Iranski predsjednik Ebrahim Raisi poginuo u padu helikoptera koji se srušio u planinskom području u nedjelju. Smatrao se mogućim nasljednikom vrhovnog vođe ajatolaha Ali Hamneija, najmoćnije osobe u Iranu.
Raisijev helikopter srušio se u nedjelju po povratku s granice s Azerbajdžanom, a vlasti su jutros službeno potvrdile da nema preživjelih. Reuters je izvijestio da je helikopter potpuno izgorio u nesreći. Državni mediji javljaju kako se helikopter zabio u vrh planine.
Potvrđeno je da su u padu helikoptera poginuli iranski predsjednik, ministar vanjskih poslova te još nekoliko ljudi, izvijestila je državna televizija.
“Nema nikakvih znakova života iz helikoptera predsjednika Ebrahima Raisija”, objavila je državna TV koja je nešto kasnije potvrdila smrt svih u helikopteru. Vijest o smrti potvrdio je i potpredsjednik Mohsen Mansouri na društvenoj mreži X.
Objavljena su imena nekih od poginulih u padu helikoptera, osim iranskog predsjednika Ebrahima Raisija i ministra vanjskih poslova Hosseina Amir-Abdollahiana.
Iranian officials killed in the Bell-212 helicopter crash.
President Ebrahim Raisi
Foreign minister, Hossein Amir-Abdollahian
Tabriz Friday prayer Imam, Mohamad-Ali Ale-Hashem
East Azerbaijan governor, Malek Rahmati
IRGC officer, Mehdi Mousavi. pic.twitter.com/IRnUzDWPx4— Mehdi H. (@mhmiranusa) May 20, 2024
Državna novinska agencija IRNA kaže da su u helikopteru bili i ajatolah Mohammad Ali Al-e Hashem, imam za molitvu petkom u gradu Tabrizu, i general Malek Rahmati, guverner iranske pokrajine Istočni Azerbajdžan. Zapovjednik predsjednikove jedinice za zaštitu, Mehdi Mousavi, također je poginuo.
Tko je bio Ebrahim Raisi?
Predsjednik Ebrahim Raisi je bio druga najmoćnija osoba u političkoj strukturi Islamske Republike nakon vrhovnog vođe ajatolaha Ali Homeinija.
Raisijeva pobjeda na izborima 2021., nakon što je nadzorno tijelo diskvalificiralo njegove konzervativne i umjerene oponente, sjedinila je sve ogranke moći u okrilje tvrdolinijaša odanih vrhovnom vođi Hamneiju, Raisijevom 85-godišnjem mentoru, koji ima posljednju riječ u svim najvažnijim pitanjima.
Raisi se kao tvrdolinijaš pokazao i u unutarnjoj i u vanjskoj politici. Godinu dana nakon što je izabran na mjesto predsjednika, naredio je da se postroži iranski zakon o “nošenju hidžaba i čednosti”, ograničavajući žensko odijevanje i ponašanje.
Unutar nekoliko tjedana, mlada Kurdkinja Mahsa Amini umrla je u pritvoru nakon što ju je moralna policija uhitila zbog navodnog kršenja toga zakona. Mjeseci nacionalnih prosvjeda postali su jedan od najtežih izazova iranskih vođa od Islamske revolucije 1979. godine. Stotine su ubijene, prema skupinama za zaštitu ljudskih prava.
Na dušu mu idu pogubljenja 1980-tih
Kao mladi tužitelj u Teheranu, Raisi je sjedio u vijeću koje je nadziralo pogubljenja stotina političkih zatvorenika u glavnom gradu Irana 1988., dok se osmogodišnji rat Irana s Irakom približavao kraju, kažu skupine za ljudska prava.
Diljem Irana uspostavljena su “povjerenstva smrti” koje su sačinjavali vjerski suci, tužitelji i službenici obavještajnih službi kako bi odlučivali o sudbini tisuća zatvorenika u proizvoljnim suđenjima koja su trajala samo nekoliko minuta, navodi se u izvješću Amnesty Internationala.
Raisi je deset godina bio drugi čovjek pravosudnog sustava prije nego što je imenovan glavnim tužiteljem 2014. godine. Pet godina kasnije, SAD mu je nametnuo sankcije zbog kršenja ljudskih prava, uključujući i pogubljenja iz 1980-ih.
Prošle godine Iran je zabilježio 853 pogubljenja, što je najviše u jednoj godini od 2015.
Na predsjedničkim izborima 2017. godine, Raisi je izgubio od Hasana Rohanija. Izbore je izgubio uvelike zbog audio snimke iz 1988. koja se pojavila 2016. i navodno bacila svjetlo na njegovu ulogu u pogubljenjima 1988. godine.
“Raisi je potporanj sustava koji zatvara, muči i ubija ljude zbog kritiziranja državnih politika”, rekao je Hadi Ghaemi, izvršni direktor Centra za ljudska prava (CHRI) sa sjedištem u New Yorku. Iran niječe da muči zatvorenike.
Što u slučaju smrti predsjednika?
Iranski ustav kaže da u slučaju da predsjednik umre na dužnosti, prvi potpredsjednik preuzima dužnost, uz potvrdu vrhovnog vođe koji ima posljednju riječ u svim državnim pitanjima.
Vijeće koje se sastoji od prvog potpredsjednika, predsjednika parlamenta i čelnika pravosuđa mora organizirati izbor novog predsjednika u roku od najviše 50 dana.
Raisi je izabran za predsjednika 2021., a prema sadašnjem rasporedu predsjednički izbori trebaju se održati 2025.
Hina/Foto:
