Brigadir Elvis Burčul, nekadašnji zapovjednik Počasno-zaštitne bojne, zakonito je umirovljen i u tom postupku Ministarstvo obrane i ministar obrane nisu prekršili niti jednu zakonsku odredbu, odlučio je Visoki upravni sud u Za grebu.
Sud je presudio donio u studenome prošle godine. Presuda je pravomoćna i na nju Burčul nema pravo žalbe.
Ova presuda mogla bi imati implikacija i na unutarnje političke odnose u državi. Predsjednik Zoran Milanović više od godinu dan traži da MORH poništi rješenje o Burčulovu umirovljenju i vrati ga na mjesto zapovjednika PZB-a, a dok se to ne dogodi, odbija bilo kakve razgovore o imenovanjima na veleposlaničke i druge pozicija na koja mora dati supotpis.
Tako je cijeli državni sustav više od godinu dana talac slučaja Bučul. Nakon ove presude Milanović više nema argumenata da povratkom Burčula u vojni sustav ucjenjuje Vladu i blokira imenovanja u vojnom i diplomatskom sustavu.
Odlukom ministra obrane Marija Banožića brigadir Elvis Burčul,s pravom na otpremninu, umirovljen 19. listopada 2021. Nekoliko dana ranije predsjednik Milanović je na prijedlog načelnika Glavnog stožera, admirala Roberta Hranja, produžio Burčulu mandat zapovjednika PZB do 31. prosinca te godine, ali bez suglasnosti ministra obrane, što je protivno Zakonu o obrani.
To umirovljenje bilo je okidač je za sukob predsjednika Republike s ministrom obrane koji traje do danas i sve je brutalniji.
Iako Milanović javno više od godinu dana traži da se umirovljenje poništi i Burčula vrati na posao, Burčulu to uopće nije bio plan. Nakon što je dobio rješenje o umirovljenju, Burčul je odmah podnio zahtjev za mirovinom te je uzeo otpremninu. Ona, prema našim informacijama, iznosi 6.600 do 9.3000 eura.
Istodobno Burčul Upravnom sudu u Zagrebu podnosi tužbu kojom traži ponište rješenja o prestanku službe. Kao glavni argument tvrdi da nije bio na listi za izdvajanje te da je njegovo imenovanje potpisao predsjednik RH.
No, Burčul u tužbi ne navodi da uz poništenje rješenja o prestanku službe sud donese i odluku da ga vrate na posao. Dakle, Burčul uopće nije želio natrag na čelo Počasno-zaštitne ne bojne i u Oružane snage, što više od godinu dana traži Milanović.
Da je eventualno dobio tužbu Burčul bi imao moralnu satisfakciju da je protuzakonito umirovljen i temelj za građansku parnicu protiv MORH-a kojom bi mogao tražiti financijsku odštetu.
Milanović je lagao
Dana 2. ožujka 2022. Upravni sud poništio je rješenje Ministarstva obrane te je MORH-u naložio da detaljno obrazloži Burčulovo izdvajanje iz djelatne vojne službe jer njegova imena nije bilo na tzv. listi za izdvajanje.
Tu presudu Milanović koristi kao argument da se Burčul vrati na posao i proziva MORH da ne poštuje odluku suda, iako sud to uopće nije presudio niti je Burčul to tražio.
Osim toga, riječ je o nepravomoćnoj odluci suda na koju je MORH uložio žalbu. U njoj se navodi kako je postojao plan izdvajanja za 2021. u kojem se navodi da se, sukladno Zakonu o službi u Oružanim snagama, zbog potrebe službe mogu dodatno izdvojiti djelatne vojne osobe koje ispunjavaju uvjete za mirovinu.
Kako je Burčul ispunio zakonske uvjete za odlazak u mirovinu, ministar Banožić donio je rješenje o njegovu umirovljenju.
U žalbi se također navodi da je Predsjednik, suprotno zakonu, donio odluku o Burčulovu imenovanju te da je, u provedbi postupka izdvajanje, Burčul bio pozvan u Personalnu upravu Glavnog stožera na savjetovanje kako bi bio upoznat s okolnostima izdvajana s pravom na mirovinu. Kako saznajemo, Burčul na to savjetovanja nije otišao.
Viši sud zaključuje kako je neosnovano Burčulovo pozivanje na činjenicu da nije naveden na popisu za izdvajana, budući da je iz dokumentacije jasno da je upoznat s činjenicom da je predviđen za izdvajanje temeljem Zakona o pravima iz mirovinskog osiguranja djelatnih vojnih osoba.
M.Marković /Foto: pxll
