U NEDAVNOJ debati koju je BBC emitirao(po cijelom svijetu), više od 87 posto publike glasovalo je da ne smatra da Katolička Crkva ima pozitivan učinak na svijet. Iako su branitelji Crkve bili nasuprot dvoje sjajnih retoričara ostaje činjenica da takvi rezultati zapravo predstavljaju promjenu mišljenja javnosti prema kršćanstvu, posebno Katoličkoj Crkvi.
Promjena je sljedeća; prije su nas smatrali dobrim, ali naivnim, danas nas sve više smatraju zlim. Posljedica toga je da naučavanje vjere i branjenje kršćanskih etičkih načela postaje sve teže.
Kako bismo odgovorili na taj izazov vjerujem da je nužno podsjetiti se do koje je mjere Katolička vjera zapravo pozitivna sila u svijetu. Isus nam je poručio: “Po njihovim ćete ih plodovima prepoznati”, čak i ljudi izvan Crkve cijene njezine plodove. Primjerice, 2007. godine poznati poduzetnik Robert Wilson, iako ateist, donirao je 22.5 milijuna dolara za potrebe obrazovanja kojeg vodi Crkva uz poruku “bez Rimokatoličke Crkve ne bi bilo ni zapadne civilizacije”. Potaknut Wilsonovim zapažanjem počeo sam zajedno sa ocem Marcusom Holdenom, svećenikom Ramsgatea i predavačem na Maryvaleu, prikupljati informacije o izvanrednim doprinosima katoličke kulture i katoličkih umova. Odlomci u nastavku pružaju primjer toga rada koji bi trebao biti od neprocjenjive važnosti za svakog tko se ikada zapitao; “Što je Crkva ikada učinila za nas?”
- Svijetlo i svemir
Po nalogu Pape Klementa IV. franjevac Roger Bacon je napisao svoje poznato djelo “Opus Maius”(1267.) kojim je uveliko pokrenuo razvoj optike u Latinskom svijetu. Prve naočale su izumljene u Italiji(oko 1300.), ta prva primjena leća dovelo je poslije do razvoja teleskopa i Lemaître i Einsteinmikroskopa. Mnogi znaju da je Galileo bio osuđen, ali zaboravljaju na neobične okolnosti u kojima se sve to dogodilo. Zaboravljaju i činjenicu da je Galileo umro u svom krevetu te da mu je kćer bila časna sestra.
Gregorijanski kalendar(1582.), kojeg danas koristi cijeli svijet, plod je rada katoličkih astronoma. Jedan od mnogih drugih plodova katoličkih astronoma je i razvoj astrofizike čiji je utemeljitelj otac Angelo Secchi. Posebno je značajno da je najvažniju teoriju moderne kozmologije, teoriju Velikog Praska omislio katolički svećenik, otac Georges Lemaitre. Tu činjenicu izuzetno rijetko spominje BBC ili knjige koje populariziraju znanost.
- Zemlja i priroda
Katolička civilizacije dala je značajan doprinos znanstvenim istraživanjima i mapiranju zemlje, neki od poznatijim katoličkih istraživača su; Marko Polo, princ Henry the Navigator, Bartolomej Dias, Crhistopher Columbus i Ferdinand Magellan. Daleko od toga da su ikada vjerovali da je zemlja ravna (crni mit kojeg su izmislili protivnici Crkve u 19. stoljeću), katolički svijet je napravio prve moderne znanstvene karte: Diogo Ribeiro- Padron Real(1527). Otac Nicolas Steno utemeljio je stratigrafiju, granu geologije koja proučava slojeve stijena. Jean-Baptiste Lamarck(umro 1829), francuski katolik, razvio je prvu teoriju evolucije, uključujući i bilježenje transmutacije vrsti i rodoslovnog stabla. Augustinski redovnik Gregor Mendel utemeljio je genetiku na temelju pažljivog istraživanja nasljednih osobina 29000 stabiljki graha.
