SUČELJAVANJE NA HTV-u: Je li Josipović unaprijed znao pitanja

ZAVRŠNO sučeljavanje predsjedničkih kandidata na Hrvatskoj televiziji u vodili su  Eliana Čandrlić, Katarina Periša Čakarun, Aleksandar Stanković i Dragan Nikolić. Sučeljavanje je moderirala Daniela Trbović.

Kolinda Grabar Kitarović pojavila se s ogrlicom i križem a Josipović ponovno u kravati crvene boje. Novitet je publika u studiju, a ono što su mnogi gledatelji primijetili da je HRT još uvijek u 2014. godini jer su sučeljavanje najavili grafikom “Predsjednička debata 2014.”.

Prvo pitanje je bilo u vezi terorističkih napada u Francuskoj.

Bojite li se sličnih napada u Hrvatskoj ?

KGK: Hrvatska je dijelom Europe i dijelom svijeta koji je zaštićen od terorističkih akcija, ali mora se spomenuti da je terorizam način borbe protiv demokracije, slobode govora, ljudskih prava, koji ne bira svoje ciljeve i žrtve. Opreza nikad dosta.

IJ: Imamo razloga za oprez jer je terorizam blizu. Sva sreća da naše tajne službe dobro rade, meni je žao da ima neopreznih izjava, koje izravno ugrožavaju stanje naše sigurnosti i izazivaju privlačenje terorizma. Čuli smo da nam tajne službe nemaju ugled u međunarodnoj zajednici, to nije točno, naše tajne službe rade odličan posao. Imamo razloga za strah jer je terorizam blizu, no naše tajne službe rade odličan posao i sigurni smo kao što smo bili sigurni i svih ovih pet godina.

Je li let ministrice Vesne Pusić Vladinim zrakoplovom bio nepotreban trošak za hrvatski državni proračun?

IJ: U principu, službeni zrakoplovi i sva druga vozila služe da državni dužnosnici mogu dobro obavljati svoj posao. Samo po ssebi korištenje tog zrakoplova nije i ne smije biti problem. Problem je ne govoriti istinu o tome. Ako je ona, a ne znam detalje, bilo je različitih verzija, koristila zrakoplov u privatne svrhe, onda to je za osudu.

Na ovo pitanje ne odgovarate već tjedan dana. Je li vaš odgovor neodređen zbog činjenice da vam je Vesna Pusić donirala 30 tisuća kuna u kampanji?

IJ: Moj odgovor je određen.

Jeste li vezani donacijama za ljude koji su dali te donacije? Zašto se niste očitovali o Zdravku Mamiću?

KGK: Ne, donacije me apsolutno ne obvezuju da se očitujem, svi koji daju donacije znaju da ne kupuju kartu za moju naklonost. Mojih donatora je bilo više, ali s manje novca. Dok je za gospodina Josipovića uglavnom veliki biznis davao novce. Ni u kom slučaju se ne osjećam obvezno prije bilo kojem donatoru. Ne znam hoćete li postaviti pitanje gospodinu Josipoviću oko donacije Ježića, oko 200 tisuća kuna. Josipović je ranije rekao da će ih vratiti, neka ih da radnicima DIOKI-ja da dobiju plaću.

IJ: Kad smo kod politike i sporta, 17 članova predsjedništva HNS-a u predsjedništvu je 11 članova HDZ.-a. Kad je riječ o donacijama, Ježić je donirao puno više HDZ nego mene. Jedini sam obećao da ću, kad se pokaže veza između kriminala i donacije, to vratiti.

KGK: Danas je 2014. godina, a vi ste se obvezali tu donaciju vratiti.

S obzirom da je izlaznost na izborima sve manja, biste li podržali da glasovanje bude obvezno i da se neizlazak na izbore novčano kažnjava?

KGK: U budućnosti da, u ovom trenutku ne. Mislim da je materijalno stanje takvo da se ne treba kažnjavati zbog neizlaska na izbore. Kao predsjednica želim vratiti povjerenje u državu, političare i izbore. Nadam se da će što veći broj ljudi izaći, to nije samo dužnost, nego i pravo koje treba iskoristiti.

IJ: Nisam sklon tome. To je rezultat nezadovoljstva politikom i političarima. Nadam se da će na ovim izborima izaći u što većem broju.

