Govoreći o ratnoj odšteti premijer Andrej Plenković spomenuo je da je kao mlad diplomat sudjelovao u potpisivanju Sporazuma Zagreba i Beograda temeljem kojega bi Hrvatska od Srbije mogla naplatiti ratnu štetu.
O čemu se radi i zašto je taj Sporazum zaboravljen?
Riječ je o Sporazumu o normalizaciji odnosa između Republike Hrvatske i Savezne Republike Jugoslavije, koji je potpisan 23. kolovoza 1996.
Prema članku 7. tog sporazuma, dvije su se države obvezale u roku od 30 dana osnovati zajedničko povjerenstvo s po tri predstavnika i sklopiti sporazum o naknadi za svu uništenu, oštećenu i nestalu imovinu!
Budući da se rat nije vodio u Srbiji, očito je riječ o šteti koju je pretrpjela Hrvatska, a za koju iz Srbije nikad nikakve naknade nije bilo.
“Je li vrijeme da se to pitanje potegne, stvar je političke procjene”, kazao je nedavno tadašnji ministar vanjskih poslova Mate Granić, koji je sporazum i potpisao, zajedno s tadašnjim Miloševićevim ministrom Milanom Milutinovićem.
“U vrijeme kad je sporazum potpisan, nastavlja Granić, najvažniji je bio uspjeh mirne reintegracije hrvatskog Podunavlja, pitanje nestalih osoba, povrat ukradenog umjetničkog blaga, a Srbiji je najvažnije bilo pitanje povratka izbjeglica u Hrvatsku.”
Prema podacima Državne revizije za popis i procjenu ratne štete, izravna ratna šteta u Hrvatskoj u razdoblju od 1990. do 1999. iznosila je 236 milijardi kuna, što je bilo 65 milijardi DEM, danas oko 32,5 milijarde eura.
Riječ je o tzv. statičnoj procjeni – uništene tvornice, kuće, ljudski životi (…) Dinamička procjena uključivala bi sve to plus moguća zarada, izgubljena dobit o npr. propale turističke sezone i sl. pa bi ratna šteta bila višestruko veća.
Nakon potpisivanja Sporazuma o normalizaciji predstavnici dvije države jednom su se sastali zbog osnivanja povjerenstva i tu je sve stalo, nitko više pitanje ratne odštete nije potezao.
Davor Stier kaže kako je Jadranka Kosor kao premijerka u proljeće 2011. u vrijeme posjeta Beogradu spominjala to pitanje u razgovorima s beogradskim dužnosnicima.
“Sporazum je potpisan 23. 8. 1996. u Beogradu i dogovoreno je da se u roku od šest mjeseci potpiše sporazum za naknadu, no taj sporazum nažalost nikada nije potpisan. Možemo i o toj obvezi razgovarati i prilikom ovog posjeta da onima koji nisu svjesni objasnimo jasan i opravdan interes Hrvatske”, kazao je Plenković na prošlotjednoj sjednici Vlade.
“Sporazum je vrijedeći i treba očekivati da Srbija ispuni svoje obaveze” misli i Davor Ivo Stier.
Iz Srbije ne žele da se poteže to pitanje, a Vučić je u najavi posjeta Zagrebu odbio prijedlog hrvatskog premijera Plenkovića.
”Da sam na njegovom mjestu, to pitanje ne bih pokretao. Plašim se da on tu sigurno i da Hrvatska po pitanju ratne odštete ne samo da ne može da dobije ništa, već može mnogo toga da izgubi. To je sve što bih rekao u ovome trenutku. Inače, to bih mogao da potkrijepim tisućama raznovrsnih i veoma teških argumenata”, odgovorio je Vučić.
Slično kao Vučić govorio je i ubijeni srbijanski premijer Zoran Đinđić, (12. ožujka 2003.) inače neprežaljena simpatija lijevih medija u Hrvatskoj. U izjavi koju su u siječnju 2003. objavile banjalučke Nezavisne novine Đinđić je kazao kako je Hrvatska dužna ‘možda i 150 milijardi eura‘ jer je ‘200 tisuća ljudi iz istočne i zapadne Slavonije, ni krivih ni dužnih, MiG-ovima i mitraljezima izbacila iz svojih kuća’.
Tema ratne odštete na sastanku srbijanskog predsjednika i hrvatskog premijera ipak je otvorena:
“O mnogočemu smo razgovarali… jedna od tema koju je pokrenuo premijer Plenković bila je ratna odšteta”, rekao je Vučić nakon sastanka u Banskim dvorima, istaknuvši da su on i premijer o tome imali različita stajališta.
Iako je predsjednica Kolinda Grabar Kitarović više puta potvrdila da ratna odštete nije bila tema razgovora s Vučićem čini se da je krajnje vrijeme da i Hrvatska postavi svoje zahtjeve, da se pregovara o odšteti za golema razaranja koja je učinila uglavnom JNA u Hrvatskoj.
Ako ništa, onda kako ne bi i dalje javni dojam bio samo da je Hrvatska nešto dužna izbjeglim Srbima, a Srbija ništa nikome ne duguje, kao što tvrdi Vučić
“Srbija samo mora ispuniti što je potpisala”, kaže Stier i napominje da bi tada odnosi dviju država mogli biti puno bolji.
M. Marković/foto:tanjug