3.Filozofija i teologija
Katoličanstvo smatra da je filozofija dobra sama po sebi i stoga je uvelike doprinijelo razvoju teologije, primjene razuma na ono što je otkriveno natprirodnim silama. Veliki katolički filozofi su; Sv. Augustin(430), Sv. Toma Akvinški (1274), Sv. Anselm(1109), blaženi Ivan Duns Škot(1308), Suarez(1617) i Blaise Pascal(1662). U novije vrijeme poznatiji su Sv. Edith Stein(1942), Elizabeth Anscombe(2001) i Alasdair MacIntyre. Smatravši da je Bog – Bog razuma i ljubavi, katolici su branili; ireducibilnost ljudske osobe na materiju, načelo da stvorena bića mogu biti uzroci stvari, slobodnu volju, ulogu moralnih vrlina za sreću, objektivnost zla i dobra, prirodni zakon i načelo nekontradikcije(PNL). Ta načela imala su neprocjenjiv utjecaj na intelektualni život i kulturu.
- Obrazovanje i sustav sveučilišta.
Vjerojatno najveći doprinos obrazovanju u povijesti – sustav sveučilišta, proizvod je katoličke civilizacije. Rana katolička sveučilišta su; Bologna (1088); Paris (c 1150); Oxford (1167); Salerno (1173); Vicenza (1204); Cambridge (1209); Salamanca (1218-1219); Padua (1222); Naples (1224) i Vercelli (1228). Do sredine 15. stoljeća(70 godina prije Reformacije) bilo je više od 50 sveučilišta u Europi. Mnoga od tih sveučilišta, poput Oxforda, i dalje pokazuju znakove katoličkih temelja, hodnici oblikovani poput samostanskih, gotička arhitektura i mnoštvo kapela. Počevši u 6. stoljeću katolička Europa razvila je ono što danas poznajemo kao osnovnu školu, a u 15. stoljeću proizvela pokretni pisaći sustav koji je imao neprocjenjiv učinak na obrazovanje. Procjenjuje se da danas Crkva obrazuje više od 50 milijuna učenika i studenata diljem svijeta.
- Umjetnost i arhitektura
Vjera u Inkarnaciju, da Riječ stvori meso i Žrtvovanje u Misi bila su temeljna načela zapanjujućeg doprinosa katoličke vjere umjetnosti i arhitekturi. Neki od doprinosa su; velika bazilika starog Rima; Giotto(1337) koji je začeo realizam prilikom oslikavanja postaja križnog puta što je inspiriralo trodimenzionalnu umjetnost i dramu; osmišljavanje linearne perspektive iz jedne točke od strane Brunelleschia (1446) i sva velika renesansna djela. Djela blaženog Fra Angelica(1455), današnjeg zaštitnika umjetnosti, te neusporediva djela Leonarda da Vincia(1519) , Raphaela (1520), Caravaggioa (1610), Michelangela (1564) i Berninia (1680). Neka od djela ovih umjetnika, poput stropa Sikstinske kapele, smatraju se najvećim umjetničkim djelima u povijesti. Katolička civilizacija je stvorili i razne pravce u umjetnosti poput Bizantizma, Romanike, Gotike, Renesanse i Baroka. Kip Krista Otkupitelja u Brazilu i Sagrada Familia u Barceloni pokazuju nam da je vjera i dalje inspiracija za originalnu umjetnost i arhitekturu.
- Zakon i pravna znanost
Reforme Pape Grgura VII.(1085) pokrenule su formiranje zakonodavstva Crkve i država u europi. Primjena filozofije u zakonu, zajedno sa velikim djelima redovnika poput Gratiana(12.st.), stvorile su prvi potpun i sustavan zakonodavni okvir u kojemu su svi dijelovi međusobno bili povezani i činili jednu cjelinu. Ta revolucija dovela je do osnivanje pravnih škola, počevši u Bologni(1088), što je dovelo do razvoja pravne znanosti i koncepata poput “pravne osobnosti”, pravni temelj za niz institucija poput sveučilišta, tvrtki i zaklada. Pravna načela poput “bona fide”, reciprociteta prava, jednakosti pred zakonom, međunarodnog zakona, suđenja pred porotom, habeas corpus i nužnost dokazivanja krivnje bez ikakve razumne sumnje su sve plodovi katoličke civilizacije i pravne znanosti.