Slažete li se s inicijativom da treba biti manje manjinskih zastupnika, spominje se smanjenje s osam na četiri zastupnika?

IJ: U ovome trenutku tome nije mjesto. Razgovarao sam članovima manjinskih stranka, i s gospodinom Pupovcem, u budućnosti ne isključuje tu mogućnost. No, s obzirom na položaj manjina u nekim dijelovima, za sada nije trenutak za to.

KGK: Apsolutno se zalažem za prava nacionalnih manjina, i treba ih povećavati. Isto tako, tražim jednska prava za hrvatsku manjinu u drugim zemljama. U Srbiji bi trebalo početi primjenjivati sporazum koji je davno potpisan o zastupljenosti predstavnika manjina u vlasti.

Hoćete li se pojaviti iduće godine na obilježavanju pravoslavnog Božića?

KGK: Hoću apsolutno, ove godine nisam pozvana.

IJ: Kada je riječ o hrvatskoj manjini u različitim zemljama, moram istaknuti da u doba kad ste vi bili ministrica vanjskih poslova, vrlo malo ili ništa nije učinjeno po tom pitanju, pogotovo u Srbiji. Ja sam to spomenuo u pregovorima sa Srbijom. Posjetio sam Hrvate u nekim zemljama o kojima malo razmišljamo, u Italiji, bio sam u Slovačkoj i Grčkoj.

Stav prema povratu crkvene imovine?

IJ: Za mene nema dileme. Sva imovina koja je bilo kome uzeta, po zakonu treba biti vraćena.

KGK: Apsolutno sam za poštivanje svih zakona. I civilni invalidi zaslužuju da imaju veće mirovine. Stanje je danas katastrofalno zbog vlade Zorana Milanovića koja je daleko najgora u prošlosti Hrvatske, a gospodin Ivo Josipović je sukrivac u tome. Kazao je da se kampanja temelji na nekim netočnostima, a on je danas u ovoj kući ujutro izrekao veliku neistinu, da nije napustio tim za tužbu protiv Srbije, što je netočno.

Premijer je nazvao biskupe pohlepnima, i optužio Katoličku crkvu da vrati imovinu, što mislite o tome?

IJ: Mislim da je izjava pretjerana, da nije dobra, ja sam u dobrim odnosima i s Katoličkom crkvom i s drugim vjerskim zajednicama. Ne govore svi isto, s nekim se slažem, s nekima, moram priznati, ne, riječ je o drugačijim stavovima, kako među građanima, tako i među biskupima.

KGK: Takav je rječnik neprimjeren. Mislim da se ne može govoriti o nikakvoj pohlepi, taj novac se koristi u humanitarne svrhe, poput Caritasa, brige za trudne žene, za pučke kuhinje i slično. Nije riječ o pohlepi, nego o ugovorima koji se moraju ispoštivati.

DRUGA TEMA – ORUŽANE SNAGE

Ulaganje u oružane snage u doba krize?

IJ: Polazit ću od procjene da je vlada dobro razmotrila. Svako ulaganje koje ima podlogu u proračunu, vrlo rado. Zbog krize imamo jedan nedostatak sredstava.

KGK: Vlada je ta koja odlučuje o nabavci, a kao vrhovna zapovjednica svakako bih se pobrinula da su naše oružane snage dobro opremljene. To se može raditi i putem domaće proizvodnje, primjerice Brodosplit. Ne trebaju nam četiri topovnjače, trebaju nam manja mobilnija plovila koja će se nositi s novim izazovima sigurnosti, kao i švercom oružjem, drogom i slično.

IJ: Možda Kolinda Grabar-Kitarović ne mora i znati, oklopni brodovi su naručeni, neki su u planu, naša brodogradilišta su zaposlena.

Je li preveliki broj od 28 generala s obzirom na broj naših vojnika?

KGK: Mislim da je to prevelik broj i kad budem vrhovna zapovjednica, svakako ću brinuti da taj broj bude u skladu s NATO standardima.

IJ: Mislim da niste napravili dobru usporedbu. Kada govorimo o broju generala na 1000 vojnika, onda je Hrvatska tu negdje identična s Francuskom, imate zemalja koje imaju puno manje generala, poput Slovenije i Slovačke. Što je veća vojska, to je taj broj generala na broj vojnika manji.

