ulica 4 u centru Zagreba kao jedno od osiguranja za naplatu spora vrijednog 658,8 milijuna kuna. Erste&Steiermärkische Bank d.d., a koja je prije objave natječaja iskazala zainteresiranost za kupnju HPB-a za iznos od 135 milijuna EUR-a, dostavila je tadašnjoj Vladi RH pod vodstvom Zorana Milanovića umanjenu ponudu za kupnju 99% dionica HPB d.d. za iznos od 103,5 milijuna EUR-a, i to uz uvjet izdavanja garancije Vlade RH za sudske sporove protiv HPB-a koji tada (2013-te godine) protivno zakonu i propisanim procedurama nisu bili iskazani u financijskim izvješćima HPB-a.
Tadašnji predsjednik Vlade RH Zoran Milanović odbio je uvjetovanu ponudu Erste&Steiermärkische Bank d.d., a ostanak HPB-a u državnom vlasništvu imao je višestruke pozitivne učinke po državu i njenu financijsku stabilnost. Time je HPB-u između ostalog omogućeno pripajanje Jadranske banke a potom i preuzimanje Sberbank za iznos od 71 milijun kuna čime je Hrvatska poštanska banka nastavila još 2006. godine započeto strateško širenje na hrvatskom bankarskom tržištu, a što je između ostalog, kako su mediji već prenijeli, spriječilo štetu i izdatke po državni proračun u iznosu 8 milijardi kuna.
Prije više od 6 godina, dana 17.01.2018. godine na aktualnom satu Hrvatskog sabora Goran Marić je kao tadašnji predsjednik Upravnog vijeća CERP-a i ministar u Ministarstvu državne imovine istaknuo kako su u tijeku kazneni postupci bez čijeg epiloga nije moguće znati sudbinu projekta Fantasyland Šmidhen, a nakon čega je 30. svibnja 2018. godine donesena državnoodvjetnička odluka kojom su sve kaznene prijave HFP-a protiv Slavena Čolaka i grupacije Fantasyland odbačene kao neosnovane.
Epilog kaznenih postupaka sada je poznat, a daje se naslutiti i sudbina projekta Fantasyland te i konačni epilog postupaka radi naknade štete protiv države koja već sada premašuje iznos od 1,6 milijardi EUR-a.
Kako su mediji već i ranije izvijestili, grupacija Fantasyland je 2019-te godine je na prijedlog tadašnjeg ministra u Ministarstvu državne imovine i predsjednika Upravnog vijeća CERP-a Gorana Marića dostavila prijedlog nagodbe po tužbenim zahtjevima protiv HFP-a, AUDIO, CERP-a kao pravnog slijednika HFP-a i AUDIO te Republike Hrvatske.
No do sklapanja nagodbe nije došlo što je rezultiralo i novim tužbama protiv CERP-a i Republike Hrvatske zbog nezakonitog postupanja HFP-a i njegovih pravnih slijednika (AUDIO i CERP) po čijim je lažnim prijavama Državno odvjetništvo protivno zakonu više od 8 godina vodilo istragu i kriminalističko istraživanje nad Slavenom Čolakom i društvima Fantazija projekt d.o.o. i dr. te njihovim odgovornim osobama, zbog nezakonitog postupanja CERP-a i svih nadležnih i CERP-u nadređenih tijela i institucija (DUUDI, Ministarstvo državne imovine, Vlade RH,…) koji su se bez ikakve zakonske i pravne osnove tijekom razdoblja listopad 2013.g. – 2021.g. pisanim putem proglasili nenadležnim za postupanje po ugovoru o pravu građenja i rješavanju formalno-pravnih pitanja neophodnih za realizaciju projekta, itd.
Kako je 2023. godine donesena i presuda u predmetu USKOK-a tzv. “HPB BANKOMAT” koji je nakon više od 14 godina trajanja okončan oslobađajućom presudom za sve optužene u tom predmetu, i više je nego realno očekivati i nove tužbe protiv HFP-a, AUDIO, CERP-a, HPB-a i Republike Hrvatske, a što će zasigurno prouzročiti i daljnje enormne troškove po HPB d.d. i državni proračun.
