Od 2016. godine – otkako se provodi istraživanje CroElecto – nije zabilježeno ono što je zabilježilo ovomjesečno istraživanje: Bernardićev SDP je rejtingom nadvisio Plenkovićev HDZ.
Da su iduće nedjelje izbori za Hrvatski sabor u cijeloj Hrvatskoj kao jednoj izbornoj jedinici za SDP bi glasalo 23,32%, a za vladajući i više od pola desetljeća prvi po anketama HDZ 21,20%. HDZ-ovim biračima postavljeno je i pitanje jesu li zadovoljni Plenkovićevim vođenjem stranke.
Iako je 50,56% HDZ-ovih birača odbilo odgovoriti na pitanje, nezadovoljstvo Plenkovićem iskazalo je 28,89%, dok je samo 20,56% izrazilo zadovoljstvo smjerom u kojem Plenković vodi HDZ.
Za listu Mislava Kolakušića ovoga bi mjeseca glasalo više ljudi nego za Živi zid. Kolakušić bi računao na 2,94%, a Živi zid na 2,83%. Neovisni za Hrvatsku zabilježili su 2,71%.
Drugim riječima, da su iduće nedjelje izbori, u Saboru bi sjedili SDP, HDZ i nacionalne manjine jer treća, četvrta i peta stranka zajedno nemaju ni 10%.
Neodlučnih ispitanika je čak 27,68%, a stranke sa značajnim postotkom još su HKS (2,12), Most, koji je potonuo na ispod 2% (1,88%) i stranka Ivana Pernara (1,06%).
Preostale brojne stranke i nezavisne liste, uključujući GLAS i IDS (po 0,94%) ne prelaze jednopostotnu marginu.
Oleg Butković najpozitivnije je doživljen ministar u Vladi (6,53%), a nakon njega najviše preferencija zabilježili su: Gabrijela Žalac (2,69%), Tomislav Tolušić (2,50%), Zdravko Marić (2,40%) te Darko Horvat (2,11%).
Vrijedi napomenuti kako su ove niske postotke ministri, osim Butkovića, uglavnom zabilježili u svojim zavičajima, dok gotovo 80% ispitanika nije imalo namjeru pozitivno izdvojiti jednoga ministra.
Negativne ministre predvodi Marko Pavić (8,07%), a smjesta iza njega je Nada Murganić (7,78%). Milan Kujundžić (3,36%), Blaženka Divjak (3,27%) i Nina Obuljen-Koržinek (2,11%) kompletiraju popis pet negativaca među ministrima iz kojega su, uslijed podnesenih ostavki, naknadno izbačeni Lovro Kuščević te Goran Marić.
NAPOMENA:
Istraživanje je provedeno 8.7. – 15.7. na reprezentativnom uzorku od 1041 ispitanika stratificiranom po administrativnoj podjeli Republike Hrvatske na županije i njihove strukture te dodatno mjerenom po društvenim i demografskim značajkama (starost, stupanj obrazovanja, radni odnos, spol) uz brojidbenu pogrješku uzorka +/-3% (SP 95)
M. Marković/Foto:pxll
