Friedrich Merz, 69-godišnji čelnik njemačkog desnog centra, izugledni je deseti njemački kancelar nakon Drugog svjetskog rata. Njegov uspon predstavlja kulminaciju dugogodišnje političke karijere, obilježene usponima i padovima, uključujući i razdoblje kada ga je na marginu potisnula Angela Merkel, ikona njegove stranke
Pobjeda njegove stranke, Kršćansko-demokratske unije (CDU), na nedavnim izborima s 28.6% glasova, otvara mu vrata kancelarske pozicije. Buduću da je u kapmpanji, čiji je slogan bio “Snažan kancelar – snažna Njemačka”, više puta iskaknuo da neće surađivati s AfD-om, koji je osvojio 20.8 posto glasova, najvjerojatnije je koalicija sa Socijaldemokratima (SPD) koji su osvojili 14.6 posto.
”Svijet ne čeka na nas. Svijet očekuje stabilnu vladu u Njemačkoj. Danas slavimo, a od sutra moramo zasukati rukave”, rekao je Merz u stožeru CDU-a u Berlinu nakon što je objavljeno da je Unija CDU/CSU s 28,8 posto glasova pobijedila na izborima u Njemačkoj.
Friedrich Merz zauzima čvrst stav prema ratu u Ukrajini. Merz i CDU se zalažu za snažnu podršku Ukrajini, uključujući slanje oružja i omogućavanje Ukrajini da se učinkovito brani od ruske agresije.
Prema izvoru Reutersa, tijekom posjeta Kijevu u prosincu 2024., Merz je kritizirao tadašnjeg kancelara Olafa Scholza zbog odbijanja isporuke dalekometnih projektila Taurus Ukrajini, navodeći da takva politika prisiljava Ukrajinu da se bori “s jednom rukom vezanom iza leđa”. Merz je istaknuo potrebu da se Ukrajini omogući napad na vojne baze u Rusiji kako bi se učinkovito obranila.
Merz je također optužio Rusiju za “najteže ratne zločine” nakon razornog raketnog napada na Poltavu u rujnu 2024., pri čemu je poginula 51 osoba, a 271 je ozlijeđena. Naglasio je da Njemačka mora pojačati svoju podršku Ukrajini, uključujući odobrenje za korištenje zapadnog oružja na ruskom teritoriju.
Iskrene čestitke @_FriedrichMerz @Markus_Soeder na uvjerljivoj pobjedi @CDU @CSU na parlamentarnim izborima u Njemačkoj! Nadamo se što skorijem formiranju nove njemačke Vlade, s kojom ćemo partnerski surađivati na jačanju bilateralnih odnosa 🇭🇷🇩🇪 i rješavanju zajedničkih izazova… pic.twitter.com/ZakXDFtpgE
— Andrej Plenković (@AndrejPlenkovic) February 23, 2025
U siječnju 2025., Merz je pomovio da će Njemačka, ako Rusija ili Vladimir Putin ne prestanu s napadima na civilnu infrastrukturu u Ukrajini, razmotriti isporuku projektila Taurus Ukrajini, pod uvjetom da Francuska i Velika Britanija ukinu ograničenja dometa na oružje koje su isporučile Ukrajini.
Također je naglasio potrebu za europskom odlukom o omogućavanju Ukrajini napada na ciljeve duboko unutar ruskog teritorija zapadnim oružjem.
Merz: ”Europa mora biti sposobna obraniti samu sebe”
Friedrich Merz vjeruje da su dani kada je Europa mogla računati na Sjedinjene Američke Države za obranu možda prošli.
”Moramo se pripremiti na mogućnost da Donald Trump više neće bezuvjetno podržavati NATO-ovu obvezu uzajamne obrane. Zbog toga smatram da je ključno da Europljani ulože najveće moguće napore kako bismo barem bili sposobni sami obraniti europski kontinent”, rekao je Merz novinarima njemačke televizijske mreže ZDF u intervjuu u petak.
Članak 5. NATO-ova ugovora obvezuje sve članice da tretiraju napad na jednog člana kao napad na sve te ih obvezuje na uzajamnu obranu. Što uključuje i izravnu uporabu oružane sile – pa čak i nuklearnog oružja. Ogromni nuklearni arsenal Sjedinjenih Država uvijek je djelovao kao snažno sredstvo odvraćanja od sigurnosnih prijetnji Europi, a posebno od prijetnje iz Rusije.
Kada su Merza pitali vjeruje li da bi predsjednik Trump poštovao Članak 5. u slučaju napada na neku članicu NATO-a, odgovorio je: ”Ne bih svime što posjedujem kladio na nijedno postavljeno pitanje, a pogotovo ne na ovo pitanje.”
Tko je Friedrich Merz?