U idućih 10 godina planira se u vojnike utrošiti 48 milijardi kuna. Jeli pametno utrošiti taj novac?

IJ: Imali smo vremenskih perioda u kojima se fantaziralo, a nije bilo financijskih sredstava. Sadašnji planovi su realni s obzirom da financijska sredstva. Dva su punkta, mornarica i ratna zrakoplovna flota.

KGK: Hrvatska mora imati sigurnost i zaštitu svog neba. Vlada je preuzela obvezu da će se približiti standardu od 2 posto. Preporuka je NATO-a da se iz proračuna za obranu izdvaja 2 posto BDP- a. Minimum  je 20 posto za nabavku nove opreme i tehnologije. Mislim da će to doći s gospodarskim rastom, namjera mi je pokrenuti Hrvatsku, hrvatsko gospodarstvo, s punjenjem prihodovne strane moći će se povećavati i rashodovna strana. Nacionalna obrana je područje s kojim se ne smijemo igrati. Vidimo što se dogodilo u Parizu.

(Nakon postavljanja pitanja Ivo Josipović je često gledao u papire ispred sebe koji su mu služili kao šalabahter. Ta činjenica nagnala je nekoliko čitatelja Maxportala da se zapitaju je li Josipović unaprijed znao pitanja?)

Oprečni su vaši stavovi oko ponovnog uvođenja vojnog roka. Možete li se izjasniti?

KGK: Mislim da bi to trebalo vratiti, kad se prisjetim Domovinskog rata, zašto smo se tako uspješno oduprli agresiji JNA, jer je činjenica da je tadašnja Vlada predala oružje, da su naši ljudi bili obučeni i znali kako se boriti protiv agresora. U ovom poslu sam prošla vojnu obuku više puta, da bar mjesec ili dva ljudi idu na obuku. 20 tisuća ljudi otišlo iz Hrvatske ove godine, jako puno mladih.

IJ: Vidjeti oružane snage kao način da ćete nekog zbrinuti na mjesec-dva, to ne znači ništa, katastrofa za oružane snage a u skladu s tim preporukama, uspjeli smo za vrijeme mog mandata organizirati pričuvu. Apsolutno sam protiv uvođenja obveznog vojnog roka.

KGK: To nije samo zbrinjavanje mladih, nego ulaganje u svoju zemlju i njenu budućnost. Usporedimo sa situacijom u SAD-u, kad je bio uragan Katrina, ljudi nisu znali kako pružiti pomoć jedni drugima. Potrebno i za moguće terorističke napade, to će biti trend koji će se početi javljati zapadnim državama.

IJ: Nemojte mlade ljude izlagati terorizmu.

KGK: Naravno da se time ne bave profesionalci, ti mladi bi bili u stanju pomoći ljudima oko sebe.

IJ: To nije funkcija oružanih snaga, nego borba za katastrofe, za ove poslove imamo civilnu zaštitu, nevladine organizacije, vatrogasce.

KGK: Moram vas podsjetiti na posljednje poplave kad je Hrvatska vojska morala izaći na teren, znači da je zakazalo sve prije toga, treba nam učinkovit sustav zaštite, pa i ročnike koji bi bilo povežemo u jedan sustav, da ne mora vojska odmah izlaziti na teren.

TREĆA TEMA – SIGURNOSNE SLUŽBE

Hipotetski – u medije i javnost procurili su podaci da vas služba zemlje saveznice prisluškuje, što činite?

KGK: Nazvala bih vodstvo te zemlje, onoga tko je čelnik te države, zatražila bih objašnjenje je li to točno, a onda od svojih zatražila kako se moglo dogoditi da se dogodi takav propust. Bilo na mene kao predsjednicu, ili na bilo koju osobu. U slučaju da je zemlja saveznica, nema nikakvog razloga za prisluškivanje, to bi dovelo do žustre rasprave.

IJ: Na političkoj razini ozbiljan problem naše zemlje i druge države. S druge strane, postoji operativni pristup, tu bi naše službe odmah to otkrile, demontirale i raskrinkale tako nešto. Pred našim bi pravosuđem odgovarali za to.

U pet godina mandata, koji je najveći propust službi, a koji najveći uspjeh?

