Hoće li Hrvatska isplatiti MOL-u više od 1,8 milijardi kuna odštete nakon izgubljene međunarodne arbitraže? Zašto se to događa ako je u presudi Ivi Sanaderu potvrđeno da su ugovori o INI sklopljeni na temelju koruptivnih djela? Je li bitka za INU izgubljena, ili tek počinje?
Govoreći o tome hoće li 1,8 mlrd. kuna odštete plus kamate biti isplaćeno MOL-u Damir Habijan (HDZ), potpredsjednik Antikorupcijskog vijeća, kazao je da se radi o 235 mil. USD. Spomenuo je da je ministar gospodarstva Davor Filipović kazao da će se taj novac isplatiti u skladu s arbitražnim pravorijekom. Dodao je da je novac za to osiguran rebalansom proračuna.
Budući da je Vrhovni sud RH potvrdio presudu Županijskog suda u Zagrebu da je ugovor između vlade u vrijeme Ive Sanadera i MOL-a sklopljen na koruptivan način, Habijan je potom nastojao objasniti da nije bio predmet utvrđivanja ništetnosti samog ugovora, odnosno izmjena i dopuna međudioničarskog ugovora.
– Prema tome utjecaj kazneno pravne stvari na građansko pravnu stvar ne možemo govoriti tako. Druga stvar koja je bitna je arbitražna klauzula iz 2003. godine koja vrlo jasno kaže da je nadležnost u Ženevi, Prema tome nema nadležnosti hrvatskih pravosudnih tijela, kazao je Habijan.
Nikola Grmoja (Most), predsjednik Antikorupcijskog vijeća, napomenuo je da nije pravni stručnjak i da postoje različita pravna mišljenja pa ne bi komentirao treba li Hrvatska platiti 1,8 mlrd. kuna odštete.
– Ono što je sigurno je da mi na temelju pravomoćne presude Vrhovnog suda sigurno možemo kao država pokrenuti određene postupke bez obzira na ovu arbitražnu klauzulu iz vremena vlade Ivice Račana, kazao je.
Smatra da je vrlo bitno kakav stav zauzima Vlada.
– Nemam povjerenja u ovu Vladu da ona štiti hrvatske nacionalne interese. Imali smo i svjedočenja na Antikorupcijskom vijeću, gdje su članovi Uprave Ine, Nadzornog odbora, govorili da im je bivši ministar Ćorić sugerirao da zatvore oči, prešute činjenicu, da će se zatvoriti Sisačka rafinerija kako bismo od Mađarske dobili zeleno svjetlo za ulazak u Schengen i OECD.
U šengenski prostor smo ušli, a u OECD još nismo. Promatrao bih to sve u kontekstu i pravnih mišljenja, ali i onoga što Vlada poduzima. Mislim da se hrvatska država petlja svugdje, kazao je među ostalim Grmoja.
Inom danas šefuje Budimpešta, a ovdje se nalozi samo izvršavaju, kazao je Davor Štern, stručnjak za energetiku. Osvrnuvši se na 1,8 mlrd. kuna koje Hrvatska kao odštetu treba platiti, rekao je da je puno manje nego da se nastavilo s realizacijom ugovora o plinskom poslovanju.
Istaknuo je da bi Hrvatska morala platiti više od 10 mlrd. kuna da se kojim slučajem taj ugovor realizirao i da ga vlada Jadranke Kosor nije prekinula.
R.I: /Foto: hrt