Friedrich Merzje rođen 11. studenog 1955. u Brilonu, u Sjevernoj Rajni-Vestfaliji, potječe iz vestfalske obitelji hugenotskog podrijetla s jakom pravnom tradicijom. Nakon završetka srednje škole i odsluženja vojnog roka, studirao je pravo u Bonnu i Marburgu. Karijeru je započeo kao sudac u okružnom sudu u Saarbrückenu, a zatim je radio kao pravnik u Udruženju njemačke kemijske industrije.
Politički aktivan od 1972. godine kao član CDU-a, Merz je 1989. izabran u Europski parlament, gdje se fokusirao na ekonomska i monetarna pitanja. Godine 1994. osvojio je direktan mandat u njemačkom Bundestagu, predstavljajući izbornu jedinicu Hochsauerlandkreis. U Bundestagu je bio član utjecajnog Odbora za financije, a 1996. postao je i šef CDU/CSU frakcije u tom odboru.
Nakon izbornog poraza CDU/CSU-a 1998., Merz je aktivno radio na modernizaciji stranke. Kao zamjenik predsjednika zastupničkog kluba CDU/CSU, preuzeo je odgovornost za fiskalnu i ekonomsku politiku, stekavši reputaciju oštrog kritičara tadašnjih SPD-ovih ministara financija.
Nakon skandala s nezakonitim donacijama CDU-u, Merz je 2000. godine preuzeo vodstvo zastupničkog kluba, formirajući dvojno vodstvo stranke s Angelom Merkel kao predsjednicom.
Njegov mandat obilježili su sukobi s vladajućom koalicijom SPD-a i Zelenih, ali i unutarstranačke borbe za moć. Posebno je ostao upamćen po kontroverzama oko koncepta “njemačke vodeće kulture” (“deutsche Leitkultur”), koji je zagovarao kao minimalni konsenzus za integraciju imigranata.
Kritizirao Angelu Merkel
Nakon što je Angela Merkel 2002. preuzela vodstvo zastupničkog kluba, Merz je ostao zamjenik, ali s proširenim ovlastima za ekonomska, financijska i socijalna pitanja. Godine 2003., na stranačkoj konvenciji u Leipzigu, predstavio je ambiciozan model porezne reforme, koji je postao simbol tržišno orijentiranih uvjerenja CDU-a.
Međutim, unutarnji otpori, prvenstveno od strane Kršćansko-socijalne unije (CSU) i krila CDU-a koje je predstavljalo zaposlenike, doveli su do razvodnjavanja njegovog plana, što je rezultiralo njegovim povlačenjem s vodećih pozicija.
Nakon izbora 2005. i formiranja velike koalicije pod vodstvom Angele Merkel, za Merza nije bilo mjesta u vladi.
Godine 2009. napustio je Bundestag i aktivni politički život, posvetivši se unosnoj pravnoj i konzultantskoj karijeri. Bio je, između ostalog, predsjednik Nadzornog odbora njemačkog ogranka investicijskog giganta BlackRock. Radio je kao viši savjetnik u međunarodnoj odvjetničkoj tvrtki Mayer Brown, gdje je savjetovao velike korporacije, uključujući jednog od najvećih proizvođača kemikalija na svijetu, BASF.
Ipak, Merz je ostao prisutan u političkom životu, kritizirajući politike vlade Angele Merkel, posebno u pogledu financijske krize, duga država članica EU-a i migrantske krize. Njegov povratak na političku scenu započeo je 2018., kada se kandidirao za predsjednika CDU-a nakon što je Merkel najavila povlačenje. Iako je dva puta tijesno izgubio, Merz je ustrajao i konačno, u trećem pokušaju, 2021. izabran za čelnika stranke, nakon poraza CDU-a na izborima.
Merz je poznat po svojim konzervativnim stavovima, zalaganju za liberaliziranu socijalnu tržišnu ekonomiju, jačanje transatlantskih odnosa i “nultu toleranciju” prema kriminalu.
Tijekom predizborne kampanje 2025., obećao je oživjeti njemačko gospodarstvo i obuzdati neregularne migracije. Njegov nedavni prijedlog u Bundestagu, koji je dobio potporu i krajnje desne Alternative za Njemačku (AfD), izazvao je oštre kritike i prosvjede diljem zemlje. Merz je oštro odbacio optužbe za suradnju s AfD-om.
Strastveni pilot
Strastveni je pilot i ponekad leti svojim privatnim zrakoplovom iz svog doma u regiji Sauerland u Berlin i posjeduje dva privatna zrakoplova. Njegova biografija i imetak često ga čine metom kritika da je izvan dodira s običnim građanima, što on odbacuje, tvrdeći da pripada “višoj srednjoj klasi”.
Politički analitičar Antonios Souris sa Slobodnog sveučilišta u Berlinu ističe da se Merz “voli poigravati s ulogom nekoga tko se vratio u politiku kao autsajder, kao iskusni kapetan industrije, a ne samo karijerni političar.”
Oženjen je sa Charlotte Merz, sutkinjom, s kojom ima troje odrasle djece. Obitelj živi u Arnsbergu, u regiji Sauerland.
