Što bi Kolinda radila na čelu NATO-a i koliku bi plaću imala

Vijest o Kolindi Grabar Kitarović kao favoritkinji za dužnost glavne tajnice NATO-a premrežila je svjetske medije pa se tako čitatelji od Kine do SAD-a informiraju o njezinim prednostima u odnosu na potencijalne protukandidatkinje.

Nakon što je relevantni i pouzdani portal Politico objavio da se Jensu Stoltenbergu na čelu Sjevernoatlantskog saveza prvi put u 72-godišnjoj povijesti ove međunarodne vojne organizacije traži nasljednica, po mogućnosti iz istočne Europe, te da Grabar Kitarović ima ‘impresivnu biografiju’, priča je postala ozbiljna.

Premijer Plenković i predsjednik Zoran Milanović, unatoč početnom iznenađenju, odmah su pozdravili mogućnost postavljanja Kolinde Grabar Kitarović za kormilo NATO-a u Bruxellesu.

Glavnog tajnika NATO-a izabiru države članice na početno razdoblje od četiri godine, s time da najviše utjecaja imaju SAD, Njemačka, Britanija i Francuska. U pravilu, za izbor je presudno zeleno svjetlo SAD-a. Američki generali i admirali također se u pravilu postavljaju na najvišu vojnu dužnost u NATO-u, funkciju vrhovnog zapovjednika za Europu, pa je civilna funkcija glavnog tajnika ‘prepuštena’ Europljanima.

Kao ostale potencijalne kandidatkinje zasad se, podsjetimo, prvenstveno spominju bivša litavska predsjednica Dalia Grybauskaitė i aktualna predsjednica Estonije Kersti Kaljulaid, no popis mogućih pretendenata na visoku međunarodnu funkciju uključuje još nekoliko poznatih imena.

Kao kandidati iz drugog plana spominju se bivša britanska premijerka Theresa May i njezin savjetnik za nacionalnu sigurnost, barun Mark Sedwill, bivša šefica europske diplomacije Federica Mogherini, bivši talijanski premijer Enrico Letta, aktualni nizozemski premijer Mark Rutt

e te belgijska ministrica vanjskih poslova Sophie Wilmès.

Nitko od navedenih nema radno iskustvo u NATO-u dok je Grabar Kitarović bila pomoćnica glavnog tajnika Saveza za javnu diplomaciju. No to nije jedina prednost hrvatske kandidatkinje.

Uz sva potrebna profesionalna postignuća i osobna nagnuća vojnim stvarima, Grabar Kitarović bliska je američkoj administraciji i predsjedniku Joeu Bidenu, a dobra je znanica i francuskog predsjednika Emmanuela Macrona. Indikativna je i njezina poruka da ‘nije iznenađena’ time što se spominje u ‘uglednom društvu za tu iznimno važnu dužnost’.

Grabar-Kitarović se, piše Politico, može pohvaliti najupečatljivijom karijeroma među potencijalnim budućim šefovima NATO-a. Obnašala je dužnost i hrvatske ministrice za Europu i ministrice vanjskih poslova. Imala je snažnu ulogu u uspješnim prijemu zemlje za članstvo u EU i NATO-u. Također je obnašala dužnost veleposlanika Hrvatske u SAD-u od 2008. do 2011., dajući joj snažne odnose u Washingtonu, koji će imati presudnu riječ u odluci NATO-a.

Kao suradnica na Institutu za politiku i politiku Američkog sveučilišta Grabar-Kitarović je ovog proljeća vodila seminar o budućnosti NATO-a koji bi mogao poslužiti kao audicija za vrhunski posao, u kojem je naglasila kako je vrijeme provela na terenu u Afganistanu tijekom boravka na mjestu pomoćnika glavnog tajnika.

Kao otegotne okolnosti u njezinoj kandidaturi zasad se javno spominju političko ‘desničarenje’ u gubitničkoj predsjedničkoj kampanji i činjenica da Hrvatska već ima svoju visoku predstavnicu na međunarodnoj političkoj sceni – Mariju Pejčinović Burić, aktualnu glavnu tajnicu Vijeća Europe.

No što bi Grabar Kitarović uopće radila na dužnosti glavne tajnice NATO-a?  Formalno, osoba na toj dužnosti ima trojaku ulogu, navodi Ministarstvo vanjskih i europskih poslova.

Prvo, glavni tajnik NATO-a predsjedatelj je Sjevernoatlantskog vijeća, najvažnijeg tijela za donošenje odluka u Savezu. Sastoji se od stalnih predstavnika država članica sa statusom veleposlanika koji se sastaju najmanje jednom tjedno, a odluke se donose jednoglasno. Vijeće se sastaje i na višim razinama, što uključuje ministre vanjskih poslova, ministre obrane ili čelnike država i vlada.

Drugo, glavni tajnik NATO-a predsjeda i Odborom za obrambeno planiranje i Skupinom za nuklearno planiranje, kao i Euroatlantskim partnerskim vijećem, Vijećem NATO-Rusija, Komisijom NATO-Ukrajina i Skupinom za mediteransku suradnju.

Treće, glavni tajnik NATO-a ujedno je glavni glasnogovornik Saveza koji u javnosti izražava zajedničke stavove zemalja članica o političkim pitanjima te naposljetku viši izvršni časnik Međunarodnog osoblja NATO-a, odgovoran za zapošljavanje osoblja, kao i za nadzor njihova rada.

Kolika je plaća

U predsjedničkoj kampanji 2015. godine tadašnja HDZ-ova kandidatkinja nije htjela otkriti kolika joj je bila plaća na funkciji pomoćnice u NATO-u.

“Još se uvijek držim naputaka NATO-a koji me obvezuju kao bivšu djelatnicu NATO-a kad mi je rečeno da se ti podaci ne iznose u javnost, a plaća je puno manja od 20 tisuća eura”, kazala je Grabar Kitarović na sučeljavanju s Ivom Josipovićem (SDP), a koji je tvrdio da plaće u NATO-u nisu tajna.

Krajem 2016. spekuliralo se da bi bivši britanski premijer David Cameron

mogao postati novi glavni tajnik  NATO-a, a list Independent izvijestio je da plaća za tu funkciju iznosi 220.000 funti godišnje (oko 21.000 eura ili 160.000 kuna mjesečno). Prema dokumentu s početka 2020., najviša plaća u NATO-u iznosila je 23.646 eura ili 178.000 kuna.

U studenom 2020. NATO je zatražio od članica više novca za rast plaća svojih djelatnika, sukladno dogovorenoj metodologiji, što su neke saveznice odbile, smatrajući to neprimjerenim u doba pandemije.

Međunarodno osoblje je savjetodavno i upravno tijelo koje podupire rad nacionalnih izaslanstava u glavnom sjedištu NATO-a na različitim razinama odbora. Ono slijedi odluke NATO-vih odbora i podupire postupak donošenja odluka konsenzusom. Sastavljeno je od zaposlenika iz zemalja članica koje izravno zapošljava NATO ili ih šalju njihove vlade.