Sinčić i Beljak o tužbama protiv države većim od 1.6 milijardi eura
Saborski zastupnik Krešo Beljak na N1 televiziji komentirao je otvoreno pismo koje je u prosincu 2022. godine poslao premijeru Andreju Plenkoviću. U pismu je naveo i problem za koji je rekao da dugo traje, a da javnost o njemu malo zna. Za N1 je objasnio o čemu se radi. Riječ je o događaju koji je počeo još 2009. godine, kad je bio gradonačelnik Samobora.
“Samobor je nekad imao kupalište koje je ušlo u proces rušenja, traženja investitora i izgradnje modernog aquaparka. Investicija je trebala biti vrijedna oko 300 milijuna eura, tada 2009. godine. Riječ je bila o kombinaciji domaćih i stranih investitora. Ja sam razgovarao s najmanje dva investitora, ruskim i španjolskim i cijelo vrijeme mi je bilo sumnjivo što se događa, i zbog cifri koje su ogromne i situacije koja se sumnjivo otezala”, rekao je Beljak.
Kaže da je bio skeptičan, ali da su hrvatske institucije već 2010. godine pokrenule istražne radnje protiv investitora i zaustavile projekt.
“Nisam znao što se događa. Vjerujući institucijama, očekivao sam da će sud dati svoj pravorijek i da od projekta neće biti ništa. Međutim, stvari su se 2010. godine zakomplicirale. DORH i Fond za privatizaciju podnijeli su mnogobrojne prijave protiv investitora, koje su završile jednom rečenicom 2018. godine, nakon više od 8 godina, koja kaže da nije utvrđeno postojanje kaznenog djela ni protiv grupacije ni protiv odgovornih osoba”, rekao je Beljak.
“Nakon toga, investitori kontaktiraju mene, mole me da pokušamo urgirati kod tadašnjeg ministra državne imovina, Gorana Marića i premijera Andreja Plenkovića da se to pitanje riješi jer su oni u pravu. Angažirali su odvjetnike i traže izgubljenu dobit, tražili su sastanak da se to riješi.
Nakon toga su i Marić i Plenković njih pozvali da pokušaju dogovoriti nagodbu. Šteta je tada bila više od dvije milijarde kuna. Pitao sam Plenkovića što misli poduzeti. Pitao sam Marića je li upoznat s problemom, rekao je da jest, da Hrvatska to gubi i da moramo na nagodbu.
Hrvatska, Plenković i Marić, predložili su da se ide u nagodbu kad je privatni investitor predložio nagodbu, a bili su spremni otpustiti 50 posto svih potraživanja i uvjet je bio da im se dopusti da nastave projekt jer im u interesu nije bilo izvući novac nego nastaviti projekt. Nakon toga se nije dogodilo ništa.
Da stvar bude kompliciranija, iz Vlade ne da nisu pristali na nagodbu, nego se više nisu javljali. Nakon toga, privatni investitor podiže tužbe, njih ukupno 14, Vlada ne reagira, a u međuvremenu je to svakodnevno 10-ak milijuna eura veća šteta za Hrvatsku. Taj problem neće nestati”, upozorio je Beljak.
Gostovanje Krešo Beljak na N1 tv možete pogledati OVDJE
Maxportal je prenio i video zapis sa sjednice Gradskog vijeća Grada Samobora na kojoj je gradonačelnik Samobora i saborski zastupnik Krešo Beljak upoznao članove Gradskog vijeća o statusu projekta Šmidhen i sudskih sporova koji su pokrenuti protiv države zbog protupravnog onemogućavanja realizacije projekta Fantasyland Šmidhen. Vezano uz sudske sporove protiv države, gradonačelnik Beljak je članovima Gradskog vijeću Samobora ispričao da je primio obavijest tadašnjeg ministra Gorana Marića da će država, ispričao je Beljak, izgubiti sporove i nagoditi se.
Video je objavio na društvenim mrežama:
“Država će proces izgubiti. Mi tražimo nagodbu s ljudima koje je država zakinula,… najvjerojatnije ćemo morati pristati na nagodbu i isplatiti nekoliko stotina milijuna kuna poreznih obveznika“, prenosi Beljak vijećnicima Samobora izjavu ministra u Ministarstvu državne imovine Gorana Marića koji je u razdoblju 2016.g. – 2019. godine obnašao i dužnost predsjednika Upravnog vijeća CERP-a.
U nastavku Beljak iznosi svoje nimalo nježne opservacije o vladajućoj stranci i prozvao neodgovorne obnašatelje dužnosti u državnim tijelima i institucijama koji su onemogućili realizaciju projekta Fantasyland ŠMIDHEN nazivajući ih štakorima koji su uništili Hrvatsku.
