Tko će odgovarati ako država izgubi sudski spor vrijedan milijardu kuna

Grupacija Fantazija tužila je državu za iznos koji premašuje milijardu kuna. Blokadom zgrade HPB-a prvu bitku su već dobili. Osim odvjetnika iz Zagreba zastupaju ih se i ugledni odvjetnički timovi iz Beča i Londona.

Trgovački sud u Zagrebu 2. 12. 2013. blokirao je upravnu zgradu Hrvatske poštanske banke (HPB) u Jurišićevoj ulici u jeku njezine privatizacije, a na traženje Slavena Čolaka, jednoga od optuženika u slučaju Bankomat, vlasnika nekoliko kompanija koje u Samoboru grade zabavni park, poznat pod nazivom Fantasy land.

Projekt Fantasyland u nekad popularnom samoborskom kupalištu Šmidhen krenuo je u realizaciju u kolovozu 2009., završetak je planiran  krajem  2009., ali parcelacijski elaborat je potpisan tek, 22. srpnja 2011. nakon 777 dana.

Zbog toga je Fantazija projekt podnio više kaznenih prijava Uredu za suzbijanje korupcije i organiziranog kriminaliteta (USKOK) protiv tri osobe koje smatraju odgovornima za odugovlačenje – Vedrana Duvnjaka, Ive Galić i Dubravke Jakić Maurman, a neslužbeno doznajemo da su podignute prijave Uskoku protiv još nekoliko osoba.

Vedran Duvnjak kazneno je prijavljen kao predsjednik Hrvatskog fonda za privatizaciju, Iva Galić potpredsjednica Pravnog sektora HFP-a te kasnija ravnateljica Agencije za upravljanje državnom imovinom. Treće prijavljena Dubravka Jakić Maurman prijavljena je kao zaposlenik u pravnoj službi Fonda, odnosno Agencije.

Kaznena prijava podiže se protiv tri prekršitelja prema stavkama udruživanja za počinjenje kaznenih djela iz čl. 333. st. 1 KZ-a i zlouporabe položaja i ovlasti iz čl. 337. st. 1. i 2. KZ-a – stoji u kaznenoj prijavi u čijem smo posjedu.

“Zbog odugovlačenja su usporili projekt koji bi osigurao posao za 800 radnika, a u državni proračun u posljednje dvije godine moglo se ‘sliti’ oko 300 milijuna kuna. Ali sve je opstruirano od strane Vedrana Duvnjaka, koji je pomoć imao u Galić i Jakić Maurman”, tvrde u Fantaziji.

Kako stoji u kaznenim prijavama, realizator projekta je nadležnim institucijama u tih 777 dana poslao 200 dopisa, a održano je i dvadeset sastanaka. Sve revizije, kontrole, pravna mišljenja i inspekcijski nadzor potvrdili su ispravnost projekta i čekao se samo potpis Vedrana Duvnjaka, koji je potpis izbjegavao dati!

Kada je vidio da su svi dokumenti u redu, Duvnjak je, stoji u kaznenoj prijavi, počeo izbjegavati sastanke, a angažirao je mišljenje vanjskog odvjetničkog ureda, i to dodatno honorirao, iako je imao i više nego dovoljno pravnika u HFP-u. No, ni mišljenje vanjskog odvjetničkog ureda mu nije bilo po volji tako da je i nakon njega odgodio potpisivanje parcelacijskog elaborata.

Maketa Fantasy landa kraj Samobora

Duvnjak je angažirao i revizorsku tvrtku koja je izvršila reviziju ispunjenja ugovornih obveza. I revizijom je utvrdjeno da su Čolakove tvrtke Fantazija iz Samobora ispunile sve ugovorne obveze prema državi. Duvnjak je naručio i inspekcijski nadzor nad parcelacijskim elaboratom od Državne geodetske uprave koja je također ustvrdila da je parcelacijskim elaborat izrađen sukladno zakonskim propisima.

“Ni to nije bilo dovoljno bivšem čelniku, navodi se u prijavi, da potpiše parcelacijskim elaborat, pa je pokrenuo i četiri sudska postupka protiv tvrtki Fantazija i na taj način blokirao imovinu i realizaciju projekta Fantasyland. No, svi sudski postupci okončani su u korist  tvrtki Fantazija.”

Sve to stoji u kaznenim prijavama protiv bivšeg čelnika Fonda, ali i u tužbama za naknadu štete koje su tvrtke Fantazija podnijele protiv Hrvatskog Fonda za privatizaciju i Republike Hrvatske.

