Predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen u četvrtak dolazi u Zagreb i Hrvatskoj donosi odobren Plan oporavka i otpornosti.
Plan s kojim je hrvatska Vlada išla prema Komisiji težak je 48,7 milijardi kuna, što je za oko 1,2 milijarde kuna više od dodijeljenih 47,5 milijardi kuna.
Europskoj komisiji poslan je na prihvaćanje sredinom svibnja, a s obzirom na to da je bilo nekih tehničkih pogrešaka u iskazanim troškovima, sad je revidiran i za oko 500 milijuna kuna smanjen ukupni iznos, namijenjen za poduzetničku komponentu “Otporno, zeleno i digitalno gospodarstvo”.
– Svjesno smo i namjerno išli s iznosom koji je iznad dodijeljene alokacije. Nakon usuglašavanja i usklađivanja troškova ukupan iznos plana smanjio se za 500 milijuna kuna, no to je i dalje 700 milijuna kuna više od dodijeljene nam alokacije. Kod nekih troškova došlo je do korekcije procjene, neki su dobili nove ponude i troškovnike, negdje je došlo do usklađivanja vezanih uz PDV – kazao je u lipnju premijerov savjetnik i koordinator izrade Nacionalnog plana oporavka i otpornosti dr. Zvonimir Savić.
Kada ga je prije gotovo dva mjeseca nosio u Bruxelles, premijer Plenković kazao je da je riječ o dokumentu koji će nam omogućiti da u idućih pet godina iskoristimo više od 47 milijardi kuna za strukturne reforme i ulaganja koja će pridonijeti našem gospodarskom oporavku i učiniti nas otpornijim na buduće krize.
Komisija inače provjerava sve dostavljene procjene i troškovnike, bilo je slučajeva da nekim zemljama nisu prihvaćene cijele investicije, a ne samo pojedine stavke uz projekte.
Dva uvjeta
Kad je plan predstavljen u Bruxellesu rečeno je da će novac doći pod dva uvjeta. Prvi je da Komisija prihvati Vladin plan i drugi da država provede sve reforme koje će biti sastavni dio hrvatskog plana oporavka.
EU je osigurao sredstva, ali traži od država članica da provedu energetsku i digitalnu tranziciju. Plenkovićeva Vlada odlučila je da će nešto više od polovice hrvatskih projekata, teških 26 milijardi kuna, biti vezano za gospodarstvo, na obnovu zgrada planira se utrošiti 5,9 milijardi kuna, obrazovanje, znanost i istraživanje imali bi investicije teške 7,5 milijardi kuna, oko 4,7 milijardi kuna su investicije u javnoj upravi, pravosuđu i na državnoj imovini, oko 2,5 milijardi kuna rezervirano je za zdravstvo te dv milijarde za tržište rada i socijalnu zaštitu.
Namjera je Vlade da do 2024. otvori 100.000 novih radnih mjesta, ali i sagradi nekoliko domova za 700 starijih osoba. Digitalizacija svih mogućih usluga i servisa provlači se cijelim planom.
Ulaganje u privatni sektor
Vlada želi europskim sredstvima graditi vrtiće te osnovne i srednje škole kako bi svi učenici pohađali nastavu u jednom turnusu. Nije zasad navedeno gdje bi se točno gradile škole, dok će u zdravstvu samo jedan grad dobiti novu bolnicu – Varaždin. Ulagat će se u mobilne ambulante te mobilne ljekarne u primarnoj zdravstvenoj zaštiti, dogradit će se infektološka klinika “Dr. Fran Mihaljević” u Zagrebu, dok će Varaždin dobiti novu kirurgiju.
U zagrebačkoj bolnici “Sestre milosrdnice” uredit će se neurokirurgija i opremiti dnevna bolnica, Merkur je u planu za novu opremu, a Rebro ima projekt zbrinjavanja otpada.
U prometu se planira rekonstrukcija postojećeg i gradnja drugog kolosijeka pruge Dugo Selo – Novska, obnova dionice Zagreb Kustošija do glavnog kolodvora, nova skela Križnica u Pitomači, nabava vozila na alternativni pogon… –
“Sve investicije koje su obuhvaćene Nacionalnim planom oporavka u izravnoj su vezi s reformom. Ako se one ne provedu u naznačeno vrijeme, neće stići ni novac za investiciju”, kaže Zvonimir Savić.
Na stolu su bili projekti teški oko 214 milijardi kuna, a posebno su bili glasni poslodavci vezani za HUP, koji su tražili da privatni sektor bude zastupljeniji u projektima. Privatni sektor će svakako biti uključen u realizaciju javnih investicija, a nude mu se i brojni financijski instrumenti poput subvencija, jamstvenih fondova, bespovratnih sredstava i slično.
M.M. /Foto: pxll
