Stipe Petrina: “Mi smo šampioni, pobijedili smo naciste i prevarante!”
Stipe Petrina (61), primoštenski načelnik u trećem mandatu, zasićen lokalnom politikom u kojoj je postigao svoj maksimum, ambiciozno je zacrtao postati dio nacionalnog parlamenta, pa koliko košta da košta. Nema te cijene koju Petrina na tom putu nije spreman platiti.
Stanovnici Šibenika i Primoštena Petrinu pamte po prostačkim istupima i napadima na lokalne suce i sutkinje, ali i prema ministrima i predsjednici Vlade, još jednom je pokazao zašto je on zapravo, kako bi u Dalmaciji rekli, redikul koji glumi klauna, odnosno, komunist koji glumi demokrata.
Petrina je je u Primoštenu, 1954., srednju tehničku školi koju u Zagrebu završio je 1974., da bi se dvije godine kasnije (1976.) otisnuo na more. Radio je kao pomorac do 1990. , ploveći s domaćim i stranim brodarskim kompanijama. S demokratskim promjenama vraća se kući, javlja se kao dragovoljac u Domovinski rat, gdje stječe status invalida i 1995. vojnu mirovinu.
Petrina je već nekoliko puta izlazio na parlamentarne izbore i nikada nije uspio. Osvajao je manje glasova čak i od Ive Josipovića. A onda su priklonio MOSTU-u. Nejasno kako se uopće uvukao u MOST?
“Povijest bolesti” u odnosima Petrina- Petrov datira od vremena kad je metkovski gradonačelnik počeo okupljati nezavisne liste i propustio, prije svih, poziv uputiti primoštenskom kolegi. Koji je, kako je često isticao Petrina, inaugurirao nezavisnu opciju kao djelotvoran i samosvojan modus operandi u politici. I onda se pojavi nekakav Petrov, a Petrinu, rodonačelnika nezavisnih, i ne poziva na razgovor.
U to doba Petrina je za Petrova tvrdio kako je projekt HDZ-a, njihov “trojanac” ubačen u politički prostor voljom i logistikom HDZ-a ne bi li im pokupio nešto glasova po izbornim jedinicama koji će se D’Hontovom metodom preliti „zajedničarima“.
“Mufljuz, tipični pulen Barba Luke, starog udbaša”, govorio je Petrina svom tadašnjem konkurentu Petrovu.
U rekordno kratkom vremenu radikalno je promijenio mišljenje i pragmatično se priklonio MOSTU-u pred parlamentarne izbore. Pružio je ruku Petrovu i odjednom je prepun simpatija prema njemu jer je shvatio da je svojim Mostom stvorio pravu frontu prema dvije vodeće koalicije u državi.
– Od samog početka gajio sam simpatiju prema Boži Petrovu, a ona je bila poljuljana kada je krenuo s okupljanjem nezavisnih kandidata. Posumnjao sam da je možda riječ o režimskom igraču kojemu je cilj stvaranje opcije koja će pridobiti dva do tri posto glasača i koja bi služila isključivo razbijanju stvarnih alternativa. To sam već nekoliko puta doživio u svojoj izbornoj jedinici- pravdao se Petrina nakon što se ponizno poklonio Petrovu.
Stipe Petrina dosad je bio agresivan lokalni igrač koji je u politici funkcionirao po svojim pravilima. Nametnuo se prije desetak godina kao politički faktor osebujnom, često vulgarnom retorikom koja je redovito ciljala u glavu sustava, bez imalo pardona. Koliko god mu je to kod građana sklonih poštivanju određenih civilizacijskih standarda u javnoj komunikaciji bila mana zbog koje je kod njih izazivao odium, kod dijela puka slovio je kao junak. Kao Vojisav Šešelj u Srbiji
Petrina se suprostavio HRT-u i pokazao Primoštencima da ne moraju plaćati TV pretplatu; nije dopustio Šibenskom vodovodu i odvodnji, u kojem i Primošten ima udjele, da u njegovoj općini glumi gazdu i radi što hoće, prozivajući ih javno za nezakonito i kriminalno ponašanje.
Sukobio se s HEP-om zbog HEP-ova neplaćanja služnosti na općinskom zemljištu. Primoštenci su, predvođeni svojim načelnikom, ispilali drvene stupove dalekovoda, a Petrina je cijelu situaciju ironično komentirao tvrdnjom da su se u stupove zaletjeli kljunati reptili i presjekli ih.
– Ako HEP-u ne platite, oni vam isključe struju. Ako vi isključite njihovu struju jer vam ne plaćaju služnost zemljištem, oni vam naprde optužnicu za zlouporabu položaja i ovlasti, – slikovito je objašnjavao Petrina. Imponirao je svojim sumještanima drskošću, spremnošću da se mala Općina suprostavi velikoj i moćnoj Elektroprivredi.
Petrina je preimenovao i Ulicu dr. Franje Tuđmana u Primoštenu u njen raniji zemljopisni toponim – Mala Raduča. Tim činom kod štovatelja lika i djela prvog hrvatskog predsjednika izazvao je bijes, a na upite zašto to čini, hladno je uzvratio: “Franjo Tuđman je privatizacijskom pljačkom osiromašio hrvatski narod i nanio mu najveću štetu pa nije zavrijedio ulicu u Primoštenu.”
Svađao se javno poput kakva kočijaša i sa sucima i odvjetnicima, policijom i DORH-om, dužnosnicima HDZ-a i SDP-a, manirom huligana a ne ozbiljnog političara, koji, nota bene, pretendira biti relevantan faktor i na nacionalnoj razini.
“Hrvatska politika je kao septička jama, a u septičkiu jamu se ne može u finim cipelama”, odgovarao je Petrina svojim kritičarima. Hoće li se promijeniti ulaskom u Sabor ili će biti pokazati da i Hrvatska ima svog Vojislava Šešelja.
Pogledajte Vojislava Šešelja i usporedite sa Stipom Petrinom.
Bitnih razlika nema. I Petrina i Šešelj svjesno, planirano i s ciljem da uvrijede, izgovaraju i pišu prostote i psovke. Samo što je Šešelj u Haagu, a Petrina u Saboru.
M. Marković/foto:portaloko