IJ: Ako ima propusta, dopustite da ne govorim javno na televiziji, ništa značajno što je utjecalo na našu sigurnost. Nije bilo velikih ekscesa. Nije bilo prisluškivanja i drugih stvari, provjerili smo, nije toga bilo. Službe nisu problem, ni u moralnom ni u drugom smislu.

KGK: U ovom trenutku meni je teško odgovoriti jer nemam nadzor nad tajnim službama, ali nažalost ne uživamo najveći ugled u svijetu što se tiče ovoga. Mogu samo spomenuti ono iz medija, izlistavanja i prisluškivanja, to bi bila katastrofa, ja se nadam da to nije istina.

Što bi prvo napravili kao predsjednica ili predsjednik s obzirom da ste s premijerom odgovorni za njihov rad, kako bi podignuli kvalitetu?

KGK: Prvo bih razgovarala s čelnicima obavještajnih službi, sazvala bih sjednicu Vijeća za nacionalnu sigurnost. Ukoliko je potrebno, ne želim nikakve političke utjecaje izvršavati nad njima, ali želim da budu neovisne i da se njima ne manipulira, da nema primisli o izlistavanju i prisluškivanju, sve pod civilnom kontrolom.

IJ: Znam kakvo je stanje, i razgovaram s njim i Vijećem za nacionalnu sigurnost. No, polazeći od informacija da se ljude prisluškuje, moram reći da od toga nema ništa. Netko tko želi biti na čelu sigurnosnih službi, ne može polaziti od tračeva.

KGK: Polazim od napisa u medijima, rekla sam da ne znam je li to istina, ali to ako je istina, nije dobro.

Koje su tri ključne karakteristike dobrog obavještajca?

KGK: Lojalnost, nepotkupljivost i profesionalnost – kazala je Kolinda.

IJ: Dodao bih i obrazovanje.

Kako podići kvalitetu rada obavještajaca?

– Razgovarala s njima kao i premijerom. Želim da one budu neovisne i da se ne događa nikakvo prisluškivanje telefona – odgovorila je Kolinda.

– Polaziti od insinuacija i tračeva da se u ovoj zemlji prisluškuje je nedopustivo ako se želi biti na vrhu države – prigovorio je Josipović.

Koja je odgovornost sigurnosno-obavještajnih službi s obzirom na pljačku u privatizaciji i korupciji?

IJ: Vidjeli smo što je bila pretvorba i privatizacija, to je bila mega pljačka čije posljedice i danas osjećamo. To su informacije koje su morali imati ili su ih imali. Nisu spriječili taj kriminal. Službe nisu spriječile ni marifetluk oko Ine. Vidjeli smo presudu. Tu je odgovornost službi velika, znamo tko je bio na čelu službi u to vrijeme. Čelnici službi nisu podnijeli odgovornost koju su trebali.

KGK: Postoje i druge službe koje bi se trebale baviti gospodarskim kriminalom i revizijom, a obavještajne službe imaju svoju odgovornost ali nisam sigurna da mogu pratiti baš svaku osobu. Tu vidim odgovornost ne samo sektora tajnih službi, nego općenito države. Nisam imala veći uvid, ne mogu reći koliko su znali što se događalo.

 IJ: Bili ste članica Vijeća za nacionalnu sigurnost, trebali ste pratiti. Strateški problem Hrvatske, koji su prešutile i službe, to je nacionalna tragedija.

KGK: HDZ je počeo s obračunom korupcije u svojim redovima, bivši premijer je u zatvoru. Zalažem se da Državno odvjetništvo nastavi tu borbu protiv kriminala u pretvorbi i privatizaciji, da se i dalje revidiraju slučajevi i da se poduzmu odgovarajuće mjere. Termin obavještajno podzemlje odnosi se na ono što je gospodin Josipović govorio i u prvim izborima. Nakon toga optužio je podzemlje s kojim se nije obračunao.

IJ: Riječ je većinom o bivšim pripadnicima službi koji pod raznim imenom pišu na portalu dnevno, koji šalju letke i optužbe, ljudi koji namještaju afere, dio ljudi vezan za desni politički milje, bivši pripadnici službe i policije.

KGK: Bez obzira na portale, od kojih se s nekima ne slažem, apsolutno sam za slobodu mišljenja. Moram istaknuti da se ne može optuživati medije za manipuliranje podacima, a činjenica je da je došlo do političkih uhićenja. Sjetimo se mladih u Splitu koji su istaknuli plakate, da, vrijeđali su instituciju predsjednika, ali činjenica je da je to sloboda govora. Pogledajmo što se dogodilo u Parizu kada je u pitanju sloboda medija i govora.

