Sukob Vučemilović i Kekin oko Hrvata u Zambiji: ‘Lako je sada prati ruke’

Što donose izmjene Zakona o međunarodnom privatnom pravu koji bi trebao urediti međudržavna posvajanja? Prebacuje li država svu odgovornost na posvojitelje, kao što to tvrdi dio oporbe? Može li se ponoviti slučaj iz Zambije? O tome su u emisiji Hrvatskog radija ‘U mreži Prvog’ govorile Vedrana Šimundža-Nikolić, Ivana Kekin i Vesna Vučemilović.

Emisiju je otvorila državna tajnica u Ministarstvu pravosuđa i uprave Vedrana Šimundža-Nikolić govoreći o trenutačnom statusu hrvatskih državljana u Zambiji.

“Ono što znamo je sljedeće, zbog administrativnih procesa, tek kada dobijete presudu možete dalje ići po djecu te na pripremu odlaska. Kako je bilo već kasno, zbog tih prepreka oni nisu mogli isti dan otići po djecu, nego će to obaviti danas, prenio je Klasić (Dario Klasić, drugi tajnik veleposlanstva RH u Pretoriji, zadužen za Hrvate u Zambiji, op. a).”, rekla je u emisiji U mreži Prvog.

Otkrila je da je znatan dio Vlade međuresorno djelovao na diplomatskoj razini. Također, naglasila je da je postojao stalan kontakt s institucijama u Zambiji.

“Naš je ministar konkretno tri puta razgovarao s ministrom pravosuđa Zambije. Nudili smo svaku međunarodnu pomoć, pisali smo određena pisma u kojima smo objašnjavali na što se odnosi postupak te potencijalni svjedoci iz Hrvatske”, nastavila je.

“Mislim da je to sve skupa koristilo jer da nije bilo stalne diplomatske uloge, pojašnjavanja i ohrabrenja, ovo bi se ipak oduljilo i ne znamo kako bi završili”, dodala je.

Predsjednica Odbora za obitelj, mlade i sport Vesna Vučemilović (Hrvatski suverenisti) naglasila je da su unutar djelovanja Odbora doneseni važni zaključci i smjernice, ali i da je pravni sustav potrebno reformirati.

“Djelovala sam putem odbora kojim predsjedam i mislim da smo dali vrlo vrijedan doprinos kroz zaključke i tematske sjednice kako se ovakve situacije više ne bi ponovile. Taj slučaj je pokazao da imamo ozbiljne propuste u pravnom sustavu i da nešto moramo učiniti”, rekla je.

“Kao što nikada ne komentiram pravne procese, to nisam radila ni u ovom slučaju jer kao saborska zastupnica smatram da to ne bi trebalo raditi’, nastavila je. ‘Ključno je urediti naš pravni zakonodavni okvir kako nam se ovakvi slučajevi više ne bi događali. Vidimo da su to vrlo opasne i nesretne situacije za posvojitelje, situacije u kojima se narušava ugled RH’, dodala je. ‘S druge strane ne smijemo zaboraviti da u cijelom procesu posvajanja interes djece mora biti na prvom mjestu, a on se u ovom slučaju potpuno izgubio”, zaključila je.

Kekin optužila Ministarstvo za opstruiranje

Saborska zastupnica Ivana Kekin osvrnula se na trenutačnu situaciju u kojoj se nalaze posvojitelji. Također je istaknula da je potrebno urediti područje međudržavnog posvojenja. ‘Imam informacije, kao i svi, iz medija, očekujem da danas dođe do spajanja obitelji i da se konačno evakuiraju iz Zambije i dođu u Hrvatsku. Osobno neću biti posve mirna sve dok ne budem sigurna da su tu, da su se vratili”, rekla je.

