Bivši komandant Drinskog korpusa Vojske Republike Srpske (VRS) Radislav Krstić, koji je osuđen na 35 godina zatvora zbog pomaganja genocida u Srebrenici, tražio je od Međunarodnog mehanizma za kaznene sudove (MMKS) prijevremeno puštanje na slobodu.
Uz zahtjev, kojeg je podnio u siječnju 2024. godine, naknadno je dodao i pismo koje je napisao ulipnju 2024. godine, nakon što je usvojena Rezolucija o danu sjećanja na genocid u Srebrenici u Generalnoj skupštini Ujedinjenih naroda, javlja Klix.ba.
Krstić je, kako kaže službeni dokument iz MMKS, tražio da se javno objavi njegovo pismo u kojem je još jednom preuzeo odgovornost za svoju ulogu u izvršenju genocida u Srebrenici.
Na samom početku pisma, Krstić se referirao na usvajanje Rezolucije genocidu u Srebrenici u Generalnoj skupštini UN-a.
“Za ovu rezoluciju glasala je većina zemalja na svijetu, za ovu Rezoluciju glasam i ja, iako nemam pravo glasa. Nemam pravo glasa jer se u ovoj Rezoluciji spominje i moje ime. Moje ime se spominje jer sam pomagao i podržao genocid.
‘Ne tražim oprost ni opravdanje‘
Moje ime se spominje jer sam počinio kazneno djelo nezamislivo i neoprostivo. Ne tražim oprost, ne tražim opravdanje, ne tražim razumijevanje jer znam da ga ne mogu i ne trebam dobiti”, piše Krstić.
Kaže i da “svakog trenutka i svakog dana” misli na žrtve genocida u Srebrenici, ali i da zna da “majka i sestra nevino stradalog neće povjerovati da su ove riječi iskrene”, te da njegove riječi “ne mogu ublažiti bol i umanjiti patnju koja nikad neće nestati.”
“Ja to i ne očekujem niti imam pravo to tražiti i moliti. Volio bih da moje riječi pročitaju i razumiju mladi koji danas žive na prostorima gdje je nekada bila zemlja koja se zvala Jugoslavija. Volio bih da ljudi koji će zajedno živjeti na tim prostorima, kada mene ne bude, ako do njih nekim čudom dođu moje riječi, da zastanu i pomisle – nikad više. Nikad više rat, nikad više smrt zbog toga što je neko druge vjere, druge nacije ili drugačijeg uvjerenja, nikad više genocid”, napisao je ovaj osuđeni ratni zločinac.
Dodao je da “genocid ne mogu počiniti narodi” i da “ne postoje genocidni narodi”, već da su genocid počinili pojedinci, među kojima je i on.
Pri tome je još jednom istakao da “prihvata presude” Tribunala, te je u nastavku pisma opisao zbog čega sve osjeća odgovornost, uključujući one za genocid, udruženi zločinački poduhvat i zločine protiv čovječnosti.
Dalje je naveo da pismo upućuje predsjednici MMKS da mu “nakon 26 godina, četiri zemlje i sedam zatvora” odobri prijevremeni izlazak na slobodu.
“Poštovana predsjednica će donijeti svoju odluku, uvjeren sam na osnovu prava, pravde i zakona. Tu odluku, kakva god bude, kao i uvijek do sada, prihvatit ću bespogovorno, kao izraz prava i pravde”, piše Krstić.
Tražio javnu objavu pisma
Istakao je da odluka može biti pozitivna ili negativna, rekavši kako bi mogla biti negativna “zbog teškog kaznenmog djela koje se ne oprašta.”
“Međutim, kakva god odluka bude, molim da se ovo moje pismo javno objavi, da moje riječi čuje što više ljudi u zemlji iz koje sam, da možda moje riječi bar nekog podstaknu da razmisli o strašnom zločinu u kome sam sudjelovao, o kazni koja je uslijedila, o dubokom, bolnom, ali zakašnjelom kajanju s kojim živim već decenijama”, stoji u Krstićevom pismu.
“Ako to dopuste obitelji žrtava, želio bih se još jednom u životu naći u Potočarima, da se poklonim žrtvama i zamolim za oprost”, napisao je Radislav Krstić (na fotografiji iz 2004. godine)
Na samom kraju, osuđeni ratni zločinac je također izrazio želju da posjeti Potočare.
“Ako doživim, ako jednog dana budem pušten, ako se s tim suglasi predsjednica Mehanizma, ako to dopuste obitelji žrtava, želio bih se još jednom u životu naći u Potočarima, da se poklonim žrtvama i zamolim za oprost”, napisao je Krstić
Podsjetimo, Krstić je u Haškom tribunalu 2004. osuđen na 35 godina zatvora zbog pomaganja i podržavanja genocida u Srebrenici.
Krajem te godine je upućen na izdržavanje kazne u Veliku Britaniju, ali je tamo bio napadnut u zatvoru, nakon čega je vraćen u Haag, a potom upućen u Poljsku da odsluži ostatak kazne. U više navrata mu je odbijen zahtjev za prijevremeno puštanje na slobodu.
M. Marković/Foto: Wiki