IJ: Stavili su i Šešelja, gore, provociraju međunarodnu mržnju, referirali se na mene ili na vas. Ako sud ustvrdi da je bilo sve po zakonu, neka. Sloboda govora ima svoje lice koje može biti nasilje.

KGK: Protiv sam izazivanja incidenata ali Šešelj je počeo govoriti o velikoj Srbiji, a da nitko danima nije reagirao na taj govor mržnje. Tek nakon tjedan dana ste pisali Haaškom sudu.

IJ: Prvi sam reagirao, od toga da sam pisao predsjedniku Suda, obavijestio zastupnike u Europskom parlamentu, pisao predsjedniku Vijeća sigurnosti i Općoj skupštini UN-a. Kome ste vi pisali, jeste li vi reagirali?

KGK: Dala sam izjavu vodstvu Srbije da se ogradi od njegovih izjava i pretenzija prema Republici Hrvatskoj. Ja nisam međunarodna visoka dužnosnica, ja sam kandidatkinja za predsjednicu RH. Učinila sam ono što sam mogla učiniti. Tražila sam od vodstva Srbije da se vrlo oštro ograde. Oni su to učinili danima kasnije i to blago. Da sam predsjednica, odmah bih uputila zahtjev.

IJ: Jeste li pisali zastupnicima HDZ-a u Europskom parlamentu?

KGK: Razgovarala sam s njima.

ČETVRTA TEMA – VANJSKA POLITIKA

U posljednjoj godini drugog mandata Obama je odlučio ostaviti traga na Balkanu, s obzirom na nefunkcionalnost BiH. Komentar o konferenciji s Hrvatskom?

IJ: Prije bih se referirao na uvodni prilog. Nedostojno je svoju domovinu zvati briselskim psićem, drugo, Hrvatska bi učinila pod mojim vodstvom ono što mislim da je jedino ispravno. Ne možemo nametati volju građanima i građankama BiH. Oštro sam se zalagao za jednakopravnost naroda, nema budućnosti bez jednakopravnosti.  To je pogled prijatelja s druge strane granice, bih je suverena država, ako nema konsenzusa u BiH.

KGK: Nikad ne bih Hrvatsku nazvala psićem, ali da nam vanjska politika i diplomacija ne uživa ugled koji bi trebala uživati, to je točno. Hrvatska bi trebala puno više učiniti za BIH. Ako je to nemoguće, onda doista treba ići na na međunarodnu konferenciju.

Nijedna zemlja članica nema toliko neriješenih graničnih pitanja sa susjedima kao Hrvatska. Kako biste ih riješili?

IJ: Svi napori koje imamo i treba pokušavati da se granica utvrdi sporazumom. Stanovišta sam da će naš spor s granicom sa Srbijom završiti pred Međunarodnim sudom pravde. Mi imamo državnu politiku oko toga. Naše bi trebale biti i ade. Ratove nadam se ne želi nitko više vodit, jedino je ispravno otići na međunarodni sud pravde. Kad je riječ o BiH, znamo da imamo granicu dolje na Kleku, postoji sporazum Tuđman-Izetbegović. Dio hrvatskog teritorija je nepotrebno dan Bosni i Hercegovini. Iako ga ni oni ne žele … Međunarodni sud pravde će riješiti taj problem. Prevlaka. Postoji privremeni granični sporazum koji je zaključila vlada premijera Račana, smatram da je Prevlaka naša. Vidim da su se naši susjedi žalili.

Koji su prijedlozi?

KGK: Krenuti vrlo žustro u rješavanje ovih graničnih pitanja. Što se više podvlače pod tepih, manja je šansa da ćemo ih riješiti. Sa Slovenijom je dogovorena arbitraža, obvezale se jedna i druga država da će poštivati rezultate arbitraže. Kad je riječ o granicama u Srbiji, ade su hrvatski teritorij, svakako ići na Međunarodni sud ako se ne možemo dogvoriti. Prevlaka – privremeni režim traje više od 10 godina, zalažem se za crtu sredine. BIH, sporazum Tuđman-Izetbegović sam osobno ga zaustavila kao ministrica jer sam držala da ide nauštrb Hrvatske, da je sklopljen i potpisan prebrzo. Ako se to ne može riješiti sporazumno onda riješiti na Međunarodnom sudu.