“Simbolično, na prostoru nekadašnjeg Šmidhena navodno se pojavila najezda štakora. Ti su u štakori upropastili Hrvatsku više nego Srbi, Turci, Mađari ili Venecijanci zajedno.
Usprkos svemu, Hrvati i Hrvatska su na ovaj ili onaj način uspjeli opstati, naše nacionalno biće uspjelo je opstati više od tisuću godina. A kad smo dočekali toliko željenu samostalnu državu, umjesto političara, na vlast su došli štakori koji su nas u 25 godina uspjeli pozicionirati na posljednje mjesto u Europi“, na simboličan način izlagao je gradonačelnik Beljak pred Gradskim vijećem Grada Samobora te napisao i na Facebooku.
Maxportal je već objavio tonski zapis i stenogram službenog sastanka održanog dana 08.01.2019.g. u Ministarstvu državne imovine na kojem su predstavnici CERP-a i Republike Hrvatske zatražili od grupacije Fantasyland dostavljanje prijedloga nagodbe u sporovima protiv CERP-a i Republike Hrvatske.
Ivan Vilibor Sinčić, najoštrije je prozvao DORH i tužiteljicu Sani Ljubičić protiv koje je podneseno čak 13 kaznenih prijava kojima joj se stavljaju na teret brojne zlouporabe počinjene pri obnašanju službene dužnosti u predmetu tzv. “HPB Bankomat”. I u fazi istrage, i pred optužnim vijećem, i pred raspravnim vijećem.
Krivotvorenje službene dokumentacije, lažno iskazivanje pred sudskim vijećem, ovjeravanje neistinitog sadržaja, skrivanje dokumentacije iz istražnih radnji, samo su neke od prijavljenih zlouporaba i nezakonitosti koje su predmetom kaznenih prijava koje su od strane Slavena Čolaka kao prijavitelja podnesene protiv bivše zamjenice ravnatelja USKOK-a Sani Ljubičić.
Sinčić je u svom javnom istupu prozvao DORH i za nezakonito vođenje istrage koja je protiv grupacije Fantasyland i njenih odgovornih osoba protivno zakonu potrajala više od 8,5 godina, a koja istraga je pokrenuta još 2010.g. po lažnim prijavama Hrvatskog fonda za privatizaciju i njegovog tadašnjeg predsjednika Vedrana Duvnjaka koji je istovremeno tijekom tog razdoblja 2010.g. – 2011.g. obnašao i dužnost predsjednika NO HPB d.d. koja se tada (2010.g. – 2011.g.) nalazila u 99% vlasništvu HFP-a i Hrvatske pošte.
U nastavku objavljujemo kratki sažetak izjava odvjetnika Jadranke Sloković, Mate Matića, Branka Šerića i dr. nakon što je optužno vijeće Županijskog suda u Zagrebu još davne 2011. godine vratilo optužnicu USKOK-a u predmetu tzv. „HPB Bankomat“ koju je podnijela tadašnja zamjenica ravnatelja USKOK-a Sani Ljubičić, a nakon čega je optužnica tzv. „HPB Bankomat“ 2012. godine i odbačena od strane sudskog vijeća Županijskog suda u Zagrebu kojim je predsjedao tadašnji predsjednik suda Ivan Turudić, sada glavni državni odvjetnik Republike Hrvatske.
>>> Još jedna blamaža DORH-a: “Najveći promašaj koji sam vidjela u 40 godina karijere”
Objavljujemo i izjave odvjetnice Jadranke Sloković te odvjetnika Darka Maržića i dr. 13 godina kasnije, nakon što je Županijski sud u Zagrebu dana 04. svibnja 2023. godine donio oslobađajuću presudu za sve optužene u predmetu USKOK-a tzv. „HPB Bankomat“.
Objavljujemo i prilog u emisiji RTL televizije „Stanje nacije“ vezano uz predmet USKOK-a tzv. „HPB Bankomat“ i stanje hrvatskog pravosuđa.
Objavljujemo i izjave Ivana Vilibora Sinčića te Kreše Beljaka, bivšeg gradonačelnika Samobora i saborskog zastupnika vezano uz projekt Fantasyland.
Gledajte, poslušajte i čitajte svakodnevno na Maxportalu.