Najveći dio tih tužbi podnijela je grupacija Fantazija (Fantazija projekt, Fantazija vodeni park, Fantazija hoteli, Fantazija zabavni park) tražeći ukupni iznos koji premašuje milijardu kuna. Osim odvjetničkih timova iz Zagreba zastupanju grupacije Fantazija priključili su se i ugledni odvjetnički timovi iz Beča i Londona.

Pokušali smo saznati detalje od uprave Fantaslanda, ali za sada ne žele davati nikakve izjave.Tvrtka Fantazija prošle je godine spriječila prodaju HPB-a jer je sud prihvatio njenu zabilježbu nad nekretninama HPB-a, a kako stvari stoje veliki su izgledi da će država platiti enormnu odštetu Fanaziji zbog neodgovornog upravljanja državnom imovinom. Gdje su bili, sto su radili i zašto nisu ništa poduzeli bivša Vlada i ministri, što će učiniti ova Vlada i Zoran Milanović, ostaje nam tek vidjeti. U svakom slučaju nimalo lagan zadatak koji je SDP naslijedio od HDZ-ove Vlade.

Podsjetimo, austrijska Erste banka je za kupnju HPB-a ponudila 130,3 milijuna eura, što je oko milijardu kuna. OTP banka, koja je i jedan od suvlasnika MOL-a, ponudila je za dionice HPB-a između 92 i i 118 milijuna eura. Ponudu Erste Vlada je odbila jer nije bila zadovoljna cijenom, a OTP, koji nije ni bio dao obvezujuću ponudu, sam s povukao iz utakmice.

U bankarskim i političkim krugovima  otvoreno se spekuliralo da su tužbe za naknadu štete bile razlog što su Mađari odustali od predaje obvezujuće ponude te da je Erste banke ponudila uvredljivo nisku cijenu.

Kad je Sud prihvatio zabilježbu nad nekretninom HPB-a političari su krivnju prebacivali jedni na druge. Kriv je Slavko, kriv je Janko!

Tadašnji ministar financija Slavko Linić, gorljivi zagovornik prodaje državne imovine, bio je svjestan da će tuzbe i zabilježba utjecati na cijenu HPB-a.

‘Ovo će sigurno srušiti cijenu HPB-a, ali Vlada od prodaje neće odustati’,  kazao je tada Linić.

Zabrana raspolaganja nekretninom srušila je cijenu, kupci su se povukli, a Mladen Pejnović, predstojnik kasnije osnovanog Državnog ureda za upravljanje državnom imovinom (DUUDI) najavljuje:„Iduće godine ćemo opet pokušati prodati banku“.

Tko će se javiti, ako se uopće javi, i koju će cijenu ponuditi, tek ćemo vidjeti. Vjerojatno nižu nego prošle godine.

Tu dolazimo do ključnog pitanja: Tko upravlja državnom imovinom, koja je njihova odgovornost i moguće sankcije ako se sudski utvrdi njihova krivnja za milijunsku odštetu koju će platiti država.

Netko će reći da je nemoguće, no ni u Vladi nisu vjerovali da je moguća zabilježba nad nekretninom Hrvatske poštanske banke pa se ipak dogodila. Fantasy grupacija dobila je prvu bitku.

Kakva je poruka odaslana stranim ulagačima nakon propale privatizacije i kostura iz ormara smijenjene uprave HPB-a na čelu s Čedom Maletićem. Na vidjelo je isplivala nekompetentnost i neodgovorno upravljanja bankom što je i potvrđeno  prilikom nadzora Hrvatske narodne banke o čemu smo imali prilike čitati u medijima.

Kako stvari stoje, još dugo neće biti stranih ulaganja prije nego radikalno ne promijeni svijest onih koji upravljaju državnom imovinom i njihov odnos prema investitorima. Ako se ne promijeni način ophođenja prema hrvatskim investitorima, zašto vjerovati da bi netko od stranih ulagača investirao svoj kapital u zemlji pravne nesigurnosti u kojoj investitori ne mogu predvidjeti rokove u kojim mogu dobit potrebne dozvole za izgradnju, te predvidjeti kada mogu očekivati povrat uloženog kapitala.

Uz porezni sustav koji se mijenja više puta na godinu, gotovo nemoguća misija.

(Marko Marković, Maxportal)