PETA TEMA – GOSPODARSTVO

Pripremljeno je 530 tisuća potpisa protiv monetizacije autocesta, ali postupak još nije zaustavljen, što ukoliko Vlada odluči ignorirati volju građana i prihvati jednu od ponuda, što činite?

KGK: Tražila bih odstupanje vlade ili odstupanje koncesije, treba poštivati volju građana, oni su nositelji demokracije, a ne vlade, ustrajala bih na volji građana.

IJ: Ustav je potpuno jasan, ne može vlada ni nitko drugi zaustaviti volju naroda, ako referendum bude valjan, ne može vlada postupiti protiv toga. Tražio bih od Ustavnog suda da reagira.

U sažecima vaših programa ne spominje se poljoprivreda?

IJ: Nije točno, najvažniji dio moje ekonomije odnosi se na zeleno gospodarstvo koje uključuje poljoprivredu. Postojeću infrastrukturu moramo promijeniti. Društvo u kojem se ne vjeruje institucijama, ne možemo smatrati podlogom za ekonomske reforme, zato polazim od drugih programa, pogotovo regionalizacije. Ja sam za pet do šest snažnih regija s puno više ovlasti i puno više novaca.

KGK: Nema veze koliko program ima stranica, bitan je sadržaj. Ne znam jeste li pratili moju predkampanju i kampanju, posjetila sam puno OPG-a, puno sam govorila o poljoprivredi i ribarstvu, i problemima koncesije i svega ostalog. Vjerujem u strane investicije, doista ću se potruditi privući te investicije u RH. Želim postići porezno i parafiskalno rasterećenje. Protiv sam regionalizacije, na županije se troši dva posto proračuna, problem su gradovi i općine, tu treba razmisliti. Za decentralizaciju sam.

IJ: U ovih pet godina intenzivno sam radio s poljoprivrednicima, sudjelovao sam u rješavanju problema i posredovanju između poljoprivrednika. Kao gradsko dijete jako sam upoznat s problemima. Problem je rascjepkanost zemljišta, nije napravljeno dovoljno. Drugo, pitanje vlasništva na poljoprivrednim zemljištima je vrlo važno, čak i u dijelu koncesija, koje nisu pravedne. Nismo dovoljno učinili da se znanstveni pristup poljoprivredi afirmira.

U srijedu se gasi proizvodnja u Sisačkoj željezari. Sve ovakve odluke donose se na temelju ugovora koji je koruptivan?

IJ: Bio sam sa sindikatima iz Siska, ishodili smo kada se spremala oduka o ukidanju, da se to ne učini.  Da nema organizacijskih zahvata bez analize kakva je budućnost i prije svega, što s radnicima. Nije moguće imati dobru poziciju na ovoj razini pregovora. Po postojećom ugovoru, može se naći način kako bi se spriječila takva odluka, ali moraju se promijeniti odrednice. Koruptivni ugovor ne može ostati temelj upravljanja Inom. Pozivam vladu da uredi odnose Ine i Mola.

KGK: Dat ću im potporu. Više puta sam posjetila Sisak, isticala nužnost da se zadrže radna mjesta. To je kao da se izgubi 20 tisuća radnih mjesta u Zagrebu. Simptomatično je da  se sve događa u srijedu, nakon predsjedničkih izbora. U svakom slučaju, upozoravam i uvijek ću upozoravati na problem nezaposlenosti. 320 tisuća ljudi je po blokadom, to stanje postaje neizdrživo, gase se iz dana u dan tvrtke, nestalo je puno tvrtki iz registra u mandatu ove vlade. Vlada ili ne zna, ili je bešćutna i neosjetljiva na probleme.

IJ: Ina koja je upropaštena jer je u ovaj status dovedena koruptivnim ugovorom zbog vlade u kojoj ste vi sjedili, a vaš šef uhićen. Nije samo upitno što će biti s rafinerijom u Sisku, vidimo naznake da je to moguće i s rafinerijom u Rijeci. To ne smijemo dopustiti. Možda su se promijenili neki uvjeti za rafineriju u Sisku, ali nikako se ne smije staviti ključ u bravu. Ako se ukine, ja nadam ne, treba naći alternativu.