“Htjela bi istaknuti da je područje međudržavnog posvojenja do sada bilo nedovoljno uređeno, da su postojale rupe u procedurama i da je država tu propustila zaštititi svoje građane i djecu. To je dovelo do situacije da je osam građana zatočeno i četvero je u maloljetničkim zatvorima”, upozorila je.

Ustvrdila je da Ministarstvo opstruira posvojitelje koji djecu žele posvojiti unutar Hrvatske. Dodala je da se na taj način odvraća potencijalne posvojitelje.

“Hrvatski građani su posvojili jednoznamenkasti broj djece zato što Ministarstvo opstruira taj proces. Oni imaju središnje tijelo koje se time ne bavi na adekvatan način i onda se ljudi okreću posvajanju u trećim zemljama”, dodala je.

Optužbe unutar oporbe

Do trenja je došlo kada se otvorila tema kako se koja stranka odnosila prema slučaju iz Zambije unutar i izvan sabornice. Zastupnica Kekin ustvrdila je da se time stigmatiziralo posvojitelje i djecu koja su već u Hrvatskoj.

“Ne slažem se s predsjednicom Odbora i članicom Hrvatskih suverenista. Lako je sada prati ruke. Članovi njezina kluba poimence su prozivali ljude u Saboru. Konkretno njezin kolega Milanović Litre u Saboru je govorio da Možemo! ide i za Božić kupuje djecu”, podsjetila je.

“Također se cijelo vrijeme insinuiralo da se radi o kupnji djece. Posvojitelji govore da su povlačili djecu iz vrtića i škola zato što su stranke i pojedinci preko njihovih leđa odlučili skupljati političke bodove”, nastavila je.

“Hrvatski građani i djeca nisu dovoljno zaštićeni kada se radi o posvajanju iz trećih zemalja.”

Zastupnica Vučemilović ustvrdila je da je ovakav istup zastupnice Kekin odraz njezina neznanja. Također je naglasila kako nije istina da je svih osam državljana u registru posvojitelja.

“Moram reagirati, gospođa Kekin, kao i obično, iznijela je niz neistina na moj račun. Dopuštam da je to ovaj put iz čistog neznanja. Ona vrlo rijetko dolazi na sjednice Odbora za obitelj, mlade i sport pa je propustila mnogo toga što smo mi u međuvremenu radili”, uzvratila je.

“Ne može se samo na temelju partikularnih izjava donositi sud. Budući da se reklo da su svi u registru posvojitelja. To nije točno, samo je jedan bračni par u registru posvojitelja. Znači, samo da informiramo našu javnost, to su informacije iz nadležnog ministarstva”, otkrila je i nastavila s kritikama prema sudstvu.

“Moram reći da su naši sudovi postupali vrlo formalistički i nisu čak ni zakon o međunarodnom privatnom pravu primjenjivali kako je to predviđeno. Ovo je vrlo emotivna tema, ali njoj treba pristupiti racionalno.”

Izmjene zakona, amandmani, budućnost

Državna tajnica u Ministarstvu pravosuđa i uprave otkrila je do kojih izmjena će doći vezano za Zakon o međunarodnom privatnom pravu.

“Zakon o međunarodnom privatnom pravu ne uređuje posvojenje, nego uređuje kako država priznaje odluku druge države ako se odnosi na posvojenje. Naš sud, naravno, može odluku ne priznati ako je ona suprotna javnom poretku”, rekla je.

“U ovom slučaju gleda se pravo države koja je donijela odluku i u suprotnom, ako nešto želimo provjeriti, gleda se i naše pravo.”

Osvrnula se i na rad hrvatskih sudova te još jednom istaknula da se ovom problemu mora pristupiti međuresorno.

“Jesu li naši sudovi dobro odradili posao? Mislim da jesu. Problem je negdje drugdje. Jedan jedini članak s tri stavka dodan je tom uskom zakonu. Uključili smo Ministarstvo obitelji da nužno razradi pravila za registar potencijalnih posvojitelja”, zaključila je.

M.M. /Foto: pxll