Novi Zakon o grobljima, koji je pušten u javno savjetovanje, predviđa uklanjanje spomenika koji veličaju srpsku agresiju na Hrvatsku te bi oni trebali biti uklonjeni u roku od 30 dana od njegova stupanja na snagu
Također, predviđeno je uklanjanje spomenika koji vrijeđaju vjerske, moralne ili nacionalne osjećaje, a ako sami korisnici grobnih mjesta ne učine to u zakonskom roku, bili bi uklonjeni putem trećih osoba. mAko vlasnik groba, na kojem se nalazi takav spomenik, ne ukloni ga, prijeti mu i kazna od 1000 do 5000 eura.
Zakon je u savjetovanje pustilo Ministarstvo prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine te sporne nadgrobne spomenike može prijaviti bilo tko, a predviđeno je uvođenje povjerenstava na razini županija i ona bi, ako je to potrebno, davala mišljenje o njihovoj prikladnosti.
Kako ne bi došlo do revizionizma, neće se moći prijaviti nijedan spomenik postavljen prije 30. svibnja 1990. godine.
Nema uklanjanja partizanskih spomenika
Postojeći zakon donesen je u veljači 1998. godine, a predvidio je da ‘natpisi na grobovima i grobnicama ne smiju vrijeđati ničije nacionalne, vjerske ili moralne osjećaje, niti na bilo koji način povrijediti uspomenu na pokojnika’.
Međutim zakon ne sadržava prijelazne odredbe koje bi uredile postupanje s natpisima koji su na grobovima i grobnicama bili postavljeni prije 21. veljače 1998. godine, a među njima velik je broj onih u Slavoniji i Baranji iz perioda okupacije 1991.-1995. te u hrvatskom Podunavlju i onih iz razdoblja Prijelazne uprave Ujedinjenih naroda za istočnu Slavoniju (UNTAES) sve do 15. siječnja 1998. godine.
Ovako je ministarstvo obrazložilo zašto uopće treba donijeti novi zakon.
” I danas se na hrvatskim grobljima susreću grobovi i grobnice pripadnika agresorskih i okupatorskih vojnih i paravojnih postrojbi zaostali iz vremena kada su dijelovi državnog teritorija više godina bili pod okupacijom srpskih agresora (1991.-1995.), a u hrvatskom Podunavlju i pod Prijelaznom upravom Ujedinjenih naroda za istočnu Slavoniju sve do 15. siječnja 1998.
Nadgrobni natpisi-poruke i njima pripadajuće aplikacije na pojedinim grobovima i grobnicama tih pokojnika očito su i nedvojbeno protivni članku 11. stavku 4. Zakonu o grobljima. Štoviše, protivni su i Ustavu Republike Hrvatske.
Naime, zbog svoje militantnosti te poticanja mještana i šire javnosti na prihvaćanje ideologije i ciljeva oružane agresije na Hrvatsku, sporni nadgrobni spomenici i natpisi na njima protivni su i poštivanju prava čovjeka, i mirotvorstvu, i vladavini prava kao najvišim vrednotama ustavnog poretka Republike Hrvatske a u sadržajnom smislu često predstavljaju poricanje hrvatske države te veličanje velikosrpstva. Opisani nadgrobni natpisi-poruke te pripadajuća grobna ikonografija i simbolika opterećuju hrvatsko društvo već godinama.”
Jedan od takvih bio je mauzolej Vukašina Šoškočanina, vođe srpskih terorista u Borovu Selu i čovjeka koji je odigrao značajnu ulogu u masakru 12 hrvatskih policajaca 2. svibnja 1991. godine.
Ploču koja ga je veličala i isticala da se radi o srpskoj zemlji je nepoznati netko maknuo u studenomprošle godine. Međutim, kako tumače u Ministarstvu, zakon će se odnositi i na mauzolej koji bi trebao biti maknut kada stupi na snagu. Prema podacima braniteljskih udruga, takvih spomenika ima oko četrdeset.
Ustaški i partizanski spomenici ostaju
Nakon odluke o micanju, korisnik grobnog mjesta je dužan ukloniti napis, a ako to ne učini, “uklonit će se putem trećih osoba”. Kazna za nepostupanje po odluci o micanju spornih napisa je od 1.000 do 5.000 eura.
Zanimljivo je da Vlada želi izbjeći da pod odredbama ovog zakona netko može prijaviti da mu vrijeđa osjećaje ustaški, domobranski, partizanski spomenik ili neki drugi dignut prije 1990. godine.
“Zakonom bi se propisalo da se spornima mogu smatrati samo spomenici podignuti nakon 30. svibnja 1990. kako se ne bi otvorio put širem povijesnom revizionizmu i daljnjim podjelama u društvu”, stoji u obrazloženju zakona.
Produbljenje grobova
Osim spomenutog, novi zakon predviđa da se posmrtni ostaci mogu dublje spustiti nakon proteka 10 godina od ukopa za grob i 20 godina za grobnicu, ali pritom moraju biti ostvareni i drugi uvjeti, primjerice da se tijelo u dovoljnoj mjeri razgradilo. Naravno, odnosi se to na grobna mjesta na kojima je tehnički moguće pokopati umrlu osobu bez otvaranja groba u mirovanju.
Predviđen je i kraći period za mogućnost premještanje groblja – ako je to potrebno – na 30 godina, umjesto dosadašnjih 100 godina, no ako je to potrebno radi izgradnje građevine ili izvođenja radova u interesu Republike Hrvatske, groblje se može premjestiti i za 10 godina.
Također, jedinice lokalne samouprave moći će propisati gdje je na njihovu području dozvoljeno prosipati pepeo kremirane osobe te će groblja morati imati detaljno propisane grobne očevidnike i registre umrlih, a oni će biti dostupni javnosti, pa i djelomično javno objavljeni.
M.M. /Foto: pxll