KGK: Gospodin Sanader sjedi u zatvoru, ali nisam bila dio te vlade.  Vaša šefica kampanje Tamara Obradović-Mazalo bila je državna tajnica u Ministarstvu gospodarstva vlade kada se odlučivalo o tome. Idemo vidjeti kako sada možemo riješiti problem.

IJ: Ali posljedice ugovora su sada, nisu prošle. Treba kazniti sve one koji su sudjelovali u tome.

KGK: Apsolutno.

Biste li podržali devalvaciju kune?

IJ: Nisam dovoljno stručan, ali razgovarao sam s stručnjacima. Ono što sam čuo od ekonomista, oni smatraju da bi jedna velika devalvacija bila pogubna za gospodarstvo i obitelji koje imaju kredite. Slovenci su primjerice imali blagi klizajući trend. Vidio bih je li moguća primjena devizne klauzule, volio bih da se napravi sustav poticajnih mjera za naše izvoznike.

KGK: Dvosjekli mač, pomoglo bi izvoznicima, ali se prvo trebamo okrenuti građanima, zato sam protiv. Naročito bi naštetilo građanima s kreditima i valutnim klauzulama, mnogi su oštećeni i zbog povećanja kamata kod švicarskih franaka. Ne mogu se dopustiti ni ovrhe, niti blokade. Treba pokrenuti gospodarstvo, rasteretiti poreze pametnom politikom, potrebno je uređenje naše administracije, smanjivanje zakona i podzakonskih akata koji guše gospodarstvo.

Preko Jordana smo 2012. godine prodavali oružje pobunjenicima u Siriji. Danas se hvalimo kako protiv islamista vodimo obavještajni rat.

KGK: Nije to bila greška, namjera je bila dobra, bila je borba protiv Asada. Nažalost dio tog oružja završio je u krivim rukama. To predstavlja prijetnju sigurnosti.

IJ: Mi nemamo apsolutnog jamstva legalno smo prodali oružje Jordanu. Postoji agencija koja se na svjetskoj razini bavi trgovinom oružja. Hrvatska ima novi položaj, nove odgovornosti.

ZAVRŠNE RIJEČI

Kolinda Grabar-Kitarović: Poštovane građanke i građani, pozivam vas da 11. siječnja izađete na izbore za predsjednika, odnosno predsjednicu Republike Hrvatske. Ponavljam još jednom, to nije dan kada birate samo osobu, već birate smjer, pravac u kojem će krenuti Hrvatska. Ja nudim snažan zaokret od ovog sadašnjeg stanja, od ovog beznađa, sivila u kojem smo se našli, od teške gospodarske i socijalne situacije. Nudim program za bolju Hrvatsku koji ima vrlo konkretne mjere kada je riječ o razvoju, o socijalnoj stabilnosti, o brizi za svakoga čovjeka, o brizi za naše umirovljenike, mlade da ostaju ovdje u Hrvatskoj, za naše branitelje, za žene, poduzetnice, domaćice, za sve kojima je pomoć potrebna, kojima je potrebno pružiti ruku. Dakle, za Hrvatsku sam koja je gospodarski razvijena, ali koja je isto tako socijalno osjetljiva, koja brine o svakom svom građaninu. Pozivam vas da date glas zaokretu i promjenama.

Ivo Josipović: Poštovane građanke i građani Republike Hrvatske, došao je trenutak istine. Uskoro birate da li ćete izabrati lošu prošlost kao budućnost ili veći uspjeh i bolju budućnost za Hrvatsku. Danas nam neki žele mržnju prodati kao suradnju, žele nam prebrojavanje prodati kao okupljanje, žele nam sve one neke loše stvari koje smo imali prodati kao nešto što ćemo u budućnosti moći interpretirati kao dobro. Moj program obuhvaća velike reforme. Moj program nudi boljitak. Moj program nudi više demokracije, nudi efikasnu Hrvatsku, nudi regionalnu Hrvatsku, Hrvatsku s mnogim jasnim ciljevima koje možemo sažeti u uspjeh, suradnju i napredak. Birajte moj program, izabrat ćete svog predsjednika. Ja vas pozivam, izađite 11. na izbore i recite, dajte mi svoj glas, recite da boljoj Hrvatskoj, napretku Hrvatske i njenom uspjehu.