- Jezik
Grčki i Latinski jezik koji su imali središnje mjesto u katoličanstvu, olakšali su opismenjavanje ljudi jer učiti koristiti slova je puno lakše od učenja korištenja simbola logografičkih jezika poput kineskih. Katolici su kroz svoje misije i istraživanja širili latinsku abecedu koja je tako postala najrašireniji sustav zapisivanja na svijetu. Katolici su također razvili i armenijsku, gruzijsku i čirlićnu abecedu i standardna stilove poput; karolinških minuscula od 9. do 12. stoljeća, gotičkih miniscula(12.st). Katoličanstvo je također pružilo kulturni okvir za pisanje Divina Commedia, Cantar de Mio Cid i La Chanson de Roland, djela koja su uvelike utjecala na razvoj talijanskog, španjolskog i francuskog jezika. Katolička himna,”Hymn of Cædmon” iz 7. stoljeća je najstariji postojeći tekst na starom engleskome. Valentin Hauy(1822), brat Abbe Hauya(svećenika koji je utemeljio kristalografiju), usnovao je prvu školu za slijepe osobe. Najpoznatiji učenik te škole, Louis Braille(1852) razvio je svjetski poznati sustav zapisivanja za slijepe koji nosi njegovo ime.
8.Glazba
Katolička civilizacija je zapravo pokrenula glazbenu tradiciju zapada, izgradeći je na temelju židovske liturgijske glazbe. Jednoglasni gregorijanski napjevi počeli su se razvijati u 6. stoljeću. Metode zapisivanje tih napjeva dovele su do osmišljavanja glazbene notacije što je dovelo do neprocjenjivih prednosti prilikom zapisivanja glazbe i do “ut-re-mi” (“do-re-mi”) mnemotehnike Guida iz Arezza(1003). Nakon 10. stoljeća katedralne škole razvijaju višeglasnu glazbu, čak i do 40 glasova(Tallis Spem in Alium) ili 60 glasova(Striggio, Missa Sopra Ecco). Glazbeni žanrovi koji dolaze iz katoličke civilizacije uključuju; himnu, oratorij i operu. Haydn(1809), pobožan katolik, je oblikovao razvoj simfonije i gudačkog kvarteta. Pod Crkvenim sponzorstvom i pod utjecajem liturgijske forme nastala su mnoga remek djela, poznatiji autori su; Monteverdi (1643), Vivaldi (1741), Mozart (1791) i Beethoven (1827). Poznata Mahlerova 8. simfonija uzima radnju iz drevne himne Pentecost, Veni creator spiritus.
- Društveni položaj žena
Unatoč svim poznatim predrasudama, utjecajne i izvanredne žene jedan su od temelja katoličke civilizacije. Crkva je štovala i proglasila svetim mnoge žene, uključujući i nedavne “Doktore Crkve” i slavne časne poput Sv. Hilde(680., po kojoj je nazvan St Hilda’s College, Oxford) i blažene Hildegard von Bingen(1179) koja je bila redovnička poglavarica i polihistar. Prve katolkinje u političkom životu su; carica Matilda (1167), Eleonora -vojvotkinja Akvitanije (1204) i prva engleska kraljica, Marija Tudor (1558).
Katolička civilizacija je izrodila i neke od prvih znanstvenica i profesorica, primjerice: Trotula iz Salerna(11.st.) Dorotea Bucca (1436) koja je predavala medicinu na sveučilištu u Bologni, Elena Lucrezia Piscopia(1684) prva žena koja je doktorirala filozofiju(1678) i Maria Agnesi (1799) koju je Papa Benedikt XIV. imenovao 1750. godine profesoricom matematike.
